Društvo

I najveće tvrtke kreću u rezanja

Četvrtak 07.Lipanj 2012.

Nakon Vlade, kresanje primanja sa sindikatima pokušavaju dogovoriti i velike privatne kompanije, na što predstavnici radnika ne pristaju

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Negdje otprilike u isto vrijeme kada je Vlada najavila da će pozvati sindikate javnih službi i državnih tvrtki na pregovore o ukidanju dijela prava iz kolektivnih ugovora, na isti korak odlučile su se i neke od velikih privatnih kompanija. Agrokor je zatražio da sindikat u Konzumu pristane na smanjenje troškova prijevoza i jubilarnih nagrada. U Ini se bore protiv smanjenja plaća zaposlenih na benzinskim crpkama za 30 posto. Dalekovod je primanja radnika praktički prepolovio, Podravka snizila 10 do 20 posto, dok T-HT u skladu s tehnološkom modernizacijom dijeli otkaze uz otpremnine.  Pritisak krize i recesije sve je veći. Pad kupovne moći utječe na poslovanje kompanija, posebno u trgovačkom sektoru, gdje je promet samo u travnju, pišu analitičari RBA, pao više od sedam posto. Tako su u koncernu Agrokor nedavno predložili sindikatu trgovine u Konzumu da prije isteka važenja kolektivnog ugovora sjednu za stol i dogovore se o smanjivanju određene razine prava. Prema riječima Dragice Mišeljić, predsjednice Sindikata trgovine Hrvatske, već je održano pet sastanaka o toj temi, ali novi tekst nije usuglašen. - Idući susret održat će se 18. lipnja kada ćemo ponovno razgovarati. Poslodavci traže smanjenje izdvajanja za prijevoz i niži iznos za jubilarne nagrade, na što sindikati ne žele pristati - objašnjava Dragica Mišeljić. U Agrokoru, međutim, demantiraju postojanje bilo kakvih razgovora o promjeni prava i mogućim otkazima, o čemu se neslužbeno priča u poslovnim krugovima, kao i o smanjenju primanja dijela menadžmenta koji nije dovoljno kvalitetno odgovorio na recesijske izazove. - U koncernu ima i povećanja i smanjenja plaća, ali nikakva prava radnika po kolektivnim ugovorima nisu smanjivana - odgovorila je Manuela Čelić iz Agrokora, naglasivši da nema niti razgovora o njihovoj promjeni. U kuloarima se govori da je iz Konzuma u zadnje vrijeme otišlo oko 400 ljudi. Uglavnom se radi o isteku trajanja ugovora o djelu, odlascima u mirovinu te o otkazivanju ugovora dijelu menadžmenta na srednjoj razini. U koncernu su spremni na nove investicije do kojih će doći s poboljšanjem poduzetničke klime čemu bi trebala pridonijeti i Vlada od koje se također očekuje razumijevanje za tešku situaciju, posebno od glavnog poreznika Slavka Linića. Kolektivni ugovor koji vrijedi za zaposlene u Agrokorovom trgovinama istječe ove godine. Bilo je predviđeno da se novi potpiše na rok od pet godina, uz klauzulu da ga i jedna i druga strana mogu prekinuti.

Razgovor je iniciran zbog stalnog pada prometa u trgovinama koji se ne može zaustaviti niti različitim akcijama. Sindikalcima smeta što je broj radnika u tom sektoru već sada drastično smanjen tako da su preostali prisljeni raditi prekovremeno za što ne dobivaju potrebnu nadoknadu, ali se u strahu od otkaza boje prijaviti i tražiti ono što im pripada, iako, kako kažu sindikalci, posebno u Konzumu nitko zbog toga nije imao problema. - Konzum je, kao i drugi, smanjio broj trgovaca i promijenio organizaciju posla tako da više nema praznog hoda. Ljudi teško prate takav ritam rada i sve češće završavaju na bolovanju nakon kojega se ne vraćaju na posao. Novom organizacijom broj zaposlenih je optimiziran tako da sumnjam da će biti otkaza - kaže Mišeljić. U Konzumu je zaposleno 12.400 radnika što je 600 više u odnosu na 2010. godinu. Prvo tromjesečje završili su u malom plusu, ali s povećanim prihodima. Agrokor je prvi kolektivni ugovor potpisao još 1996. godine, a prije dvije godine je u dogovoru sa sindikatima za pet posto povećao plaće dijela 11.000 radnika u koncernu u kojem radi njih više od 40.000.

OTPUŠTA I AD PLASTIK

Nije lako ni u drugim velikim tvrtkama. U građevinskom sektoru praktički više ni nema kompanije da nije provela sve moguće rezove s ciljem smanjivanja troškova, uključujući i otkaze. IGH se pokušava spasiti dokapitalizacijom. Dalekovod je smanjio plaće i do 50 posto, a Viadukt traži spas ugovaranjem poslova po Africi i gradnjom novog terminala u Zračnoj luci Zagreb. Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić kaže da u krizi najviše stradaju tvrtke koje se bave proizvodnjom predviđenom za dugoročnu potrošnju poput građevinske industrije, proizvođača bijele tehnike i autodijelova. - Manja potrošnja uzrokuje pad prodaje pa su tvrtke prisiljene smanjivati troškove, posebno za marketing, promociju i ekološke projekte te maksimalno koristiti unutarnje rezerve - tvrdi Jurčić. Proizvođači automobilskih dijelova poput AD Plastika i Lipik Glasa također dijele otkaze. Prema neslužbenim informacijama, solinska kompanija zbog pada proizvodnje u slovenskom Revozu za kojega proizvodi dijelove, uskoro će otpustiti između 80 i 100 radnika što je više od deset posto od ukupno zaposlenih. Proizvođač automobilskog stakla Lipik Glas je još prošle godine krenuo s rezanjima. Neto plaće smanjenje su 15 posto i otkaze je dobila petina zaposlenika.

