Knjige

Najviše se gutaju starlete, a čitaju psiholozi i filozofi

fotografija

Davor Višnjić/Pixsell
Petak 11.Studeni 2011.

Knjiga “Tkanje života” Mirjane Krizmanić prodana je u više od 90.000 primjeraka i ima preko 20 izdanja. Bruno Šimleša po predavanju proda 500 ulaznica

Izdanje

Broj 9, 11.11.2011

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Brojka 30.000 ima iznimnu važnost u hrvatskom izdavaštvu. To je s jedne strane broj vjernih i redovnih kupaca knjiga u Hrvatskoj, uglavnom srednjeg sloja, koji mjesečno kupuju barem jednu knjigu. S druge strane, to je i tiraža incidentnog romana “Gola istina” starlete Nives Celzijus iz 2008. godine, koji je “napao” i nagradu Kiklop te ostao i sindrom podilaženju najnižim čitalačkih strastima. Teško će novi hitić ove autorice “U krevetu s Cristianom” doseći tu nakladu, a doživio je i kritiku koja je ustvrdila da autorica “nije ni pročitala roman koji je izašao pod njenim imenom”. Najjači ovogodišnji hit u ovom podžanru je “Seks skandal” Izabele D. U 11 dana kolovoza prodan je u 16.000 primjeraka!

Uz tekući sajam knjige Interliber svake se godine nameće i pitanje što Hrvati zapravo najviše čitaju, uz rasprave o brojnim problemima izdavaštva u Hrvatskoj. Sugovornik nam je bio Neven Antičević, čovjek koji je Algoritam pretvorio u izdavača koji svake godine ostvaruje niz hitova, ali i dobiva i najprestižnije nagrade. Ovoga puta sugovornik je i kao novoizabrani predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara, u kojoj je 98 izdavača. Knjižara je u Hrvatskoj oko 150, a drži se da su neisplative knjižare pojedinih izdavača u gradovima ispod 50.000 građana. Izuzetak su Dubrovnik i Šibenik, gdje je prosječna čitanost po stanovniku znatno veća nego drugdje u Hrvatskoj. Razgovor smo nastavili s neumoljivijim brojkama.

Ideal 4 milijuna knjiga
- Idealno je da se na tržištu veličine Hrvatske u redovnim godinama prodaje oko 4 milijuna knjiga. Godine 2004. i 2005. prodano je 11 milijuna knjiga (devet milijuna na kioscima i tek dva milijuna u knjižarama), no svima su naklade pale za 50 posto u odnosu na te godine. Kriza je posebno jaka od Božića 2009. Lani je broj prodanih knjiga u regularnim knjižarama bio 2,5 milijuna, a na kioscima i u trgovačkim lancima prodano je oko milijun knjiga. Broj prodanih knjiga doživio je 2010. pad od 30 posto. U 2011. očekujemo isti pad. Veliki izdavači bili su najviše orijentirani na otkup školskih knjiga pa se ušlo u krizu zbog novog modela otkupa. Posebice se to odnosi na izdavače koji imaju mnoštvo školskih predmeta. Kršćanska sadašnjost izdaje udžbenike za samo jedan predmet, jasno - vjeronauk, ali tu su jedini. Od pet najvećih knjižarskih lanaca velikih nakladnika, četiri su pod utjecajem negativnih faktora. Knjige je ranije otkupljivalo ministarstvo, i u to su doba profiti skočili, kaže Antičević.

