Cijena proračuna

Da izbjegnu stečaj države, građane tjeraju u bankrot

Petak 27.Siječanj 2012.

Kukuriku koalicija odustala je od reformi najavljenih u Planu 21 i rješenje za izlazak iz recesije pronašla u našim džepovima

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Sto kuna više za hranu, sto kuna više za benzin, sto kuna više za režije, sto kuna više za prijevoz, tristo kuna više za kredit..., a sto kuna niža plaća! Tako izgleda najavljeni “paket” Vladinih mjera u praksi. Jako daleko od svega što je Kukuriku koalicija najavljivala tijekom predizborne kampanje i zapisala u Planu 21. Toliko daleko da se čini da zapravo ovi ministri nemaju nikakve veze s onim kandidatima. Samo su im lica ista. Od parola “Imamo rješenje” i “Pokrenut ćemo Hrvatsku!”, nije ostalo ništa. Odnosno, ostalo je pražnjenje džepova srednjem sloju koji je i do sada podnosio najveći teret krize.

Bačene dvije godine

Za donošenje mjera koje Vladini dužnosnici putem “probnih balona” puštaju u medije - preko kojih će nam uzeti po jednu mjesečnu plaću u ovoj godini kako bi izbjegli stečaj - nismo ni trebali ići na izbore. Međutim, ni to nije najgore. Čak ni veći PDV, novi porezi, više cijene hrane i benzina te povećanje kamata i tečaja kune nisu jamstvo da ćemo izbjeći financijski krah države do kojeg će doći ako u Vladi konačno ne počnu razmišljati na drukčiji način. Jer tjeranje vlastitih građana u bankrot sigurno nije ono što se očekuje od vlasti. Slično razmišlja i predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever koji je razočaran Vladom.

- Zapravo sam ljut. Kukuriku koalicija je imala dvije godine da se pripremi za preuzimanje vlasti. Bilo je očito da narod traži i želi promjene - kaže Sever i nastavlja:

- Tvrdili su da imaju rješenje, a pokazalo se da ga nemaju. Ponašaju se jednako kao i prošla vlast koja nas je dovela do ovakvog stanja. Ništa od onoga što su obećali nisu napravili. Sjetite se sramote s uvođenjem, pa naglim povlačenjem ovrhovoditelja. Kadrovi se traže po istom principu kao i prije po modelu “navrat- nanos”. Opet je važno tko pripada kojoj stranci, pa će mu zbog toga pripasti i određeno područje. Želimo Vladu koja će riješiti probleme, ali ne preko leđa radnika.

U NHS-u su izračunali da će “njihova” košarica koju čine osnovne životne potrepštine samo zbog višeg PDV-a poskupiti stotinjak kuna. Treba napomenuti da u košarici nisu predviđeni troškovi za benzin te da je riječ je o izračunu za cijene u prosincu. Također će utjecati i rast tečaja kune za euro koji je najveći u posljednjih sedam godina, što dodatno poskupljuje proizvode. S druge strane, povećavanjem neoporezivog dijela osnovice na tri tisuće kuna oni s najmanjim primanjima dobit će oko 85 kuna, što je, kaže Sever, zanemariv iznos, posebno ako se uzme u obzir znatno povećavanje drugih troškova. Procjenjuje se da će građani s primanjima većim od šest tisuća kuna izgubiti više od tih 85 kuna. S većim iznosom plaća veći je i gubitak, pa će ministri iz plaća davati više od 250 kuna. Najavljeno povećanje PDV-a značit će više cijene u maloprodaji. Dio trgovaca već je iskoristio medijsku halabuku da ih podigne i prije povećanja poreza.

- Očekujem da će cijene narasti do deset posto - kaže konzultant i bivši predsjednik Uprave Konzuma Drago Munjiza.

Prema njegovim riječima, zbog financijskih pritisaka na građane doći će do smanjenja potrošnje tako da trgovačke kuće internim rezovima neće uspjeti amortizirati učinak većeg PDV-a. Cijene će narasti i zbog skuplje nafte i benzina što poskupljuje distribuciju i samim time povećava troškove. Cijene u Sloveniji već su skočile. U Hrvatskoj je val započeo poskupljenjem konditorskih proizvoda što se i očekivalo zbog značajnog poskupljenja kakaa u svijetu, te deterdženata, higijenskih potrepština, mliječnih proizvoda i piva. Cijene su više od 1,5 posto za mlijeko do čak 30 posto koliko je poskupio kakao prah. Konzultant Dražen Lulić nije toliki pesimist, ali također upozorava na veće ulazne troškove do kojih je došlo zbog skuplje energije. Lulić se nada da će maloprodajni lanci uspjeti amortizirati pritisak smanjivanjem marži i povećavanjem prometa, ali i upozorava da je taj prostor sve manji.

