Regija

Boris Tadić gubi izbore, EU i Kosovo

fotografija

Pixsell
Petak 23.Prosinac 2011.

U 2012. Srbija ulazi bez kandidature za EU, s neriješenim pitanjem Sjevernog Kosova, 400.000 nezaposlenih i jakim Nikolićem koji bi mogao pobijediti na izborima

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Ulazak Srbije u EU nije zajamčena stvar. To je šansa koja može biti prokockana sutra, i Srbija može pasti nazad. I deset idućih godina se možemo batrgati, a poslije deset godina možemo imati neku komičnu vladu, koja će ponovo govoriti - hoćemo u Europu, poslije izgubljenih deset godina. Te riječi, koje danas mogu djelovati i proročanski, izgovorio je ubijeni srbijanski premijer Zoran Đinđić nakon pokušaja atentata u Novom Beogradu 21. veljače 2003. Sve što se Srbiji dogodilo u zadnjem razdoblju potvrđuje ove Đinđićeve riječi. U 2012. Srbija će ući bez kandidature za Europsku uniju, s neriješenim pitanjem sjevernog Kosova, 400.000 nezaposlenih građana i 70 posto nezadovoljnih koji smatraju da zemlja ide u krivom smjeru. Sve to moglo bi utjecati na ishod parlamentarnih izbora koji se trebaju održati u proljeće 2012. i na kojima bi, prema sadašnjim istraživanjima javnog mijenja, mogla pobijediti Srpska napredna stranka, koju vodi umiveni bivši radikal Tomislav Nikolić. Predsjednik Srbije i vladajuće Demokratske stranke Boris Tadića želio je promjene i imao je želju da Srbija postane normalna zemlja, ali je četiri godine govorio da je moguće imati i Europu i Kosovo, a sada je ostao i bez Kosova i bez Europe. Istodobno oko 20.000 ljudi mjesečno gubi posao, gospodarstvo je devastirano, pa je nakon 20 godina tranzicije Srbija još uvijek na početku iste priče.

Srpski imperijalizam

- Srpski imperijalni program se slomio. Htjeli smo biti vladari od Kosova do Knina, i malo Slovenije ako treba. Sada je potpuno jasno da od toga nema ništa. Što je izlaz? Srbija je pred izborom: hoće li imati navodnu demokratsku Tadićevu vladu, koja će samo produžiti ovo tiho propadanje koje traje četiri godine, ili će na vlast doći Nikolićevi narodnjaci, pa će propadanje biti brzo, ali ćemo se mobilizirati kao društvo i pokrenuti promjene - smatra sociolog Ivan Kuzminović iz Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije. Prema njegovim riječima Srbija ne može napredovati dok političke elite imaju koncepciju države iz 19.stoljeća - što je država veća to je bolje. Srbija će značajan napredak doživjeti tek za desetak godina, kada se promjene temeljne vrijednosti društva jer ne može jedina veza s Europom biti novac - razni krediti, zajmovi i ostali oblici financijske pomoći. “Moramo mijenjati svoje vrijednosti. Mi čekamo našeg Willyja Brandta, Stjepana Mesića i Ivu Sanadera. Moramo nekoga uhititi za korupciju, moramo imati nekoga tko će obići regiju i ispričati se. S tim da je sada prava adresa za ispriku Priština. Mesić je Hrvatima u Hercegovini rekao da im je glavni grad Sarajevo, a ne Zagreb. Vrlo važna simbolična rečenica. Mi nemamo Mesića koji bi Srbima na Kosovu rekao da im je glavni grad Priština, a ne Beograd”, kaže Kuzminović.

