Energija

Čovjek s vizijom Hrvatske 2050. koju pokreću samo vjetar, sunce i voda

fotografija

Jurica Galoić/Pixsell
Četvrtak 12.Travanj 2012.

Model koji je već primijenjen u Danskoj, pokazuje da naftno doba neće nestati tek kad nestane nafte

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Ni kameno doba nije završilo zbog pomanjkanja kamena, pa će tako i naftno doba završiti prije nego što svijet ostane bez nafte - tako glasi citat kojim se voli poslužiti Goran Krajačić. Na prvu loptu čovjek bi se iznenadio što se na riječi odavno pokojnog saudijskog ministra za naftu Ahmeda Zakija Yamanija, nekoć gospodara globalne proizvodnje “crnog zlata”, poziva znanstveni novak s Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, znanstvenik koji u čistu energiju vjeruje toliko da se prvi u Hrvatskoj drznuo proučavati modele po kojima bi Hrvatska do 2050. sasvim prešla na obnovljive izvore u postkarbonskom svijetu sunca, vode, vjetra i biomase. Krajačić upravo dovršava doktorsku disertaciju “Uloga skladištenja energije u planiranju potpuno obnovljivih izvora energije”, pa je i među najpozvanijima progovoriti o 100% energetski obnovljivoj i samodostatnoj Hrvatskoj.

O tome je već pisao u znanstvenim radovima, a to je sada podijelio i s Forumom. Sve je nekako počelo 2010. godine. Dok su se vlade na redom propalim klimatskim konferencijama žestoko tukle oko toga tko će snositi koliko troška globalnog smanjenja emisije CO2, ne prezajući pritom ni od najnižih podvala, nekoliko je razvijenih zemalja istupilo s drskim procjenama o vlastitom napuštanju svijeta nafte, zagađenja te političke i gospodarske nestabilnosti. Te je godine prvo Njemačka obznanila cilj od 60% udjela obnovljivih izvora do 2050., uz opasku da će taj politički i gospodarski div do tada biti u stanju doseći čak i potpuni bijeg od fosilnih goriva, da bi malo potom tadašnji škotski premijer Alex Salmond obznanio cilj od najmanje (!) 100 % energetski obnovljive Škotske već do 2025. Iste godine klimatska komisija vlade Danske predstavila je dokument o tome da je malena kraljevina do sredine stoljeća sposobna učiniti isto, i to koristeći vjetar i biomasu.

Tu dolazimo i do Hrvatske, odnosno ljudi sa zagrebačkog strojarstva i brodogranje, jer isti računalni model (EnergyPLAN), koji se koristio za analiziranje budućnosti Danske, u svojim analizama energetskih sustava koristi i Krajačić. - Na nacionalnoj razini takve studije su bile u tijeku već 2009. Do ovoga smo došli tragom istraživanja u kojima smo gledali kako bismo 100 % obnovljivim mogli napraviti jedan otok. Otoci su jako dobri testni poligoni jer ih većina nema izvore fosilnih sustava, a bogati su obnovljivim izvorima; valovima, vjetrom, suncem, biomasom. Proračunavali smo manje otoke u Hrvatskoj; Mljet, Lošinj i Unije, a na svjetskoj razini Porto Santo u Portugalu i neke u Azorima - opisao je Krajačić put kojim se došlo do istraživanja o tome je li drugačiji svijet na nacionalnoj razini moguć i u Hrvatskoj.

Originalni članak objavljen je u tisku

Povezani članci