Izdanje:
Ministarstvo pravosuđa objavilo je prijedlog izmjena Ovršnog zakona i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji potvrđuju da je definitivno donesena politička odluka o odbacivanju novoga modela javnih ovršitelja za koji se bivša vlast, ali i tadašnja oporba (danas vlast), bila opredijelila 2010. godine. U međuvremenu je očito neočekivano efikasno profunkcionirao sustav provedbe ovrhe na novčanim sredstvima putem Fine uveden 1. siječnja 2011. (lani zaprimljeno 1,1 milijun zahtjeva, a realizirano 414.410), pa se novim prijedlogom na kojem je od ožujka radila radna skupina pod vodstvom dr. Mihajla Dike, profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu, taj model predlaže i za sudske presude i sudske nagodbe koji glase na novčana potraživanja (sve odštete u novcu).
S Presudom kao s računom
Dakle, umjesto da se nakon višegodišnjeg parničenja vode još i ovršni postupci, vjerovnici će i sa sudskom presudom koja ima potvrdu ovršnosti odmah moći tražiti naplatu od Fine bez da se kao do sada traži rješenje o ovrsi. Već i najava odluke o odustajanju od sustava javnih ovršitelja izazvala je njihov revolt. Zamjerali su ministru pravosuđa da je u sukobu interesa jer je na mjesto ministra došao iz odvjetničkog ureda koji radi s ovrhama, te da se ministar ne želi zamjerati odvjetničkom lobiju. Nudili su javnosti i izračune koji pokazuju da je javnoovršiteljska služba bitno jeftinija. Ministar nije odgovarao na te optužbe i izračune, ali u prijedlogu kojim se unapređuje postojeći sustav obrazlaže se kako odredbe odgođenog Ovršnog zakona povećavaju troškove ovršnog postupka jer za provedbu ovrhe uvode sada nepostojeće izdatke za javnoovršiteljske pristojbe, troškove i nagradu. Također, tvrde u Ministarstvu pravosuđa, odgođeni Ovršni zakon uvodi nadležnost općinskih i trgovačkih sudova kao drugostupanjskih “čime se može predvidjeti neminovno povećanje broja sudskih predmeta” umjesto rasterećenja. Stoga je odlučeno da se ide u unapređenje postojećeg sustava ovrha. “Podaci o postojećim predmetima potvrđuju učinkovitost ustanovljenog sustava određivanja ovrhe putem javnih bilježnika i provedbe ovrhe na novčanim sredstvima u predmetima ovrhe na novčanoj tražbini, koji s omjerom od dvije trećine pretežu u strukturi ovršnih spisa”, nižu razloge u Ministarstvu pravosuđa zbog kojih je donesena politička odluka kakva jest.
Ovršni zakon je u svakom slučaju primjer kako zakone ne treba donositi. Od 1996. godine predstoji mu šesta velika promjena od ukupno njih dvanaest, a najdulje razdoblje bez izmjena izdržao je od 1999. do 2003. godine. “Odgođeni” Ovršni zakon iz 2010. pripremljen je u Ministarstvu pravosuđa da bi onda bio prezentiran neovisnim stručnjacima koji faktički nisu imali mogućnosti na njega utjecati. Rezultat je bio zakon koji su eksperti za ovrhu neštedimice kritizirali kao malo koji zakon do tada, a vlast je jedino rješenje našla u odgodi primjene njegovih odredbi (osim 32 odredbe koje su primjenjivane) i Zakona o javnim ovršiteljima, Prilično nam je vremena uzelo samo što smo pokušali rezimirati sve izmjene Ovršnog zakona od 1996. godine, kojem je autor bio prof. dr. Dika.