Bivši DDR kao uzor

Iako je i ranije osuđivao “ekstremiste” na sjeveru Kosova, Tadić je tek nekoliko dana nakon što je EU odbio kandidaturu Srbije izjavio kako treba zaustaviti napade “ekstremista” jer su poništili sve što je Srbija učinila zadnjih godina i ne žele da ona uđe u EU. Poruka ih se nije dojmila jer i dalje blokiraju granične prijelaze Brnjak i Jarinje. Tadić ima rok da do veljače uvjeri kosovske Srbe da uklone barikade, da ne održavaju lokalne izbore, da ukine financiranje općinskih organa vlasti, povuče srpske policajcesa sjevera Kosova i vrati kontrolu graničnih prijelaza u ruke Prištine. Ti uvjeti su ono što se naziva “ukidanje paralelnih struktura vlasti”. Uz to od Srbije se očekuje da Kosovo bude dobrodošlo na međunarodne skupove na kojima sudjeluje Srbija, a ne da ih Srbija napušta zbog sudjelovanja Kosova, te da prihvati ulazak Kosova u međunarodne institucije. Može li Tadić sve to riješit do veljače ? - Ne. Nitko ne može. Ni oporba. Jednostavno nemaju što ponuditi. Nema šanse da kažu da će priznati Kosovo. Ni pet članica EU nije priznalo Kosovo. Da se ponašanju kao bivša SR Njemačka prema bivšem DDR? Nisu ih nikada priznali, ali se nisu dizali sa skupova na kojima je DDR sudjelovao. To je moguće, ali za to treba vremena. U ovome trenutku to je toliko komplicirana priča da ne postoji niti jedna politička stranka u Srbiji koja će ići dalje od parola i zaklinjanja na vječnu ljubav prema Kosovu - kaže analitičar Srđan Bogosavljević, direktor agencije za istraživanje javnog mijenja Ipsos Strategic Puls. Istodobno, EU je u ozbiljnoj krizi, sadrži sve elemente raspada SFRJ, i nije više mrkva kojoj svi trče kada se pokaže batina. Stoga se, kako kaže, ljudi u Srbiji pitaju je li to rješenje, a političari ne mogu reći da je EU rješenje jer je u krizi i svi to znamo i vidimo. Prema istraživanjima agencije Ipsos Strategic Puls broj nezadovoljnih u Srbiji je iz dana u dan sve veći i preko 70 posto građana kaže da Srbija ide u lošem pravcu. Nikolićev SNS je prema svim istraživanjima o rejtinzima stranaka na prvom mjestu već dvije godine.

Glasine o bolesti Tadića

“Iako su nastali raskolom od Šešeljevih radikala uspjeli su se predstaviti kao nova stranka. Napravili su nekoliko velikih zaokreta. Deklarativno su postali proeuropska stranka. Postali su stranka pristojnih poruka, što je važno za neopredijeljene birače kojima ne možete prići s radikalnim porukama”, objašanjava Bogosavljević. Tadićev DS je na drugom mjestu. Ekonomska kriza se obila o glavu aktualnoj vlasti. Veliki je gubitak radnih mjesta, plaće padaju konstantno od 2009. i nema nikakvih elemenata za zadovoljstvo građana. Treći problem je korupcija. Stranku osim toga opterećuju unutarstranačke borbe i medijska nagađanja o bolesti predsjednika Tadića. Ona su posljednje vrijeme česta, tako da ih je Tadić i sam demantirao. - Nismo bolesni, nego radimo od jutra do mraka i tako će biti i u budućnosti i sve ćemo lošije izgledati iz dana u dan - rekao je Tadić novinarima nakon što je nedavno zajedno sa gradonačelnikom Beograda, Draganom Đilasom, obišao radove na obilaznici oko Beograda. Sve te okolnosti u kojima se našla vladajuća stranka za oporbu su idealna stvar, jer u toj situaciji što oporba više šuti i što je manje aktivna ima veće šanse da dobije izbore, ocjenjuje Bogosavljević. Nikolić se trenutno upravo tako i ponaša. Prema sadašnjim istraživanjima rejtinga stranka, uz DS i SNS, u parlament mogu ući još četiri stranke koje će prijeći cenzus od pet posto: Socijalistička partija Srbije, radikali Vojislava Šešelja, liberali Čede Jovanovića i Koštuničin DSS. Njihov koalicijski potencijal je ograničen. U slučaju izjednačenog izbornog rezultata Tadića i Nikolića teško je predvidjeti kakvu će vladu Srbija imati u 2012. i hoće li vlada uopće biti formirana. DS i SNS zasad odbijaju mogućnost koaliranja. Njihovi birači to nikako ne žele. Ona bi mogla biti samo rezultat velikog pritiska izvana da se formira vlada umjesto da se ide na nove izbore, a kriza u Srbiji produbi.