Zdravstvo

Brže do pregleda bez novih nameta, da, i to je moguće

fotografija

Tomislav Miletić / Pixsell
Petak 23.Prosinac 2011.

PET/CT paradigma je privatnog monopola u zdravstvu, slijedi revizija svih ugovora HZZO-a s privatnicima

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

U nekim se bolnicama ne obavi dovoljno posla ni da bi se pokrio mjesečni proračun, u drugima kirurzi ne mogu svakoga dana operirati jer im je administrativno ograničen novac za potrošni ili ugradbeni materijal. Obe činjenice ukazuju na to da javni sektor nije ni maksimalno angažiran niti iskorišten. I dok je to tako - što je glavni razlog dugih lista čekanja - novac iz HZZO-a ne smije se prelijevati u privatni zdravstveni sustav. PET/CT paradigma je privatnog monopola u zdravstvu, ali i jedan od razloga zbog kojih će novi ministar zdravstva Rajko Ostojić otvoriti reviziju svih ugovora države s privatnim ustanovama, pa će se vjerojatno dogoditi i to da će dio privatnika ubirati manje državnoga novca, neki možda ostati i bez ugovora koji im jamči državne pacijente i novac.

Prvi test - proračun

Odlučnost koju je Ostojić pokazao u želji da skrati liste čekanja na medicinski prihvatljive i dopuštene granice ovisno o dijagnozi, zahtjeva investiciju, mimo redovnih bolničkih proračuna, za materijal bez kojega staje i kirurgija i dijagnostika. To je, uz organizaciju posla, uspješna formula koju je bivši ministar Darko Milinović primijenio u zadnjem mjesecu mandata s 24 milijuna kuna, Ostojić će to učiniti u prvim mjesecima svoga mandata s oko 50 milijuna kuna centralnom kupovinom leća za operaciju mrena, katetera, pacemakera, umjetnih kukova, stentova itd. i podijeliti bolnicama s jasnim zadatkom i ciljem. HZZO ima možda i najviše ugovora s privatnicima za radiološke pretrage, u državi koja u javnom zdravstvu ima posve dovoljno i CT-ova i magneta, ali su u dijelu bolnica samo “hladni pogon”. - Zanimljivo je da je prije tri-četiri godine došlo do eksplozije takvih ugovora – komentira Ostojić. Među prvima koji imaju razloga za sitne radosti su umirovljenici koji za zdravstvo plaćaju tri posto poreza na mirovinu. Taj će se, kako ga je Ostojić nazvao “porez na starost”, smanjiti s tri na jedan posto. Mirovine će nešto porasti, tridesetak milijuna manje za zdravstveni proračun neće biti veliki šok, a ispravit će se velika nepravda. A kako se u svakom zdravstvenom sustavu puno toga vrti oko novca, a medicina svake godine poskupljuje pet do 10 posto, snagu, utjecaj kao i uspjeh u polaganju prvog važnog testa novi ministar zdravstva pokazat će prilikom definiranja zdravstvenoga proračuna za 2011. Inzistirat će, kaže, da u apsolutnom iznosu sustavu ostane ukupno 22 milijarde kuna kao i u ovoj godini, što je u očekivanom financijskom kresanju državnih rashoda veliki novac. Ali tvrdi Ostojić, “s boljom, pametnijom, učinkovitijom raspodjelom i manjim odlijevanjem novca u privatne klinike, zdravstveni standard osiguranika može biti bolji”. Može mu se vjerovati kada kaže da u džep građana neće ulaziti, jer prostora za to više nema. Od 22 milijarde kuna koji ulaze u HZZO čak oko 2,5 milijarde već dolazi direktno iz džepa građana. Participacijom u “kešu” u primarnoj i u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti skupi se oko 550 milijuna, a dopunskim osiguranjem još čak 1,6 milijardi kuna. Toga novca Ostojić se neće i ne može odreći, pa dopunsko osiguranje ostaje po Milinovićevu modelu - pokrivat će participaciju na zdravstvene usluge. Ne u prvoj godini mandata, ali plan je novog ministra da ova polica vlasniku donosi i “dopunska” prava kao što je veći broj preventivnih ili nekih drugih pregleda. Smanjivanje doprinosa za zdravstvo kako bi se snizila cijena rada ipak zahtjeva bogatiju državnu blagajnu nego što je danas.