PODRAVKA SMANJILA PLAĆE

Glavni urednik časopisa Banka Željko Ivanković objašnjava da čak i u vrijeme krize, kada svima ide loše, neki ipak uspijevaju. - Svaka tvrtka u svakom vremenu, dobrom ili lošem, suočava se s problemom potražnje za njezinim proizvodima. U dobra vremena, kad sve ide, opasnost jedino prijeti od konkurencije. U lošim vremenima većini ide slabo pa su i tržišni odnosi zaoštreniji. Tko uspije sačuvati zadovoljavajući udio na tržištu lakše će prilagoditi ostale ekonomske parametre realnoj situaciji. Važno je proizvoditi nešto što ljudi žele kupiti čak i kad su generalno neraspoloženi za kupnju i skloni odgođenoj potrošnji, odnosno štednji - kaže Ivanković. Objašnjava da tvrtke prilagođavaju troškove svojoj tržišnoj poziciji tako da u lošim vremenima neke smanjuju investicije, druge plaće ili broj zaposlenih. No, dodaje Ivanković, to ne znači da kompanije tako prebacuju teret krize na zaposlene, nego to rade vlasnici ili management uzimajući veći dio kolača, pa manji ostaje zaposlenima, s tim da je moguća i obrnuta situacija, koja je doduše rijetka. Ali, glavni direktor Japan Airlinesa prvo je smanjio svoje i primanja menadžmenta, no ni to na kraju nije pomoglo. Prema njegovim riječima, ključ uspjeha u današnjim vremenima je prilagodba tehnološkim promjenama. Svi kritiziraju financijski sektor, no u posljednjih dvadeset godina riječ je o djelatnosti koja se možda najviše prilagodila IT i komunikacijskoj revoluciji i globalizaciji, navodeći i primjer HT-a u čijem sektoru su inovacije stalne te je samo stvar u tome da uhvati korak s njima. HT provodi restrukturiranje već godinama, tako da je prije pet godina imao tisuću i sto više zaposlenih u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2012 godine. Zadnji val otpuštanja bio je prije dva mjeseca kada je otkaze kao tehnološki višak dobilo 370 radnika što je ponukalo sindikate na prosvjede s obrazloženjem da je tvrtki, odnosno njenom vlasniku Deutsche telekomu, stalo isključivo do rasta profita koji je lani iznosio 3,8 milijardi kuna. Iz kompanije su odgovorili da se radi o teškom, ali nužnom i poslovno opravdanom procesu provedenom s maksimalnom odgovornošću, što pokazuju i otpremnine koje su šest puta veće od zakonom propisanih. HT zapravo nije toliko suočen s krizom, koliko s potrebom stalne modernizacije i pripreme za ulazak na tržište EU. Nije lako ni u Ini. Tamo također traje rat sa sindikalcima koji su najavili štrajk za 1. srpnja, ali se nakon pregovora ovaj tjedan počinje nazirati moguće rješenje. Maja Rilović kaže da će se u ponedjeljak znati je li došlo do dogovora.

Oni se pozivaju na veliku lanjsku dobit od gotovo dvije milijarde kuna što bi, po njima, trebao biti dovoljan razlog da im se vrate dijelovi regresa i božićnica kojih su se odrekli početkom krize, a ne dodatnom ukidanju primanja poput smanjenja plaća radnicima na benzinskim crpkama za 30 posto, čime bi se one izjednačile s onima koje imaju MOL-ovi radnici u Srbiji i Rumunjskoj, te smanjenju za 2500 kuna svim proizvodnim radnicima na godišnjoj razini. Kako piše Nacional, problem je i u 20 milijuna kuna koliko je Ini ostalo od smanjenja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Sindikat traži da se taj novac podijeli radnicima, dok u Ini pristaju predati tek polovicu podsjećajući na nepovoljno vanjsko okruženje i manjak prihoda iz Sirije. U Podravci je došlo i do sukoba među sindikatima. Najprije je povećana osnovica za 2,2 posto, što je uvršteno u kolektivni ugovor, da bi potom nedavno zaposlenicima koji imaju fiksne plaće umanjen iznos za deset do 20 posto što bi trebalo donijeti znatne uštede.

ATLANTIC ZADRŽAO RADNIKE

U Atlantic Grupi pak tvrde da su utjecaj krize, koliko je god to bilo moguće, amortizirali racionalizacijom troškova, sinergijama u nabavi, kao i pojačanom aktivnošću s upravljanjem brendovima i unapređenjem prodaje. Atlantic Grupa je početkom 2012. uvela novu organizaciju uvjetovanu strukturom poslovnih aktivnosti i tržišta na kojima poslujemo. Unatoč tome, uspjeli su broj zaposlenih zadržati na istoj razini, kao i plaće zaposlenika. Očekuju i nova sezonska zapošljavanja. Ivanković navodi da je prema rezultatima istraživanju časopisa Banka i HUP-a poljoprivreda gospodarska grana u kojoj postoje najveće mogućnosti poboljšanja. Na putu razvitka stoje samo tradicija i administrativne zemljišno-knjižne komplikacije, ponegdje i nezadovoljavajuća infrastruktura. Zato Agrokor i Podravka, generalno gledajući, imaju dobru perspektivu, bez obzira ako se pod teretom krize i nagomilanih financijskih obaveza i mogu suočiti s trenutnim problemima.