Poseban je fenomen Znanje, koji putem prodaje preko kioska, trgovačkih centara i benzinskih crpki prodaje pet novih naslova mjesečno. Prodaju 75.000 knjiga mjesečno, oko milijun godišnje, a svi drugi nakladnici zajedno oko 2,5 milijuna knjiga. A većina knjiga Znanja nije ni vidjela knjižara, osim TisakMedijinih! Hitovi Znanja su sva tri dosad prevedena Nesbøva romana (Crvendać, Nemeza i Đavolja zvijezda), uz “Palog anđela” Lauren Kate te romane “Jedan hitac” Lee Childea i “Bijela kraljica” Philippe Gregory. Jo Nesbø s 50.000 prodanih primjeraka najprodavaniji je autor džepne biblioteke KDS, i vjerojatno je najtiražniji autor krimića po ukusu Hrvata. Biblioteka džepne knjige Knjiga dostupna svima pokrenuta je prije 15 mjeseci. “Crvendać” je dosad prodan u preko 20.000 primjeraka. Znanje je na prošlogodišnjem Interliberu prodalo više od 30.000 naslova. Profilov megahit i u 2011. je prva knjiga psihologinje Mirjane Krizmanić “Tkanje života”, još uvijek najprodavanija u Hrvatskoj. Prodana je u više od 90.000 primjeraka i ima preko 20 izdanja. U stopu je prati knjiga “U ljubavi i bez nje” iste autorice, skupa s knjigom Ljubice Uvodić Vranić “Prijatelju kako si”. Obje su prodane u peteroznamenkastim ciframa.

Nakon njih slijedi “Hotel Zagorje” Ivane Simić Bodrožić i “Zeleni kvadrat” Kornelije Benyovsky Šoštarić, a dobro je prodavana i knjiga Velimira Sriće “Hrvatska 2020.”. Interliber sudjeluje i sa 5-10% u u godišnjoj prodaji Profilovih knjiga. Školska knjiga imala je također niz hitova, primjerice knjige Stevea Jobsa, biografiju Oprah Winfrey i knjigu o WikiLeaksu. I Naklada Ljevak imala je niz aduta. To su “Nulti meridijan” Hrvoja Šalkovića, “Ljubavologija” Brune Šimleše, “Čudo u Poskokovoj Dragi” Ante Tomića, “Divna stvorenja” Kami Garcije i Margaret Stohl, prvi dio trilogije gotičke romanse, te “Koliba” Williama P. Younga. Što se tiče Šimlešine “Ljubavologije u praksi” na svakome od dva predavanja (od ukupno 10), bilo je u rasprodanom Kinu Europi više od 500 ljudi - s plaćenim ulaznicama! Ljevak ima i biblioteku filozofskih hitova “Bookmarker”. Najprodavaniji su naslovi bile knjige Terryja Eagletona “Zašto je Marx bio u pravu” i “O zlu”, te “Doručak sa Sokratom” Roberta Rowlanda Smitha, “Doba apsurdnosti” Michaela Foleya i “Kapitalistički realizam” Marka Fishera. “Mozaik knjiga” prošli je mjesec u tri tjedna prodala 1000 primjeraka “Nostalgične kuharice” i “Zlatne knjige slastica”. Prodali su i 2500 primjeraka “Savršenog vrta” te 4000 primjeraka “Planinarskog vodiča po Hrvatskoj” Alana Čaplara. “Ljepote hrvatskog Jadrana” Daria Žagara dosegle su 2930, a “Vrhunska čokolada” 3000 primjeraka. Beletristički hitovi su im “Biser Kine” Anchee Min i triler Rosamund Lupton “Sestra”, te od domaćih “Mala torba, velika sloboda” Sanje Pilić, “Cic i svila” Julijane Matanović i “Kafkin prijatelj” Mire Gavrana. Prva knjiga za djecu J. Matanović “One misle da smo male” doživjela je 3. izdanje i prodana je u 3000 primjeraka.

Poznata je činjenica, a na nju podjeća i Antičević da su žene od 15 do 35 godina najbolji kupci knjiga, kao i oni koji nemaju stalni vlastiti prihod već samo džeparac ili stipendiju. Veliki problem izdavača je i odgoda plaćanja od strane knjižara, jer prvo plaćaju svoje zaposlenike i najam. Odgoda plaćanja često se lakše “prebija” ako je riječ o suodnosima izdavača koji imaju i svoje knjižare. Inače naš sugovornik podsjeća da i u Hrvatskoj ne postoji centralizirano mjesto kod kojeg bi se točno doznale najveće naklade u Hrvatskoj. Za tako što nisu dobre adrese čak ni Ministarstvo kulture i Nacionalna i sveučilišna biblioteka. U NSK-u su nam rekli da je u Hrvatskoj 2009. izdano 7073 novih naslova, a 2010. broj je pao na 6449.

