Politika

Ban Ki-moon je Hrvatsku posjetio s pogledom na budućnost

Četvrtak 26.Srpanj 2012.

Ovo je bilo prvi put da je jedan glavni tajnik UN-a došao u službeni posjet našoj zemlji, pa je i zbog toga ovaj susret za nas izuzetno važan

Izdanje

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Petak navečer, Ban Ki-moon, glavni tajnik UN-a sa suprugom i suradnicima, završio je dio svog posjeta Hrvatskoj u Zagrebu i stiže na Brijune. Ovo je prvi put da je jedan glavni tajnik UN-a došao u službeni posjet Hrvatskoj. To je za Hrvatsku izuzetno važan posjet. Do sada smo se sretali više puta, uvijek u UN-u ili na nekoj međunarodnoj konferenciji. Drago mi je da će na Brijunima vidjeti cijeli državni vrh, ali i upoznati prelijepe Brijune, otočje koje, osim prirodnih ljepota, nosi i povijesni pečat. Ovdje su, posebno za predsjednika Tita, ali i za vrijeme mandata predsjednika Tuđmana i Mesića, boravili mnogi važni državnici i ugledne osobe iz svijeta politike i umjetnosti. Brijuni su zaista hrvatski brend! U Hrvatskoj smo glavnom tajniku pružili priliku da nas upozna iz raznih kuteva. Službeni dio razgovora odvijao se na Brijunima. On je imao karakter političkih konzultacija, ali porazgovarali smo i privatno. Susret s Glavnim tajnikom UN-a počinje neslužbenom večerom. Premijer Milanović i njegova supruga Sanja i ministrica Pusić, uz moje suradnice i suradnike glavnog tajnika, razgovaramo o Hrvatskoj i njenom dvadesetgodišnjem članstvu u UN-u, o regiji, problemima globalne krize. Među najbližim suradnicima Ban Ki-moona je i dr. Ivan Šimonović, naše gore list, nekadašnji visoki dužnosnik i ministar u nekoliko naših vlada. Sigurno, dobro je za Hrvatsku da naši ljudi rade na visokim dužnostima u međunarodnim organizacijama. S “predsjednikom svjetske vlade“ razmijenili smo mišljenja o brojnim pitanjima, posebno o globalnoj krizi i problema koji potresaju svijet. Hrvatska, iako mala zemlja, može pridonijeti njihovom rješavanju. Raspravljalo se također i o Hrvatskoj u EU i poticaju koje naše članstvo može imati za europski put država u regiji. Reforma UN-a, održivi razvoj, eliminacija siromaštva, očuvanje okoliša, klimatske promjene i druga “velika“ pitanja čovječanstva nezaobilazne su teme ovakvih susreta. Nakon večere, kratki razgovor nakon kojega se pripremam za sutrašnji, službeni dio programa. Glavni tajnik UN-a, ne samo da nije nikada bio u Hrvatskoj, već nije nikada bio niti u regiji, iako je upravo regija bila na dnevnom redu UN-a od samog početka krize na ovim prostorima. I sami pamtimo vrijeme kad su u RH bili raspoređeni UN-ovi “mirovnjaci”. Uvijek treba imati na umu da su zaustavili prve ratne operacije i uspostavili prekid vatre i mir. Kasnije su pomogli u mirnoj reintegraciji posljednjih okupiranih teritorija. I usprkos tih značajnih postignuća koja su za UN predstavljala gotovo jedinu uspješnu operaciju na tlu neke države u svijetu, na dolazak glavnog tajnika čekali smo punih dvadeset godina.