- Nadam se da će nova Vlada napraviti detaljne analize i dobro promisliti prije nego što donese odluku, posebno važnu za srednji sloj koji će kao pokretač ekonomije, barem prema medijima, podnijeti najveći udar. Vlada mora znati da bez potrošnje nema izlaska iz krize, a upravo se iz stanja u maloprodaji najbolje vidi krvna slika gospodarstva - tvrdi Lulić. Sindikalce posebno smeta što još uvijek nije održana konstituirajuća sjednica Gospodarsko- socijalnog vijeća na kojem je Vlada trebala svoje namjere predočiti partnerima iz redova poslodavaca i sindikata. Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata i dopredsjednik GSV-a, kaže da se GSV već trebao sastati u novom sastavu.

- U najmanju ruku od Vlade bi bilo korektno da nam je kao partnerima predočila svoje namjere, a ne da preko medija dobivamo različite poruke za koje ne znamo jesu li “baloni” ili ih uistinu želi realizirati - kaže Novosel. Umjesto na GSV-u, čije se uže vodstvo sastalo sredinom tjedna kako bi dogovorilo održavanje prve sjednice, Vlada je proračunski okvir za ovu godinu odlučila javnosti predstaviti na redovnoj sjednici. Prema najavama, proračun će iznositi 118 milijardi kuna, dok će rashodi biti smanjeni za 4,6 milijardi u odnosu na godinu ranije, što je ispod donje granice kojom je prije dvadesetak dana baratao ministar financija Slavko Linić koji je tvrdio da će smanjenje iznositi između pet i devet milijardi kuna. Rezat će se na različitim naknadama i dodacima na koje godišnje ode 1,5 milijardi kuna te na subvencijama koje su prošle godine premašile šest milijardi kuna, od čega je više od polovice otišlo na poljoprivredu. Mirovine i plaće u javnom i državnom sektoru ostaju iste, kao i regresi i božićnice, barem je tako na dan referenduma za ulazak u Europsku uniju rekao Linić. Prihodi će se dići na 111 milijardi kuna, i to najviše na račun građana. Samo od većeg PDV-a očekuje se između tri i 3,5 milijarde. Proračunu će pomoći i trošarine na benzin, čija je cijena najviša od kada se prodaje, a s obzirom na političku situaciju u Iranu, nafta bi mogla dodatno poskupiti. Na prihode će utjecati i poseban porez na telekomunikacije od kojeg bi država trebala uprihoditi 300 milijuna kuna, ako ostane na snazi do kraja godine i ne ukine se u svibnju, o čemu se već počelo ozbiljno govoriti. Tu je i porez na imovinu na čije ćemo uvođenje morati pričekati zbog nesređenog stanja u zemljišnim knjigama. Međutim, malo je ili ništa napravljeno na naplati poreza, punoj primjeni OIB-a kako bi se točno utvrdila nečija primanja i stvaranju uvjeta za dolazak investitora što je preduvjet za ostvarivanje gospodarskog rasta, a time i izlaska iz krize.

Također se ne raspravlja o barem vraćanju, ako ne i povećanju viših stopa na visoke plaće. Zamrla je i priča o porezu na kapitalnu dobit i dividendu kao i drugim oblicima oporezivanja financijskog sektora. Banke su jednostavno prejake za ovakvu državu koja im je i tako najveći klijent. Štoviše, zbog Linićeve najave izdavanja “narodnih obveznica” preko kojih se višim kamatama (nagađa se da bi iznosile 6,5 posto) želi privući dio od 143 milijarde kuna štednje građana, banke su najavile dizanje kamata na štednju. Stručnjaci tvrde da će to izazvati i rast kamata na kredite što će višim ratama dodatno ugroziti standard svih onih koji su ih uzimali prethodnih godina, posebno u švicarskim francima. Sada su, međutim, u opasnosti i krediti u eurima, s obzirom na tečaj i probleme u eurozoni. Država pokušava banke “uvući” u spašavanje posrnulih tvrtki tako da bi ušli u njihovo vlasništvo što u bankama nije najbolje primljeno.

