Plitvička jezera

Plitvički milijunski rekordi preporodili Rakovicu i Korenicu

fotografija

Kristina Štedul-Fabac/Pixsell
Petak 07.Listopad 2011.

Nacionalni park ove je godine već posjetio najveći broj turista u povijesti. U okolnim mjestima buja poduzetništvo. Niču prenoćišta i mali hoteli, a nezaposlenost je minimalna.

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Ovje godine već milijun turista posjetilo Plitvička jezera, što se do sada nikada nije dogodilo. Samo u jednom danu Plitvice su posjetili gosti iz 45 zemalja. Prihodi nikada nisu bili bolji. U Nacionalnom parku su samo od ulaznica zaradili čak 75 milijuna kuna. Domaći ljudi često u šali kažu da u Plitvice dolaze turisti iz više zemalja nego što Ujedinjene nacije imaju članica. No je li plitvička regija dobro iskoristila dolazak čak milijun ljudi ili se zadovoljila samo s mrvicama? - Moji gosti su uglavnom Nizozemci. U Nizozemskoj svi znaju za Plitvice i Dubrovnik.

Gosti uglavnom dolaze zbog ljepota Plitvica, ali smatraju da okolna mjesta, koja se ne nalaze pod posebnim režimom zaštite, nisu dovoljno iskoristila potencijale - kaže Nizozemka Jannie Jönker koja se više od 45 godina bavi turizmom u plitvičkom naselju Jezerce. Prvi je put stigla na Plitvice s roditeljima davne 1962. kada je imala samo 18 godina. Sjeća se da je stigla iz Senja pa je doživjela pozitivan šok kada je nakon sunca i kamena ugledala vodu i zelenilo. Pravi raj na zemlji. Odsjeli su u kampu u kojemu je radio naočiti Ličanin Božo Rapajić. Zaljubila se u njega i nakon nekoliko godina s njim osnovala obitelj. Nažalost, suprug Božo poginuo je u prometnoj nesreći 1982. - Uvijek sam suprugu govorila da sam se zaljubila u Plitvička jezera, a onda sam našla rješenje - kaže gospođa Jönker Rapajić koja se s malim prekidima zbog Domovinskog rata već 45 godina bavi turizmom na Plitvicama. Za vrijeme okupacije Plitvica ostala je u svom Jezercu, ali ga je već 1992. morala napustiti zbog maltretiranja vlasti tzv. SAO Krajine koje su je optužile da špijunira za Nizozemce. Turbulentne ratne i poratne godine provela je u Nizozemskoj. Tamo je radila sa izbjeglicama iz Bosne. Nakon što je 2006. otišla u mirovinu, sedam mjeseci provodi na Plitvicama, dok zimi ide u Nizozemsku. Gospođa Jönker ističe da najveće oduševljenje pokazuju turisti koji dođu s Paga, na kojem ima samo kamena, soli i sunca.

Sezona od šest mjeseci
Kaže da je u plitvičkom prstenu još uvijek slabo razvijen sportski i seoski turizam. Dijelom zbog toga jer seoski turizam zahtijeva puno više rada od običnog iznajmljivanja soba. A iznajmljivanje soba lokalnom stanovništvu ide jako dobro, a ni cijene nisu baš niske. Sezona na Plitvicama traje najmanje šest mjeseci, što je podatak zbog kojeg rastu zazubice iznajmljivačima na obali. Rakovica je općina koja je dobro iskoristila svoju poziciju što se nalazi u neposrednoj blizini Nacionalnog parka. Načelnik općine Franjo Franjković hvali se da će ove godine njegova općina, koja ima samo 2500 stanovnika, ostvariti čak 200.000 noćenja. U kontinentalnom dijelu Hrvatske tek grad Zagreb ima više noćenja. Što je Poreč za morski turizam, to je Rakovica za kontinentalni.

Turizmom se bave obitelji koji imaju apartmane, a u posljednje vrijeme su počeli graditi i male hotele. Polako se razvija zimski turizam, lički i kordunski sirevi su sve bolji, eko uzgoj sve popularniji, a planinari i lovci sve češće dolaze u okolne planine. Franjković kaže da se 25 posto kućanstava bavi turizmom, a kada se tome pridodaju i oni koji rade u Nacionalnom parku, onda od turizma živi 55-60 posto stanovništva. Smatra da je ponuda za sada dobra s obzirom na to da je Rakovica u ratu bila potpuno razrušena. Ovdje je obnova bila možda najuspješnija. Država je obnovila kuće, a Plitvice su omogućile da ljudi dobiju posao. Najljepšu priču o uspjehu ispričala je obitelj Lončar koja je odmah poslije Oluje 1997. otvorila restoran Degeniju, a ove godine i mali hotel s dvadesetak soba. Sve su postigli svojim radom i marljivošću. Posao je pokrenuo 48-godišnji Marijan Lončar koji je 1989. godine sagradio obiteljsku kuću koja je početkom rata odmah razrušena.