Izmijenjen sa 352 odredbe
Taj izvorni zakon izmijenjen je s ukupno 352 odredbe s tim da po numeraciji ima ukupno 311 odredbi. Bilo je slučajeva da je zakon nadopunjen s novim rješenjima, od kojih se nakon dvije, tri godine odustalo. Bilo je tu i pukih terminoloških izmjena pa je pojam “pismeno” zamijenjen s pojmom “pisani sastav” da bi se nakon nekoliko godina opet u upotrebu vratilo “pismeno”. Zbog brisanja nekih odredbi zakon je ostao bez deset rednih brojeva, dok je dopunjen s čak 77 članaka koji uz iste brojke nose i slovčane oznake. K tomu, još se od 1. prosinca 2010. i 1. siječnja 2011. koriste i ukupno 32 odredbe iz Ovršnog zakona iz 2010. godine. Da je sačinjen pročišćeni Ovršni zakon imao bi ukupno 410 članaka, a ovako se teško snalaziti u toj nomotehničkoj papazjaniji koja se dorađuje od 1996. godine. S tim da politika zapravo nikad nije dala pravu priliku struci. Na to je početkom godine, prije nego je imenovan voditeljem radne skupine upozoravao i prof. dr. Dika kad je za portal Poslovni.hr, rekao: - Na temelju 40 godina rada na fakultetu i bavljenja procesom mogu posvjedočiti da država u Hrvatskoj nije ništa učinila da bi pametno organizirala ovršno pravosuđe.
Nikad nije bilo sustavnih pokušaja educiranja sudskih ovršitelja, sudskih savjetnika i sudaca koji će obavljati ovršnopravnu funkciju. Redovito su početnicima davali da se bave ovrhom, a čim bi sazreli, prebacivali su ih u parnicu. Država je pokazala da nije bila u stanju uspješno organizirati tzv. sudsku ovrhu, a neće ni biti u dogledno vrijeme jer nema sredstava - rekao je u intervjuu dr. Dika založivši se tada da vrijedi pokušati s javno vršiteljskom službom. Što danas misli nismo od njega čuli jer je na službenom putu, ali smo od člana radne skupine za izmjene ovršnih zakona, predsjednika Županijskog suda u Velikoj Gorici, Vitomira Boića, doznali da se radna skupina nije bavila javnim ovršiteljima.
Boić: 'Efikasno i obazrivo'
- Radna skupina dobila je zadatak da u kratkom vremenu koji nam je dan na raspolaganje, jer novi sustav mora profunkcionirati već od 1. srpnja, a trebali smo ostaviti vremena i za javnu raspravu te za saborsku proceduru, unaprijedi postojeći sustav ovrha tako da se radna skupina uopće nije bavila javnim ovršiteljima. Veliki problem s ovrhama je što sve vrijeme moramo voditi računa o tome da imamo efikasan sustav ovrha ali i da ne postupamo kaubojski već da vodimo računa i o dostojanstvu ovršenika. Tako smo postojeći sustav učinili nešto efikasnijim, ali i obazrivijim prema ovršeniku na način da to ne prelazi u podilaženje tako da će recimo ovršeniku biti blokirana imovina, ali će u roku od 30 dana imati mogućnost zaštititi se ako je primjerice potraživanje u zastari ili ako je dug već podmirio - kaže Vitomir Boić. Kao najznačajniju promjenu naš sugovornik ističe da će se i sudske odluke koje glase na novčane iznose, naplatiti putem ovrhe preko Fine jer se taj sustav pokazao iznimno efikasnim. - Profunkcionira li sustav na isti način i sa sudskim presudama na novčane tražbine, Ministarstvo pravosuđa nam je iznijelo podatke prema kojima onda javni ovršitelji zapravo ne bi imali posla - rekao nam je Velimir Boić. Inače, ta bi se promjena odnosila na buduće sudske odluke i nagodbe, koje postanu ovršne nakon stupanja zakona na snagu. Predsjednik velikogoričkog suda na primjeru nam je ilustrirao u čemu se sastoji bitna promjena. Dvojica vjerovnika imaju istog dužnika, s tim da je jedan nakon deset godina parničenja dobio presudu na određeni novčani iznos, dok drugi vjerovnik ima račun.