Jedino konkretno što stiže iz Vlade su najave o porezima koji su izravno usmjereni na ono preostalo “zdravo tkivo” o kojem je često govorio premijer Zoran Milanović za vrijeme predizborne kampanje, tvrdeći da ga pod svaku cijenu moramo sačuvati. Za rezanje je bilo predviđeno “bolesno tkivo” koje sada nitko više ne spominje. Sever kaže da iz Vlade dolaze šarene izjave koje je teško međusobno povezati. Naglašava da ne zna hoće li biti rezanja zdravog tkiva kao što ne zna ništa, osim da je nova Vlada odstupila od predizbornih obećanja jer tada nitko nije spominjao veći PDV. Novosel oštro poručuje članovima Vlade da su ili zalutali na vlast ili su lagali u predizbornoj kampanji. Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, usporedio je članove nove Vlade s muhama: Puno zuje, a ne daju meda.

- Još čekamo na konkretne mjere, ali ako se ostvare najave, osudit ćemo dizanje PDV-a na isti način kako smo se borili protiv “harača” iz vremena HDZ-a i Jadranke Kosor kada smo organizirali prosvjede. Tada smo govorili da uzimanje dijela plaće neće potaknuti gospodarstvo, nego da služi hranjenju onih koji su na vlasti. Čak je i taj harač bio pravedniji u odnosu na povećanje PDV-a - ističe Matijašević. Dodaje da se u Hrvatskoj već sada za prehranu izdvaja 35 posto od ukupnih primanja, dok je u Europskoj uniji taj prosjek 15 posto. Ako se ne uvedu međustope PDV-a, dodaje Matijašević, izdvajanje će premašiti 40 posto što će postati neizdrživo.

Građanski otpor

Sindikalce smeta i osjećaj da Vlada ne zna što radi. Danas se krene s jednom idejom koja se već sutra povlači i zamjenjuje je druga koja traje kraće od one prve. I tako u krug. Također upozoravaju da porezi imaju neugodnu naviku da ostanu zauvijek nakon što se uvedu. Baš kao i cijene. Primjerice, kako kaže Novosel, nafta poskupi zbog određenog razloga, na primjer nemira kao što je sada slučaj. Međutim, u Hrvatskoj se nakon prestanka krize cijena tek blago korigira umjesto da se vrati na razinu na kojoj je bila prije izbijanja krize. I na to nitko ne reagira. Jedna od rijetkih dobrih najava koje su prethodnih dana stizale iz Vlade je uvođenje reda u plaćanje računa i doprinosa, ali je i ona - barem zasad - ostala tek mrtvo slovo na papiru. Zato ne čudi što je Vladimir Ferdelji, odnedavno pomoćnik ministra infrastrukture, unatoč visokoj funkciji koja mu omogućava kontrolu nad radom državnih tvrtki, oštro kritizirao takvu lutajuću politiku Vlade. Poznati gospodarstvenik Ferdelji je svjestan da se hitno treba krenuti u reforme, jer svaki novi dan čekanja znači duže i bolnije rezove koje će građani teško prihvatiti, posebno jer danas postoji većinska podrška za provođenje reformi.

Pražnjenje novčanika kao jedina konkretna mjera i zaobilaženje pravih problema može dovesti samo do gnjeva i prosvjeda. Matijašević već sada upozorava na to, tražeći da se konačno održi sjednica GSV-a jer će inače sindikati to shvatiti kao jasan znak odbijanja razgovora s partnerima i pozvati na građanski otpad.

Agencije zasad hvale novu Vladu, barem do rebalansa

Umjesto na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća gdje su je čekali partneri iz redova poslodavaca i sindikata, Vlada je odlučila osnovne smjernice proračuna predstaviti na redvnoj sjednici u četvrtak. Kako se ovaj broj Foruma zaključuje u srijedu navečer, morat ćemo se pouzdati u dostupne podatke po kojima će se rashodi smanjiti 4,6 milijardi kuna i pasti na 118 milijardi, a prihodi povećati za četiri milijarde i skočiti na 11 milijardi. Deficit će, dakle, ako se ostvare najave, iznositi sedam milijardi, što je pozdravila i kreditna agencija Fitch kao i povećanje PDV-a. Ipak, analitičari poznatog Merrill Lyncha smatraju da bi za Hrvatsku ipak bilo najbolje da zatraži aranžman s MMF-om čija delegacija također uskoro stiže u Hrvatsku. Možda se gužva u Banskim dvorima bude isplatila. Barem do rebalansa proračuna u siječnju.