Intervju

Gotovini i Markaču krivnja je dokazana. Vlast u Hrvatskoj trebala bi javnost suočiti s istinom

fotografija

Duško Marušić/Pixsell
Četvrtak 08.Ožujak 2012.

Serge Brammertz kaže kako je odmah jasno da se ne radi o presudi Domovinskom ratu, nego o individualnoj kaznenoj odgovornosti za zločine počinjene tijekom operacije Oluja

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Glavni tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz srdačan je, otvoren i razgovorljiv u neslužbenom razgovoru, dok kod izjava za javnost pazi da ne izađe iz okvira onoga što smatra da s obzirom na svoju funkciju smije komentirati. Tako je bilo i u ovom razgovoru koji smo vodili u njegovom uredu na Haaškom sudu, gdje je prije njega sjedila Carla del Ponte, koju je na toj funkciji naslijedio početkom 2008. godine i ostat će na njoj do kraja 2014. godine, kada Sud završava s radom.

Prvu polovicu toga dana u sudnici je teklo suđenje Karadžiću, a potom završna riječ tužiteljstva Šešelju, no naš je fokus razgovora bio usmjeren na za Hrvatsku najosjetljiviji haaški proces - Gotovini i Markaču - na suradnju tužiteljstva s domaćim institucijama, na percepciju Haaškog suda u Hrvatskoj, kao i pogled iz Haaga na proces suočavanja s tamnim stranama rata u Hrvatskoj. Dan prije ovog razgovora bivši je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, ujedno i haaški svjedok, za Index konstatirao da “smo mi u Hrvatskoj, nakon godine 2000. do kada su se zatvarale oči pred mnogim neugodnim istinama, doživjeli katarzu, uz otpor koji još uvijek traje, dok Srbija takvu katarzu nije doživjela”, no sudeći prema ovom razgovoru, Brammertz se ne bi s tim baš složio.

f: Možemo li očekivati promjene prvostupanjskih presuda u konačnom pravorijeku Haaškog suda u slučaju Gotovine i Markača?

O tome će suci odlučivati. Nisam u poziciji da bih mogao to komentirati i ne mogu predviđati što će se dogoditi. Žalbeno vijeće je ustanovilo da će se rasprava u žalbenom postupku održati vrlo brzo, tako da ćemo uskoro znati.

f: Ipak, postoji li možda mogućnost da se odbaci kvalifikacija o sudjelovanju u udruženom zločinačkom pothvatu?

Mogu samo ponoviti da je odluka o tome na sucima. Obrana se žalila na presudu, dok se moj ured nije žalio, što znači da smo načelno zadovoljni presudom, ali naravno da ćemo braniti naše stavove u žalbenom postupku ako to bude bilo potrebno.

f: Dugo ste vremena insistirali na pronalasku topničkih dnevnika, kako je to završilo? Ima li kakvih novih informacija o tome?

Hrvatska Vlada nam je naznačila da će nastaviti tražiti nestale vojne dokumente, neovisno o ishodu presude, jer bi Hrvatska svejedno trebala znati što se dogodilo s državnim dokumentima. Od tada moj ured nije dobio nikakav izvještaj od vlasti tako da ne mogu reći traže li ih uistinu aktivno ili ne. Nismo tražili te dokumente nakon što je donesena presuda i nismo ni provjeravali radi li Vlada na tome da se pronađu.

Originalni tekst objavljen je u tiskanom izdanju