Dugovi HZZO-a

– Očekujem da će naš Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji biti na sjednici Vlade već u veljači. Parovi koji trebaju pomoć medicine u reprodukciji moći će, sukladno svom svjetonazoru o početku života, birati između zamrzavanja jajnih stanica i zamrzavanja zametaka. Prijedlog je, koji treba definirati, zamrzavanje od tri do pet zametaka – kaže Ostojić. Uvjeren je da će vraćanje metode zamrzavanja zametaka, prepolovljena liste čekanja te niži “porez na starost” zaživjeti već u prvoj polovini sljedeće godine. U 2012. Hrvatska bi trebala imati i najmanje jedan hospicij, ustanovu za palijativnu skrb, a u planu je i početak gradnje rehabilitacijskog centra za branitelje u Duilovu kod Splita. Novi ministar razmišlja i o ponovnom uvođenju privatnog rada državnih doktora u bolnicama, a siguran je da će udruge pacijenata imati važnu ulogu u sustavu te da će posebnu pozornost posvetiti preventivnim programima i javno-zdravstvenim kampanjama, jer bolje je jeftino spriječiti nego skupo liječiti. Iz KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu izdvojit će Dječju bolnicu koja će biti temelj za novi Institut za dječju medicinu. Članovi upravnih vijeća svih zdravstvenih ustanova čiji je vlasnik i osnivač država već mogu pomalo skupljati svoje “krpice”, jer kraj siječnja na tim pozicijama neće dočekati. Analiza financijskog poslovanja pokazat će hoće li do isteka mandata - u većini slučajeva je to ožujak i travanj - preživjeti ikoji ravnatelj. Iako, tvrdi Ostojić, “smjena po principu Bartolomejske noći, kako je to bilo 2004. neće biti”. – Želim čisti start! – kategoričan je Ostojić, ali i “zaprepašten cjelokupnom financijskom slikom”. Prema službenom izvješću, do 30. rujna ove godine, ukupne obveze HZZO-a iznosile su 4,5 milijarde kuna, a dospjele samo 443 milijuna kuna. – Radi se o igri s ugovorenim rokovima plaćanja. Dospjele su se obveze u posljednje dvije godine smanjivale produžavanjem rokova plaćanja - za ljekarne sa 120 na 150 dana, za skupe lijekove sa 30 na 90 dana! Financije bolnica su, pak, posebna priča. Rajko Ostojić nasljeđuje posao formiranja nove liste lijekova, koji čeka već više mjeseci, problem s Institutom za tumore, koji je godinu dana završen a neotvoren, problem s KB Merkur čija rekonstrukcija nije završena u osam godina, problem s Traumom čije dvije od sedam operacijskih dvorana ne rade 12 mjeseci, a gotovo su zamrle elektivne operacije umjetnih kukova i koljena i prebačene u privatni sektor... I, ako ima mjesta i vremena za snove, to je da Klinika za ortopediju na Šalati konačno dobije bolji smještaj, a da se ondje, na Šalati, srcu grada, smjeste svi zdravstveni fakulteti kao što je to u Parizu, Bostonu, Berlinu.

Mjere nove vlade i ministra u prvih šest mjeseci 2012.

1. Liste čekanja
Pedesetak milijuna kuna, mimo redovnih bolničkih proračuna, uložit će se u kupovinu potrošnog i ugradbenog materijala radi smanjenja listi čekanja u kritičnim segmentima

2. Porez na mirovine
Umirovljenici koji plaćaju tri posto poreza na mirovinu za zdravstvo veći dio svoga novca dobit će natrag. Taj će se “porez na starost” s tri smanjiti na jedan posto

3. Oplodnja
Sukladno svom svjetonazoru o početku života, parovi koji trebaju liječenje neplodnosti moći će birati između zamrzavanja jajnih stanica i zamrzavanja zametaka