Zdravlje

Na Rebru će matičnim stanicama liječiti srce nakon infarkta

fotografija

Robert Anić i Jurica Galoić/Pixsell
Četvrtak 01.Ožujak 2012.

Veliki projekt stručnjaka za tkivno i stanično bankarstvo, kardiologa i kardiokirurga u kliničku primjenu kreće i u Hrvatskoj

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Social

Većina ljudi izvan struke, koja ima priliku ući u banku tkiva i stanica u podrumskim prostorima bolnice na Rebru u Zagrebu, ostane razočarana. Najčešće očekuju da će se suočiti s prizorima iz filmovima znanstvene fantastike, da će vidjeti ljude odjevene u neprobojne kombinezone, da će razgledati pohranjena ljudska tkiva. Banka je zapravo niz golemih spremnika, među kojima neki koštaju i dva ili i tri milijuna kuna, ali ono što se u njima čuva, neprocjenjive je vrijednost. Najpoznatije su javna banka krvi iz pupkovine Ana Rukavina i banka za pohranu uzoraka krvi namijenjena transplantaciji koštane srži, koji su dio nacionalnog registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži.

Sljedeći je spremnik obiteljska, privatna banka krvi iz pupkovine, tu je i banka matičnih stanica za autolognu transplantaciju kod malignih hematoloških bolesti. I nova, prošloga lipnja osnovana banka kardiovaskularnog tkiva. U nekim bankama još nema toliko materijala koliko bismo željeli i trebali, ali ovi, na prvi pogled tek obični spremnici nesumnjivi su dokaz plemenitosti hrvatskih građana, govori nam prim. dr. Branka Golubić-Ćepulić, predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju. Uostalom, kaže, o našoj visokoj svijesti darivanja kazuje i to da je Hrvatska u odnosu na broj stanovnika treća u svijetu po darivanju organa, nakon Španjolske i Portugala.

Donacija organa spašava živote, a donacija tkiva i stanica liječi i značajno poboljšava kvalitetu života, ističe dr. Golubić-Ćepulić i uz riječi “ovo je veliki, novi projekt naše banke, kardiologa i kardiokirurga” pokazuje nam nekoliko identičnih malih uređaja poredanih u susjednoj prostoriji. – Radi se o počecima regenerativne medicine u Hrvatskoj, što je još u relativno ranoj fazi, ali je svakako naš veliki izazov i vjerujem da bismo s prvim kliničkim aplikacijama matičnih stanica kod srčanih pacijenata, točnije kod pacijenata s infarktom, mogli krenuti već ove jeseni – otkriva nam naša sugovornica. Uvođenjem ovoga kliničkog programa doista bismo bili ukorak sa svijetom, jer, objašnjava, gotovo sve banke matičnih stanica koje su se razvijale uz hematološke odjele, iskoristile su znanje i iskustvo svojih stručnjaka te uz pomoć tehnologije krenule u ovakve projekte.

Matične stanice već se petnaestak godina primjenjuju u kardiologiji. Pokazalo se da bolesnici kod kojih se koriste kao terapija u ranoj fazi infarkta, ali i nakon infarkta, mogu popraviti oštećeni dio srčanog mišića i poboljšati funkciju srca. Iako još nisu do kraja riješene sve nepoznanice, kliničko je stanje pacijenta bolje u odnosu na one koji nisu tretirani matičnim stanicama. – Dakle, imamo veliko iskustvo u tkivnom i staničnom bankarstvu, imamo znanje, tehniku i opremu i možemo proizvesti kakve nam god stanice trebaju – izdvaja dr. Golubić-Ćepulić i jednostavno objašnjava proceduru. Uzima se između 100 i 250 mililitara pacijentove koštane srži, dakle stanice s jezgrom, koje se u posebnom uređaju koncentriraju i uz dodatak specijalne tekućine stanice se razdvajaju prema gradijentu i gustoći. Tako se dobiva frakcija matičnih stanica u malom volumenu što se aplicira u oštećeno tkivo srca za vrijeme operacije ili kateterizacije. Mogu se primijeniti u svježem ili u starom infarktu ili kod miokardiopatija. Uz oporavak srčanog mišića moguće je uz pomoć matičnih stanica, koje su kao što znamo multipotentne, potaknuti i stvaranje nove koronarne krvne žile.

Originalni članak dostupan je u tisku