Supružnici Lončar morali su napustiti svoj dom i otići s dva maloljetna sina u izbjeglištvo. Marijan Lončar je radio u vojsci, a supruga i sinovi su bili smješteni u izbjegličkom naselju Gaza u Karlovcu. - Živjeli smo u kućicama od gips ploča od 30-ak kvadrata. Živjeli smo od tatine plaće, ali i od humanitarne pomoći, govore 25-godišnji Marko i 23-godišnji Ivan Lončar koji sada vode hotel, dok otac vodi restoran. No, sve to nadgleda majka koja se brine da sve bude uredno i čisto. Degenija se naslanja na najbolju tradiciju plitvičkog ugostiteljstva koje je bilo uzorno i u vrijeme komunizma. Tamo su WC-i bili čisti i prije nego što je devedesetih tadašnji ministar turizma Niko Bulić izdao dekret o čistoći u ugostiteljskim objektima. Marijan Lončar je prije rata radio kao konobar na Plitvicama, a njegov supruga je bila čistačica. Degenija se uvijek isticala čistoćom i lijepim cvijećnjakom.

Gosti su to prepoznali i Lončari su u ovih 14 godina postali nezaobilazna točka plitvičkog turizma. Prije samo dva mjeseca otvorili su hotel koji već odlično posluje. U mjesecu rujnu u njemu su boravili gosti iz čak 37 zemalja. Iako su trenutno jedna od najimućnijih obitelji u plitvičkom prstenu, Lončari su i dalje skromni. Nema isticanja bogatstva niti hvalisanja kao što to čine neki koji i nisu baš na pošten način došli do velikog novca. - Mi nismo nikada imali cilj da se obogatimo. Samo smo radili malo po malo, a uspjeh je došao, ističu braća. Kažu da gostima fali dodatne zabave i sadržaja kako bi ostali duže od dva dana. Kako je zabranjeno kupanje na Plitvičkim jezerima, planiraju uskoro otvoriti bazen. Veliki pomak napravila je i Rakovčanka Blanka Pavlić koja je sagradila dvije drvene kuće na svojoj djedovini. Blanka je živjela do 15-te godine na tom imanju, zatim je otišla na školovanje u Zagreb. Kada joj je 1986. umrla majka, vratila se u svoj rodni kraj.

Kada je izbio rat morala je otići u izbjeglištvo. Vratila se 2002. a prvu kuću je sagradila 2006. - Vratila sam se jer sam svim svojim prijateljima željela pokazati Plitvice, kaže Blanka dodajući da se odlučila za drvene kuće koje zaista izgledaju originalno, jer zna da gosti iz Pariza i Münchena u glavi zamišljaju upravo ovakve kuće. - Moja je želja bila da imam posao, da živi moje selo, da moji susjedi dobiju posao od mene i da svi na neki način imamo koristi od toga. I da nam je lijepo. Uspjela sam, kaže Blanka. U sklopu njezinog ranča djeluje i konjički klub gdje turisti mogu doći na jahanje. Sezona je dobra, ali bi bila i bolja da se nije dogodio potres u Japanu zbog kojeg je došlo ipak manje turista. Zadovoljna je i vrijedna domaćica Marija Vidoš iz Drežnika, koja iznajmljuje dva mala apartmana, ali gostima nudi i svoje domaće proizvode poput meda i rakije.

Gosti vole njezin med pa bez problema proda i više od 1000 kilograma meda kojeg za vrijeme dobre paše proizvedu njezine pčele. Na ovome primjeru se najbolje vidi koliko Plitvice znače ovim ljudima. Ima i u drugim dijelovima Hrvatske dobrog meda, ali oni samo mogu sanjati o tome da ga prodaju za 40 kuna i da odmah dobiju gotovinu. - Preko ljeta dolaze stranci, a preko jeseni i zime domaći ljudi. Meni je drago kada dolaze domaći gosti, kaže. Pčelarstvom se počela baviti nakon povratka u svoju kuću koja je bila potpuno razrušena.

To joj pomaže da lakše preboli sve strahote koje je pretrpjela njezina obitelj. - Pčele su lijek za psihu. Čovjek se može ugledati na njih kada vidi koliko je to uređeno, kaže. Dok turizam u Rakovici odlično napreduje, na drugom kraju Plitvičkih jezera, onom koreničkom, trude se uhvatiti priključak. Malo kasne i zbog velikih demografskih promjena. Na tom je području prije rata živjelo 80 posto Srba i 20 posto Hrvata. Sada ima oko 80 posto Hrvata i 20 posto Srba. Brojni Hrvati su došli u Korenicu iz Bosne i Hercegovine i nemaju iskustva u turizmu. Na vlasti je čvrsta koalicija HDZ-a i SDSS-a. Zbog relativno visokog standarda za koji je zaslužan i turizam nema međunacionalnih trzavica.

