Komentar dana

Izravno iz Bruxellesa: Potpisali smo, zemlje koje ostanu izolirane nemaju budućnost, kaže Josipović

Petak 09.Prosinac 2011.

Hrvatsko se potpisivanje pristupa EU našlo u sjeni pokušavanja umirivanja tržišta. Sarkozy se nije pojavio ali je poslao snažnu poruku podrške dan ranije, a Angela Merkel se pojavila ali je umorna malo zakunjala

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Blistavo sunčano jutro dočekalo je u Bruxellesu predsjednika Jospovića i premijerku na odlasku Kosor na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju, nakon što su se čitav jučerašnji dan oblaci pomalo cijedili. Čelnici EU 27, kojima se radna večera oduljila do pred jutro, kasnili su stoga na potpisivanje, a neki su, poput njemačke savezne kancelarke Angele Merkel, dio svečanosti i odkunjali. Francuski predsjednik Sarkozy jedini se nije pojavio na potpisivanju, pa je u ime Francuske potpis stavio njegov izaslanik. Neće biti da je zaspao, prije će biti da je time želio umanjiti razinu potpisivanja u francuskim vijestima. Naime, čekaju ga dogodine predsjednički izbori, a među francuskim biračima nastavak širenja EU nije popularan jer svakom novom članicom EU sve manje biva francuskim dvorištem. To, međutim ne umanjuje francusku potporu članstvu Hrvatske niti se može shvatiti kao naznaka mogućega zavlačenja s ratifikacijom Ugovora o pristupanju. Pariz je, da ukloni svaku sumnju, dan ranije poslao službenu poruku sa snažnom potporom članstvu Hrvatske, kao što je bio jasno držao hrvatsku stranu tijekom slovenske blokade pristupnih pregovora. Potpisivanje Ugovora s Hrvatskom čelnici EU vide kao uspjeh ne samo Hrvatske nego i Unije; da je to za EU vesela vijest naglasili su u svojim govorima na svečanosti i predsjednik Europskoga vijeća Van Rompuy, i predsjednik Europske komisije Barroso, i predsjednik Europskoga parlamenta Buzek, "jer pokazuje de EU i u krizi ima privlačnu moć". A čitavu su prethodnu noć tražili izlaz, bar privremeni, koji bi smirio krizu i umirio paniku na tržištima. Na kraju su, zbog britanskoga protivljenja, odlučili da se fiskalna unija, koja bi poduprla zajedničku valutu, uspostavi za zemlje eurozone i "koaliciju voljnih", kao međuvladini dogovor a ne u obliku izmjene Lisabonskoga ugovora. Tako je uveden i schengenski prostor slobodnoga kretanja ljudi, da bi kasnije bio institucionaliziran. Za sada su, uz Britance, izvan "koalicije" ostali Mađari, Česi i Švedi, "dok prijedlog bolje ne prouče". I Hrvatska će po ulasku u EU imati priliku priključiti se "koaliciji voljnih", zemaljama koje će nacrte svojih državnih proračuna slati na odobrenje Europskoj komisiji, koje će se obvezati na uravnoteženi proračun i na smanjenje javnoga duga ispod 60 posto BDP-a, te koje će pristati da ih Europski sud pravde globi za proračunski manjak veći od tri posto BDP-a, osim ako ih kvalificirana većina u Vijeću EU te globe ne oslobodi. No, Hrvatska to neće morati učiniti ustanovi li da do uvođenja eura gospodarski razvoj mora platiti proračunskim manjkom većim od dopuštenoga. Predsjednik Josipović, koji je sudjelovao na prvome dijelu današnjega nastavka summita EU - kasnije ga je zamijenila premijerka Kosor - podsjetio je da krizu nije prozročio EU nego pogrješan način gospodarskoga djelovanja, te da bi se zemlje koje su u krizi u njoj našle i da EU ne postoji, ali da bi bez EU imale mnogo manje izgleda da se iz krize izvuku. - Svako ozbiljno promišljanje budućnosti kaže da zemlje koje ostanu izolirane nemaju dobru budućnost - poručio je Josipović hrvatskim biračima. Jer samo se jaka Europa može nositi s Amerikom i Kinom, te s drugim brzorastućim svjetskim gospodarstvima.