Turizam

Od uvođenja vinjeta najviše bi profitirali ljudi u Hrvatskoj

Četvrtak 28.Lipanj 2012.

Ako je ikako moguće, najbolje je da autoceste ostanu u državnom vlasništvu

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Kada je riječ o autocestama i automobilima teško je naći boljeg sugovornika od Wernera Krausa. Ovaj Austrijanac predsjednik je Svjetske automobilističke organizacije za Europu, Bliski istok i Afriku i ujedno dugogodišnji prvi čovjek Austrijskog autokluba. Nije krio oduševljenje hrvatskim autocestama. – Došao sam iz Salzburga, preko Ljubljane, do Zagreba. Mogu vam reći da su hrvatske ceste odlične. Prije 15-ak godina sve je bilo potpuno drugačije. Sada je sve posve novo – kaže Kraus, dodajući da je, uostalom, kao i puno njegovih zemljaka, zaljubljen u naše more. Iako govori biranim riječima o autocestama, nije zadovoljan sustavom naplate. On se zalaže za vinjete po austrijskom modelu. Smatra da treba uvesti vinjete jer se na taj način “nagrađuju” oni koji češće koriste autoceste, dok su u nešto nepovoljnijem položaju turisti koji ih jednokratno koriste. Drugim riječima, kada bi se u Hrvatskoj uvele vinjete najviše bi profitiralo domaće stanovništvo koje bi relativno jeftino moglo kupiti godišnju kartu i tako tijekom cijele godine imati komfor na cestama. Sličan sustav ima Slovenija u kojoj se za stotinjak eura može kupiti godišnja vinjeta. Kraus kaže da je austrijski sustav još pravedniji jer jednokratna vinjeta traje deset dana, dok u Sloveniji traje samo tjedan dana. Mnogi turisti zbog toga imaju probleme. Turisti sa Zapada koji dolaze u Hrvatsku na odmor ostaju na moru nešto duže nego što im traje vinjeta kroz Sloveniju. – To nikako nije u redu – kaže Kraus. On smatra da su vinjete bolje i zato što štede vrijeme. Kupe se pri ulasku u zemlju i više na plaćanje ne treba gubiti vrijeme. Još su bezbrižniji oni koji kupe godišnju vinjetu. Cestarina se, na drugoj stani, plaća svaki put kada se koristi autocesta. Još se u Hrvatskoj to i može nekako izdržati jer od granice na Macelju do Splita samo se dva puta treba zaustaviti.

Puno je veći problem u Italiji u kojoj se na nekim dionicama svakih tridesetak kilometara mora zaustavljati i plaćati. Rasprava o vinjetama nije jedina rasprava o cestama koja se trenutno vodi u Hrvatskoj.Vlada premijera Milanovića i posebno njezin prvi potpredsjednik Radimir Čačić razmišljaju o tome da naše autoceste daju u koncesije. Kraus kaže da je u Austriji država vlasnik autocesta i da je to najbolji model. – Mi imamo samo mali dio autoceste koju je napravio privatnik koji sada naplaćuje cestarinu – kaže Kraus upozoravajući da trebamo dobro proučiti što nam donosi davanje autocesta u koncesiju. Smatra da autoceste trebaju ostati u državnom vlasništvu ako je ikako moguće. – Ako država nema novaca, onda je možda u redu da se ide na koncesiju. Generalno, to nije dobra ideja – kaže Kraus. Jesu li austrijski investitori zainteresirani za koncesiju? – To ne znam, ali znam da su austrijske tvrtke jako zainteresirane za ulaganje u Hrvatsku općenito. Kao što znate, Austrijanci su najveći investitori u Hrvatskoj – kaže Kraus. Hrvatska je i top destinacija za turiste koji odmor ne mogu zamisliti bez svog limenog ljubimca. Austrijancima je Hrvatska drugo automobilsko odredište, odmah nakon Italije. Naravno da automobili zagađuju okoliš, ali to je još uvijek najbolji način za putovanje. – Ako bi dolazili avionom, onda bi još više zagađivali. Ne mogu dolaziti ni vlakom, jer nema dovoljno brzih lakova. Možemo govoriti da auto nije toliko nužan samo u nekim velikim gradovima koji imaju dobro riješen gradski prijevoz. Za sve dugo je potreban automobil – ističe Kraus. Kraus je prvi put došao u Hrvatsku početkom šezdesetih i od tada redovno posjećuje našu zemlju. Kaže da je zadivljen kako se razvijao hrvatski turizam, ali i hrvatske autoceste. Može li usporediti zaštitu okoliša u Austriji i u Hrvatskoj? – Mislim da zaštita okoliša u Austriji ima stroža pravila nego u Hrvatskoj zato što mi slijedimo Kyoto i pravila EU. I vaša zemlja će imati slična pravila kada uđe u EU – kaže Kraus naglašavajući da je zaštita okoliša u Europi, gledajući općenito, vrlo dobra. Pravi problemi se nalaze u Aziji i Americi. Kako to da je cijela Europa u ozbiljnim gospodarskim problemima, dok Njemačka i Austrija nisu ozbiljnije okrznute krizom? Kraus kaže da u Austriji postoji socijalni dijalog između poslodavca i sindikata. U Austriji gotovo uopće nema štrajkova jer se uvijek nađe kompromis. Drugi razlog je što su se obje zemlje orijentirale na proizvodnju i izvoz.