Potonji može odmah zatražiti isplatu preko Fine dok prema važećem sustavu vjerovnik koji se deset godina parničio mora s dužnikom koji ne želi dobrovoljno ispuniti obvezu voditi još i ovršni postupak. Prema prijedlogu, i vjerovnik s ovršnom sudskom odlukom mogao bi s njom ići u Finu radi naplate. Hrvatska udruga javnih ovršitelja nije izgubila raison d’etre. I dalje će raditi na prezentaciji nastale situacije svim relevantnim domaćim i stranim subjektima koji mogu utjecati na to da do uvođenja predloženog, kažu, nakaradnog ovršnog sustava uopće ne dođe. Njihov predsjednik Darko Graf kaže: - I dalje ćemo nastojati da javnoovršiteljska služba u Hrvatskoj zaživi onako kako je i bila predviđena zakonima odgođenim 22. prosinca 2011. godine na saborskoj raspravi, sa sramotnom “pravnom” argumentacijom pojedinih zastupnika koji su godinu dana prije glasovali “za” donošenje tih zakona - kaže Graf, a na retoričko pitanje što se u međuvremenu dogodilo kaže kako to ima veze s privatnim interesima pojedinaca koji su javnu službu “pretvorili u privatan biznis megalomanskih razmjera, nauštrb siromašnih građana koji su im prvi na usnama i posljednji u pravima”. Predsjednik HUJO-a Darko Graf na naše traženje da prokomentira novi prijedlog rješenja za ovrhe kazao je: Građanima tErEt sporoG suda - Stupanje na snagu zakona u ovakvom tekstu dovest će i do povećanja broja nezakonitih pljenidbi i blokada računa građana. Primjerice, dužniku će FINA blokirati račun i on će morati u roku od 30 dana dobiti odluku suda o tome da se ovrha na njegovim zaplijenjenim sredstvima ne smije provesti. Ako to ne uspije u navedenom roku, zaplijenjeni iznos prenijet će se na račun vjerovnika bez obzira na to je li možda zaplijenjeni iznos izuzet od ovrhe, već zbog toga što sud nije pravovremeno donio odluku. Time se teret sporog sudstva prebacuje, naravno, na građane.
Dužnik preneseni iznos može tad zatražiti natrag, ali u novom sudskom parničnom postupku koji prosječno traje ne kraće od četiri godine - obrazlaže Graf uvjeren da će predloženi zakoni opteretiti sudove i prava dužnika. Inače, pokušali smo dobiti i tumačenja neovisnih stručnjaka, ali bez detaljnije analize izmjena na kojima je radna skupina radila rečeno nam je kako bi bilo neozbiljno da ad hoc daju ocjene. Inače, i Ministarstvo pravosuđa otvorilo je javnu raspravu o prijedlogu na svojim web stranicama. Na naš upit što će biti s eventualnim zahtjevima za naknadu štete, u Ministarstvu su spremni razgovarati o svakom takvom zahtjevu javnih ovršitelja. Inače, u raspravama o sustavu ovrha ne treba smetnuti s uma, uvažavajući socijalni trenutak, kako ovrha dolazi do izražaja samo kad dužnik dobrovoljno ne podmiri dug.
Hrvatski je problem kultura neplaćanja dugova tako da se nerijetko i zaštitne mehanizme koji vode računa o socijalnim okolnostima koristi samo kako bi se izbjeglo platiti dugove. Prema posljednjem izvješću Fine, 31. ožujka bilo je blokirano 212.317 građana za 13 milijardi kuna, i 72.959 poslovnih subjekata za 42 milijarde kuna. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore koja vodi Očevidnik svih nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, te pokretnina vrijednih više od 50.000 kuna, trenutno je aktivno 978 ovrha na nekretninama i 12 na pokretninama.