Automobili

Novi auti nikad neće postati oldtimeri jer ih rade da ne traju

Petak 23.Rujan 2011.

Dekonstruiramo mit o modernom automobilu. Današnja vozila tek su upakirana tehnologija s unaprijed utvrđenim rokom trajanja.

Više iz izdanja

Više od autora

Social

U entuzijazam i ulaganja vlasnika, jer oni su ti koji zapravo brinu o nacionalnoj pokretnoj tehničkoj baštini, i završava: – Čestitamo vlasnicima hrvatskih oldtimera kojih u odnosu na novije automobile ima relativno malo. No zapitajmo se hoće li njihov udio biti toliki i za nekih 20-ak godina?

Bez emocija, čista računica
Britanski potrošački automobilski magazin “What Car?” provodi istraživanja kvalitete vozila kroz Warranty Direct, najveći britanski servis za pružanje dodatnog osiguranja za automobile. Warranty Direct ima podatke o svim kvarovima na automobilima, oko 250 modela, koje osigurava. Njihovi podaci pokazuju da jedan od četiri današnja automobila u četvrtoj ili petoj godini upotrebe doživi neki mehanički kvar. Po njihovoj listi pouzdanosti čak 15 automobilskih trgovačkih marki pada ispod minimalnog zahtjeva.

J.D. Power, najveća svjetska agencija za istraživanje kvalitete, ovog je ljeta pak objavio studiju o zadovoljstvu automobilima kupaca u Njemačkoj, provedenu na 15.000 vlasnika. Studija ocjenjuje marke i vozila po četiri osnovna kriterija; privlačnost (performanse, dizajn, udobnost i opremljenost), kvaliteta i pouzdanost, troškovi održavanja (potrošnja, troškovi osiguranja te servisiranja) te usluga prodavača i servisa. Sve kategorije osim troškova održavanja bilježe pad, pri čemu kvaliteta i pouzdanost padaju za devet bodova, i to zato jer je broj kvarova na svakih sto vozila narastao za 12. To se ponajviše odnosi na klimatizacijske sustave i vanjske dijelove vozila.

Ovdje čak 16 trgovačkih marki ima rezultat ispod industrijskog prosjeka. Današnju filozofiju proizvođača pojašnjava i Zrna. – Automobilska hiperprodukcija nameće dilemu što uopće vrijedi sačuvati za budućnost. Automobil je danas puko sredstvo transporta od točke A do točke B. Strategija proizvođača je zadovoljiti tu filozofiju, uz poštivanje komfora, sigurnosti, ekonomičnosti, ne opterećujući se baš toliko dugovječnošću. Sve treba upakirati u ambalažu odgovarajućeg dizajna i zbrajati zaradu. Čista računica bez emocija – kaže Zrna.

Slično misli i Zoran Kalauz, stručnjak za vozila, izvršni direktor u tvrtki Tahograf. – Današnji automobili zbog hiperprodukcije teško postižu povijesni status. BMW-ova serija 5 ili 3 teže će postići status povijesne vrednote negoli BMW Z4, kao i Alfa Romeo 159 u odnosu na Alfa Romeo 8C. Upravo je 8C primjer kako proizvođači danas biraju što će biti kultni automobil – kaže Kalauz. Da će maloserijski automobili sigurno steći status oldtimera nije uopće upitno za doktora dizajna Feđu Vukića. – Nije pitanje hoće li luksuzni automobili jednog dana biti kvalitetni oldtimeri, nego koji će od masovnih današnjih modela steći taj status, poput Fiata 600, Citroena 2CV ili pak Volkswagenove Bube – smatra Vukić. Kalauz misli i da statistika nije sve kada se govori o kvaliteti vozila.

– Generalno govoreći automobili nikada nisu bili kvalitetniji. Sjetite se, nekada vozač nije bio samo vozač, već dobrim dijelom i mehaničar. No, današnji su automobili bitno složeniji, broj dijelova se udvostručio, elektronike je daleko više, znači puno je više sklopova pa je i mogućnost kakvog kvara puno veća. Također, postali smo potrošačko društvo, više ništa ne doživljavamo s takvom emocijom. Generacije vozila mijenjaju se svakih šest do sedam godina, prije je taj period bio deset godina. Automobili naprosto više nemaju tu emotivnu vrijednost kao prije – završava Zoran Kalauz. S tim se slaže i Marijo Zrna. – Sofisticirana tehnologija ugrađena u automobile i nužnost održavanja u ovlaštenim servisima prekinula je i emocionalnu vezu automobila i čovjeka. Nekadašnje “šerafljenje” u garaži, proživljene anegdote, kvarovi, sve je to stvaralo osjećajnu korelaciju između čovjeka i objekta – smatra Zrna. Da su mehanički sklopovi kvalitetniji na današnjim automobilima slaže se i sudski vještak za prometne nesreće Goran Husinec.

– Motori doista jesu kvalitetniji, ali su i dvostruko snažniji nego ranije. Zbog toga su i naprezanja puno veća nego na ranijim automobilima koji su, doduše, i išli daleko sporije – kaže Husinec i pojašnjava filozofiju današnje proizvodnje: – Nakon 150-200 tisuća kilometara popravci postaju preskupi. Konstrukcijski, današnji automobili nisu pravljeni za duže rokove. Recimo, tko može garantirati da će se zračni jastuk otvoriti nakon 15 godina? Automobili su postali potrošna roba isto kao i, primjerice, televizor – kaže Husinec. Priča o kvaliteti u Hrvatskoj ima i nastavak. Ilija Rkman iz udruge Potrošač sjeća se da je udruga imala dva slučaja dokazivanja dvostrukih standarda u kvaliteti. – Bilo je to 2003. i 2004. Poduzetnik iz Pazina kupio je sportski Mercedes vrijedan 840.000 kuna. Bio je puno bučniji nego što bi čovjek očekivao. Pri pregledu, računalna je dijagnostika otkrila 44 tvorničke greške. Auto je zamijenjen. Imali smo slučajeva i s Opelom i Peugeotom. Proizvođači to neće priznati, no ipak će s vremena na vrijeme povući određenu seriju automobila zbog takvih pogrešaka.

Dobar ukus ipak strada
Na karizmu automobila i njegovu budućnost kao kulturnu vrijednost utječe i dizajn. – Dizajneri moraju prije svega stvarati profit, a ne avangardu i remek djela kako to recimo radi Flaminio Bertone. Trenutno stanje i analiza tržišta oldtimera pokazuje da budućnost mogu imati jedino coupei i kabrioleti – završava Zrna, a Feđa Vukić dodaje: – Automobilska industrija danas ima bitnijih problema od dizajna, iako se nerijetko čini da je upravo oblik automobila glavni alat u pridobivanju simpatija tržišta. Nažalost, u toj stalnoj utrci da se određena tehnologija spakira u privlačno ruho i proda, stradava dobar ukus.

Iskustvo uči da će i među današnjim modelima najdulje ostati u pamćenju ne samo oni koji dobro funkcioniraju, nego i oni koji jednostavnim oblikom posjeduju univerzalne kvalitete dobrog dizajna, bez nepotrebnog uljepšavanja i stilizirajućih detalja. Čini se da nakon desetljeća neobičnih i ne osobito lijepih oblika ponovno počinju prevladavati jednostavne linije, iz doba kada su automobili doista izgledali kao automobili, a ne kao batiskafi, skijaške gondole ili svemirske sonde.