Prati ga dobar glas

Možda to znači da se, u mnoštvu problema s kojima se nose Ujedinjeni narodi, uspjesi lako gube iz vida. A možda se s dolaskom čekalo vrijeme kada se situacija u Hrvatskoj stubokom promijenila, a ona u regiji ide ka stabilizaciji i normalizaciji. Glavni tajnik UN-a rijetko, osim kad je na međunarodnim konferencijama, ostaje tri dana u jednoj državi. Kako je i sam kasnije rekao, bila su to tri nezaboravna dana. Svojom neposrednošću, otvorenošću, zaista je opravdao dobar glas koji ga prati. Odlučio sam u službenom dijelu razgovor usmjeriti na Hrvatsku, njeno buduće članstvo u EU i regionalnu politiku koju vodimo. Subota ujutro, postrojena garda ispred Bijele vile, zastave, izaslanstva. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon stiže na službeni dio naših razgovora. Jedan drugome predstavljamo izaslanstva, fotografiranje za medije i odlazak na bilateralne razgovore. Prvo, razmijenili smo mišljenje o političkoj agendi UN-a u kojoj i mi aktivno sudjelujemo. Hrvatska je vrlo aktivna članica UN-a. Bili smo nestalna članica Vijeća sigurnosti, predsjedavali ECOSOC-om, sudjelovali smo i sudjelujemo u mnogim radnim tijelima UN-a te u devet mirovnih misija. Naravno, nismo mogli zaobići reformu UN-a,a ni tragične događaje u Siriji. Dijelim zabrinutost Glavnog tajnika UN-a razvojem događaja u Siriji, posebno stradanjem civila. Stradanja ljudi zbog političkih interesa i iz potrebe za vladanjem pojedinih vođa, ili strateških interesa pojedinih država, duboko diraju i brinu svakoga tko politiku promišlja kroz prizmu boljitka ljudi i zaštite ljudskih prava. Nemoćda se zaustavi ubijanje duboko zadire u moralnu sferu pojedinca, pogotovo onog koji nosi teret, zadatak i potrebu da se to zaustavi i spriječi. Glavni tajnik ima na raspolaganju sve potrebne mehanizme, ali ne može ih upotrijebiti prije nego se za to odluče države članice. Što to pojednostavljeno rečeno znači; UN je neka vrsta zajednice u kojoj sjede i ravnopravno odlučuju države članice. Danas ih je 193, a glavni tajnik je onaj koji ima mandat da njihove odluke provodi. Često se pitamo zašto UN ne zaustavi pokolje i ratove? Bilo je to u našoj regiji, ali tako je još uvijek. A krvoprolića se ne zaustavljaju zato jer se države članice o tome ne mogu suglasiti i donijeti odluku. Posebice se to odnosi na Vijeće sigurnosti, tijelo od 15 članica od kojih njih 5 ima pravo veta. Zato i danas svjedočimo nesuglasicama radi kojih u Siriji ginu ljudi i čemu još uvijek ne vidimo kraj. Puno smo vremena proveli razgovarajući o moralnom aspektu svjetske politike i o tome kako potaći da i one države koje nemaju snagu i moć direktnog djelovanja na rješavanje humanitarnih kriza, dignu glas u ime sprečavanja krvoprolića, i bespotrebnog stradavanja nedužnih ljudi i građana. Velika je to zadaća. Hoće li se ikad realizirati? Ban Ki-moon vjeruje da UN još uvijek ima snage i ulogu u tome da se svijet okrene rješavanju problema koji su u osnovi svih ratova i suvremenih obračuna. To je ekonomski razvoj i stvaranje uvjeta u nerazvijenom i siromašnom svijetu za bolji i dostojanstven život njihovog stanovništva. U drugom je mandatu i odlučio je da je razvojna agenda ono čemu će se posebno posvetiti. Jedna od mnogih pretpostavki za razvoj je zdravlje. U mnogim državama u svijetu i na mnogim kontinentima haraju bolesti koje se šire zbog siromaštva i neljudskih uvjeta života stanovništva. UN je kroz svoje programe i agencije duboko uključen u saniranje tih situacija. Ban Ki-moon je, upravo vođen ciljevima svog novog mandata, u Zagrebu posjetio Školu narodnog zdravlja Andrija Štampar. Štampar, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije, pionir je preventivnog zdravstva. Posjetivši tu uglednu instituciju, Ban Ki-moon odao je počast njegovom djelu i ideji koja se i danas u Hrvatskoj provodi. Za uobičajenu i izrazito političku misiju glavnog tajnika ovaj je posjet bio odmak od standardnog, te izraz zainteresiranosti i za ostale aspekte hrvatske stvarnosti. Iznimno puno vremena posvetili smo napretku hrvatskog društva u 20-tak godina naše državnosti. Naša je zemlja od “slučaja”, zemlje koja treba tuđu pomoć, postala zemlja koja pruža pomoć. O napretku najbolje svjedoči naše buduće članstvo u EU. Naravno, nezaobilazna je tema i regija, jugoistok Europe. Istaknuli smo pomirenje i suradnju kao načela kojima se vodi naša vanjska politika. Dobri odnosi sa susjedima i njihova europska budućnost su i naš strateški interes. U još uvijek rovitoj regiji, međunarodna zajednica prepoznaje Hrvatsku kao katalizatora pozitivnih promjena, dobar primjer za druge. Nakon neuobičajeno dugog sastanka, uobičajene izjave za medije, glavni tajnik odlazi na službeni razgovor s premijerom Milanovićem. Nakon toga obilazi otok i, kaže, impresioniran je ljepotomprirode, ali i eksponatima iz rimskih vremena te novije povijesti, posebno one iz vremena predsjednika Tita. Titov muzej zaista dobro svjedoči o važnosti koju su Brijuni imali u drugoj polovini dvadesetog stoljeća. U želji da mu približimo hrvatsku kulturu, pozvao sam Ban Ki-moona da prisustvuje otvorenju Filmskog festivala u Puli. Između nekoliko proloma oblaka i olujne bure otvorenje je prošlo bez kapi kiše.