Razlika između Hrvata i Srba
Zanimljivo je zapažanje Jannie Jönker o Hrvatima i Srbima. Njezini roditelji bili su protestanti, ona se udala za Srbina, ali ima jako puno prijatelja Hrvata. - Hrvatima više mozak upravlja srcem, dok Srbima srce upravlja mozgom - kaže Janie objašnjavajući da su Hrvati oprezniji i sporije sklapaju prijateljstva, dok su Srbi otvoreniji i odmah su srdačni prema drugima. Međutim, njezine ideje su uvijek više prihvaćali Hrvati, koji su generalno otvoreniji prema Zapadu. Iako je kordunska strana uhvatila jači zamah, to ne znači da na ličkoj nema dobrih mjesta za odmor. Branitelj Velimir Orešković preselio se iz Zagreba u Rudanovc pokraj Korenice kako bi se liječio od PTSP-a. Kupio je kuću i počeo se pomalo baviti turizmom. Sada u ponudi ima 14 kreveta, koje uglavnom puni putem interneta.

Svake godine ima sve više turista, ali to je zahvaljujući lijepoj prirodi, njegovoj ljubaznosti i domaćoj kuhinji. Otkrio nam je da gosti najviše vole pastrvu sa žara i juhu od šumskih gljiva. Dolaze mu turisti iz cijelog svijeta, ali zbog slabe izvanpansionske ponude ostaju jako kratko. Zalaže se da se, kao nekada, dopusti kupanje na Plitvicama. Tvrdi da je Zakon o očuvanju Nacionalnog parka previše restriktivan i da postoji čak 21 zabrana. Bavio bi se ozbiljnije poljoprivredom ali je u Korenici teško naći pomoćnog radnika. Iznenadio me podatkom da u Korenici ima samo šesto posto nezaposlenih. Najkritičniji prema stanju na Plitvicama bio je Vlado Đerić koji ima prekrasnu kuću u Mukinjama, u srcu Nacionalnog parka. Kuću su početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgradili njegovi roditelji.

O kakvom je kapitalu riječ govori podatak da Vlado svoju kuću ne bi prodao za manje od 2 milijuna eura. Kod njega također dolaze gotovo isključivo strani gosti kojih je čak 98 posto. O Vladi su japanske televizije snimile neke priloge pa je on tamo svojevrsna zvijezda. - Nisam jugonostalgičar, ali je turizam tada bio puno bolji na Plitvicama, kaže Vlado. Tvrdi da nijedna Uprava Nacionalnog parka od rušenja komunizma nije napravila ništa dobro. - Turisti dolaze na Plitvice smo zbog njezine ljepote i zato što ne znaju kako je bilo prije, kaže Đerić. Posebnu mu je žao što nema više plitvičkih vjenčanja. Smatra da bi se trebalo iskoristiti izvor Crne rijeke na kojoj je Tito imao piknik. Ravnatelj Nacionalnog para Branislav Šutić ne slaže se sa svojim kritičarima. Uvjeren je da dobro vodi Park, a posebno je ponosan što je prvi put u povijesti Plitvice u jednoj godini posjetilo milijun ljudi.

Ali umjesto da uživa u uspjehu, mora odgovarati na kritike zašto je nagrada milijunitom putniku odlazak u američki Yellowstone. - Polamilijunti posjetitelj dobio je za nagradu boravak u našem Parku; devetsto tisućitog posjetitelja nagradili smo posjetom nacionalnim parkovima Brijuni, Krka, Kornati i Mljet. Yellowstone je odabran kao nagrada iz simboličnih razloga i zato što smo htjeli da ista ima jaku poveznicu s nama kao zaštićenim područjem, kaže Šutić. Naravno da su ljudi koji se bave turizmom na Plitvicama nezadovoljni jer se uvijek može bolje. Ali to više sliči na gunđanje nekog nezadovoljnog Nijemca nego na situaciju u Grčkoj. Naime, svi stanovnici plitvičkog prstena dobro žive od turizma i imaju standard iznad hrvatskog prosjeka. No, kao i sve u životu, tako i Plitvice nisu savršene. Imaju svoje prokletstvo. Iako su ljudi ovdje imućni, djeca već nekoliko generacija nisu ništa naslijedila od roditelja jer svako malo izbije neki rat i sve uništi. Tako je Drežnik-grad do sada već 12 puta bio potpuno razrušen. Nadajmo se da će ova generacija Plitvičana ipak nešto ostaviti svojoj djeci.

Pravi raj na zemlji
Nacionalni park Plitvička jezera su svjetski poznata turistička destinacija pod zaštitom UNESCO-a. U ovaj raj na zemlji dolaze turisti iz cijelog svijeta. Od Rta Dobre nade u Južnoafričkoj Republici, preko Brazila, Argentine i SAD-a pa sve do Kine, Japana, Koreje, Tajvana, Hong Konga i Australije. Od Europljana najviše turista dolazi iz Italije, Njemačke i Austrije. Od ukupnog broja gostiju stranaca je 85 posto dok je domaćih samo 15 posto. U posljednje vrijeme bilježi se značajan porast dolazaka Japanaca i Kineza. Turistički djelatnici nisu zadovoljni što turisti na Plitvicama ostaju tek dva dana. Prošle su godine hoteli u sklopu Parka ostvarili 230.000 noćenja. Park je poslovao s dobiti od 36 milijuna kuna. Ove godine očekuju još bolje rezultate.