Politika

Država spašava privatne gubitaše, a državne tjera u stečaj

fotografija

Sanjin Struković/Pixsell
Četvrtak 15.Ožujak 2012.

Ulaskom u vlasničku strukturu Vlada će pomoći Diokiju Roberta Ježića i Ingri Igora Oppenheima, a ruku pomoći prema javnom novcu opet pruža i Institut IGH Jure Radića

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Dok s jedne strane Vlada proklamira nastavak privatizacije gotovo svih državnih tvrtki, s druge strane ulazi u vlasništvo posrnulih privatnih kompanija kako bi ih spasila. Prvi na redu je propali Dioki kojeg će preuzeti HEP na temelju dugova koje tvrtka Roberta Ježića ima prema Elektroprivredi. Neslužbeno doznajemo da će sličnim modelom država ući i u vlasništvo Ingre koja očajnički traži pomoć. U ništa boljoj situaciji nisu ni ostale građevinske tvrtke, prije svih Institut IGH koji je najavio dokapitalizaciju i također se nada državnoj pomoći, ako nikako drukčije s obzirom na političko zaleđe iz prošlih vremena, onda putem velikih građevinskih projekata. Međutim, država se ne odnosi prema svima jednako. Dok je privatnim kompanijama pred propašću (pre)često majka, svojim poduzećima isto tako zna biti maćeha. Tako će na bubanj, primjerice, Dalmacijavino, Vjesnik i brodogradilišta koje čeka ili stečaj ili prodaja po kunu.

Kriteriji po kojima se određuje odnos prema tvrtkama prilično su paušalni, a cinici bi rekli da ih više određuje “zemljačka” i politička linija nego ekonomska isplativost. Nije tajna da je ministar financija Slavko Linić iz Rijeke i da je (bio) u dobrim odnosima s vlasnikom Diokija Robertom Ježićem koji ovih dana svjedoči u procesu optuženome premijeru Ivi Sanaderu. Linić je, uostalom, i ponikao iz te kompanije tako da ne čudi da izjavljuje kako ova tvrtka mora opstati. Dioki je od rujna na koljenima.

Zaposleni, njih više od 800, od kojih je jedan dio zauzeo zagrebački pogon, pet mjeseci nisu primili plaću. Dužni su na sve strane. Samo Ini duguju gotovo 120 milijuna kuna. Ideja, na koju su po svemu sudeći pristali i ministri odgovorni za gospodarstvo, je da se dugovi koje Dioki ima prema HEP-u pretvore u vlasnički udjel u kompaniji. Sličan plan predložen je i Ini, ali ga je Mol odbacio. Ingra je pripremila tri modela izlaska iz krize koji se temelje na dugoročnom financiranju i očekuju da će se jedan od njih prihvatiti do lipnja. – Nisam obaviješten o tome da će država ući u vlasničku strukturu Ingre – kaže predsjednik Uprave i najveći manjinski vlasnik Ingre Igor Oppenheim i nastavlja da ni takav scenarij nije nemoguć.

Prema njegovim riječima, Ingra ima potraživanja prema državi nastala izvođenjem radova na zagrebačkoj Areni, ali ona zato može ući u Ingru zaobilaznim putem preko dugova koje kompanija ima prema tvrtkama kooperantima na tom gradilištu, a koje zbog toga duguju državi. – Nama je cilj smanjiti dugovanja tako da nam je svaki ulagač dobro došao, a država osim toga priprema i određene velike projekte tako da bi mogli imati određenu pomoć i s te strane... – objašnjava Oppenheim.

Novi član Nadzornog odbora Ingre Davor Štern također ne zna za tu mogućnost. Ističe da je u Nadzornom odboru nepuni mjesec, ali da će napraviti sve da se Ingra vrati na staze stare slave i da dobije nove poslove, ne samo u Rusiji, nego i u drugim državama. Ono na što računa većina građevinara je dokapitalizacija Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja bi tako ojačana mogla pratiti poslovanje u inozemstvu. HBOR je Ingri već pomogao u dobivanju poslova u Alžiru gdje izvode radove na vojnim objektima vrijedne 56 milijuna eura.

Originalni članak objavljen je u tiskanom izdanju