Pomirili prošlost i budućnost

Prepuno gledalište, oko 7000 ljudi, toplo je pozdravilo glavnog tajnika UN-a. Interesantne najave filmskog programa i nekoliko originalnih točaka ponukale su Bana da s punim srcem i izvanprotokolarnim obraćanjem iskaže svoje zadovoljstvo što mu je pružena mogućnost da bude u Areni. Nedjelja, posljednji dan boravka Bana u u Hrvatskoj. Glavni tajnik je posjetio Istru, a ja krenuo za Zagreb. U Bazilici svete Eufrazije u Poreču na licu mjesta vidio je učinak UNESCO-a koji je ovaj vrijedan spomenik uvrstio u listu svjetske baštine. A nakon toga bio je na seoskom gospodarstvu gdje je osim prave domaće istarske hrane probao istarska vina i maslinovo ulje. Vrijeme je i za sumiranje dojmova. Obilazak regije Ban je počeo u Sloveniji, a Hrvatska je bila sljedeća na redu. Obje je države posjetio je s pogledom u budućnost. Posebice Hrvatsku. Način na koji je kod nas pomirena prošlost, sadašnjost i budućnost izvana se ocjenjuje kao model. Naš europski put se vrednuje kao blueprint za ostale države u regiji. Transformirati državu u relativno kratkom povijesnom vremenu ogroman je poduhvat kojem svjedoči svaki naš građanin, iako iz razumljivih razloga, ne uvijek i pozitivno. Primjer Hrvatske, ocjenjuje Ban Ki-moon, ima motivacijsku vrijednost. Potiče nas da naša iskustva ponudimo kroz UN tijela i široj međunarodnoj zajednici, ne bi li poslužila u rješavanju postkonfliktnih situacija diljem svijeta. Danas to radimo kroz aktivno učešće u Komisiji za održavanje mira (Peace Building Commission), a predočili smo i neke naše nove planove u tom pravcu te porazgovarali kako i UN može tu pomoći. Razgovori koje sam imao s Ban Kimoonom bili su za mene sasvim novo iskustvo. Dosad sam rijetko u vrijeme službenih posjeta imao priliku da u izvanprotokolarnim situacijama toliko razgovaram sa svojim gostom. U potpalublju za vožnje s otoka u Pulu razgovaralo se o svemu i svačemu,bilo je duhovitosti i sa mnom je bio čovjek, a ne institucija. Vrlo veseo, razgovorljiv i sofisticiran sugovornik s kojim sam našao puno zajedničkih tema izvan uobičajenih “standarda” i agendi koje nam nameću naši položaji i vrijeme. Posjet Ban Ki-moona možemo ocijeniti kao vrlo uspješan. Njegovim posjetom Hrvatska je došla ponovo u fokus međunarodne zajednice. Sada, i ponovo u pozitivnom smislu. Ovakav posjet doprinosi ugledu, i koliko god to ne donosilo trenutni, opipljiv i za medije atraktivan rezultat, dugoročna je vrijednost nesporna. Danas uređena i u svjetskim razmjerima priznata država, bez obzira na njezinu veličinu i moć, znači sigurnost. S njom se surađuje, razmjenjuje iskustva, s njom se trguje, u nju se investira, ona investira. Svojim posjetom Ban Ki-moon je afirmirao upravo taj naš potencijal i vrijednost.