Cesar šapče psima i trži
Štono riječ, svi znaju stanje u svojoj kući pa su u Antičevićevu Algoritmu, gdje su prije pet godina šampioni bili Harry Potter i “Sumrak”, ove godine hitovi Martinov naslov “Ples zmajeva 2. dio, Pjesma Leda i Vatre - knjiga peta” s nakladom oko 5.000 primjeraka i “Šaptač psima” Cesara Millana s 15.000 primjeraka. Kad je u pitanju prodaja na Interliberu ni tu nema preciznih podataka jer se ne prodaju ulaznice, no procjena je Zorana Ušurića, voditelja Interlibera, da je sajam prošle godine pohodilo 80 do 100 tisuća ljubitelja knjige. Posebno bolna točka razgovora s izdavačima jest i vraćanje PDV-a na knjige nakon ulaska u EU. Nakladnici se povrtaka zlehudih vremena koja su po ovom pitanju vladala do 2000. Antičević tvrdi da ni PDV ne bio bio problem ako bi ga država kompenzirala na druge načine i smanjila druge poreze. - Hrvatski pregovarači u ovom pitanju nisu učinili ništa, stalo im je samo da pregovori što prije završe. Poljaci su uspjeli ishoditi moratorij na PDV za knjige od sedam godina, a V. Britanija i Irska i dalje imaju nultu stopu za knjige. Strah od konkurencije elektroničkih knjiga nije uzeo velika maha kod naših izdavača dok “tableti” koštaju 2000 kuna, pa će knjigoljupci i dalje prednost davati “papiru”, jasno, stvar se može promijeniti čim se bitno smanji cijena “tableta”. Svjetski e-izdavači ala Amazon spremni su trpjeti gubitke 7 godina da dobiju ciljanu publiku koja će im poslije donosi profit.

Srednji i mali hrvatski izdavači sve se više približavaju "teškašima"
Srednji i mali izdavači Interliberu daju poseban šarm. Iako su im naslovi mamac prvenstveno za istančanije čitatelje, njihove najveće naklade, iako znatno ispod megahitova, nisu zanemarive. Najprodavaniji naslovi Meandarmedije u proteklih godinu dana bili su roman “Misija London” bugarskog pisca Aleka Popova, koji je dosegao prodaju od 2000 primjeraka, te “Žene mojeg oca” angolskog pisca José Eduarda Agualuse, oko 1500 primjeraka, a preko “tisućice” doživjela je i “Povijest moje obitelji od 1941. do 1991.“ Ivane Sajko. Disputovi hitovi bili su “Ljudi dvadesetog stoljeća”, radijski razgovori Arisa Angelisa sa zanimljivim osobnostima proteklog stoljeća te roman “Babettina gozba” Karen Blixen. Frakturini aduti bili su “Ispričat ću ti priču” Jorge Bucaya, “Kule u zraku”, završnica trilogije “Millenium” preminulog švedskog pisca Stiega Larssona i “Marina” Carlosa Ruiza Zafóna. Jesenski i Turk imao je knjige na kioscima i dobar dio njih doseglo je 4000 “tiraže” “Treptaj” Malcolma Gladwella, “Povijest svijeta u 6 čaša” Toma Standagea. “Mjesto zločina - Hypo Alpe Adria” Richarda Schneidera, o najvrućoj političkoj temi proteklih godina, također je bio hit ovoga izdavača. Zanimljiv je slučaj Durieuxove knjige “Jezik i nacionalizam” lingvistkinje Snježane Kordić. Prodana je u 450 primjeraka, iako je žestoko napadana u mnogim medijima, što često ima veoma efektne marketinške posljedice.