Trendovi

Budućnost Facebooka vidi se u tragu novca

Petak 23.Prosinac 2011.

Posljednjih 15 godina većinu oglasa konzumirali smo kroz pretraživanje web strana koje posjećujemo

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Teško je uopće razmatrati koncept budućnosti Facebooka bez barem pokušaja razumijevanja zašto je on toliko važan. Reći kako je Facebook društvena mreža jednostavno nije dovoljno dobar opis, jer fraza zvuči pitomo i bezopasno dok su konzekvence koje Facebook već danas ima ili će imati po naše živote u skorijoj budućnosti, danas teško zamislivi. U Hrvatskoj je registrirano oko 1,450.000 Facebook korisnika, što znači da gotovo svaki drugi internet korisnik ili svaki treći građanin koristi Facebook. U svijetu je broj korisnika prešao 800 milijuna, od čega ih polovica barem jednom dnevno iskoristi priliku da provjere što se događa, a sam Facebook je integriran s više od sedam milijuna različitih aplikacija i web stranica širom interneta.

Najveći fotoalbum na svijetu

Temeljni rezultat vaše interakcije s Facebookom je vaš tzv. socijalni graf koji ukratko pokazuje s kim se družite i koje interakcije radite; prosječni facebook korisnik ima 130 prijatelja, povezan je s osamdesetak različitih fan stranica, a sam Facebook je već danas uvjerljivo najveći fotoalbum na svijetu. Kombinacija vaših prijatelja, komentara, “lajkova”, statusnih poruka i podijeljenih poveznica čine vaš socijalni graf, koji s jedne strane definiraju vaš (virtualni) identitet i tko vi doista jeste, a istovremeno definiraju i vaše ponašanje u tom virtualnom svijetu. To ukratko znači kako Facebook sam, a posljedično i partneri Facebooka, imaju direktan uvid u ponašanje svakog od nas, što je onda moguće iskoristiti za mnogobrojne zanimljive analize i ciljano oglašavanje na razini na kojoj to do sada nismo imali prilike vidjeti. Stoga, ako govorimo o budućnosti Facebooka najbolje je promatrati tijek novca i iz kojih smjerova on može stići. Posljednjih petnaestak godina većinu oglašavanja konzumirali smo kroz pretraživanje ili kroz oglašavanje na web stranicama koje posjećujemo. Američko online tržište oglašavanja vrijedi više od 30 milijardi dolara i većina tog kolača, više od četrdeset posto, završava u Googleovim džepovima. Rapidnim rastom Facebooka i tzv. društvenim oglašavanjem, taj balans se lagano počinje mijenjati u korist Facebooka iz jednostavnog razloga što smo prije pretraživali i sami promatrali što se nudi, dok u novom društvenom i umreženom online svijetu oslanjamo se na prijatelje da nam kažu što su kupili, u koje kino će otići ili što misle o kojem proizvodu ili usluzi. Problem nije samo u tome da je na Facebooku daleko jednostavnije identificirati ciljanu skupinu, primjerice muškarce iznad 35, zaposlene, s djecom, kako bi im se ponudio najnoviji automobil, za razliku od online pretraživanja gdje je to daleko teže, iako ne i nemoguće. Google, naravno, nije sretan zbog te promjene balansa, iako su odnosi danas i dalje takvi da bi se naivno mogli osjećati sigurnima, no trend je vrlo jasan i neumoljiv. Da bi sve skupa bilo kompliciranije, dobar dio događanja na Facebooku nedostupan je Googleovim tražilicama, pa tako iz dana u dan Google ne gubi samo u smislu oglašavanja, nego i njegovi rezultati iz dana u dan postaju sve nerelevantniji. Možda se radi o malenom i mikroskopskom pomaku, no stotine milijuna ljudi i miljarde aktivnosti koje se događaju nakon logina na Facebook, čine Google sve ranjivijim. Google, iako još uvijek vodi u broju jedinstvenih korisnika na mjesečnoj razini, istovremeno već duže vremena za Facebookom zaostaje u vremenu koje korisnici provedu na njemu. S pozicije korisnika, razvoj Facebooka u značajnoj mjeri određuje razvoj našeg razumijevanja privatnog. Koji su to podaci koje smatramo osobnima i nedjeljivima s bilo kime osim s možda najužim krugom prijatelja, u odnosu na vječno dostupne informacije koje se jednom pojave na internetu?

Značajan politički alat

Dobra šala danas se može pokazati kao veliki problem prilikom promjene radnog mjesta za koju godinu. Uredska božićna zabava i nesmotrena fotografija lako mogu biti istrgnuti iz konteksta. Facebook se u posljednjoj godini pokazao i kao vrlo značajan politički alat i ovdje ne govorimo o tome koliko je koji političar sakupio svojih fanova tijekom izbora, nego o vrlo mjerljivom utjecaju koji je upravo Facebook (ali i Twitter) odigrao tijekom Arapskog proljeća. Facebook ne samo da omogućava da svoje informacije podijelite s poznatim krugom prijatelja i poznanika, nego omogućava i da se ljudi sličnih razmišljanja vrlo jednostavno međusobno identificiraju i organiziraju. Facebook nije samo prijetnja u smislu pružanja digitalnog identiteta, nego se pojavio i kao nova forma medija koji se rapidno i kapilarno širi, pa nije daleko dan kada će se pojaviti prvi zahtjevi za kontrolom ili obuzdavanjem njegovog utjecaja na društvo – što je samo umiveniji termin za utjecaj Facebooka na politiku i vlast. Facebook danas predstavlja vašu digitalnu osobnu kartu u virtualnom svijetu interneta i time će sasvim sigurno zasmetati politici. Širenje Facebookovih funkcionalnosti dovodi do preispitivanja i redefiniranja što je to privatnost, a samim time i sigurnost, što zapinje u oku mnogobrojnih internet korisnika. I posljednje, Facebook se iz dana u dan sve više pretvara u ogromnu platformu za oglašavanje i trgovinu, i to u razmjerima kakve još nismo vidjeli.