Subversive 2012

Pobunite se! I pokažite da oduprijeti se znači stvarati

Četvrtak 10.Svibanj 2012.

Stephane Hessel napisao je “knjižicu”, veliku Povelju čovječanstva, čija je naklada premašila tri milijuna primjeraka, prevedena je na 30 jezika i predložena za Nobelovu nagradu

Izdanje

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Tko je mogao zamisliti da će tanka brošura od tridesetak stranica, djelo gotovo nepoznatoga autora, pisano na francuskom i objavljeno prvi put potkraj 2010. godine dosegnuti i premašiti milijunske naklade te biti prevedeno na tolike jezike! Naslov joj je u originalu: INDIGNEZ-VOUS! – POBUNITE SE! - u riječi indignacija ima i “ljutnje” i “srdžbe” i “pobune”. Dakle, “rasrdite se” ili “razljutite” pa i “pobunite”, kako vam drago. U nekim zemljama mladi buntovnici nazivaju se “INDIGNIRANI”. Moglo bi se reći da je Hesselovo djelce po žanru blisko pamfletu, ali ipak nije pamflet. Autor ga je napisao u devedeset i trećoj godini života, a prvi put objavio malo poznati pariški nakladnik Indigène Editions. Stéphane Hessel rođen je u Berlinu 1917. godine. Obitelj mu se preselila u Pariz 1924. Na početku Drugoga svjetskog rata prebjegao je u London. Prišao je organizaciji Slobodna Francuska (France libre) s de Gaulleom na čelu. Uključio se aktivno u Pokret otpora. Prilikom specijalne “misije” prebacio se na francusku obalu i probio do Pariza. Uhvatili su ga agenti Gestapoa. Zatočen je kao Židov u logoru Buchenwald. Spasio se, gotovo čudom, uoči vješanja koje se čudom nije dogodilo. Stéphane Hessel. Ime mu je u čas postalo poznato u mnogim zemljama svijeta, na brojnim jezicima. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata službovao je u francuskoj diplomaciji. Radio u tajništvu Komisije za ljudska prava u New Yorku. Dao je svoj doprinos izradi Opće deklaracije o pravima čovjeka (Déclaration universelle des Droits de l’homme”) - i to je, po svemu sudeći, razlog što je uz neka izdanja i prijevode ove brošure dodana i spomenuta Deklaracija, danas ne manje aktualna nego što je bila kad je nastajala. Hessel rado uspoređuje “načela i vrijednosti” za koje se zauzimao u svojoj mladosti, sa stanjem u današnjem društvu “koje dovodi u pitanje tekovine socijalnoga osiguranja, u kojem su mediji u rukama najbogatijih”, gdje najsiromašniji ne dospijevaju lako “do visokog školstva” a najstariji nisu sigurni kako će ostvariti svoje pravo na mirovinu.

“Opći interes mora nadići posebni… Jaz između najsiromašnijih najbogatijih nikad nije bio toliki…Politički djelatnici, ekonomisti, intelektualci, društvena tijela ne smiju uzmicati niti dopustiti da ih nadjača suvremena međunarodna diktatura financijskih tržišta, što prijeti miru i demokraciji”. Stéphane Hessel vidi “ravnodušnost kao najgori od svih stavova”. Valja se osloboditi “prijetnji kojima je totalitarizam opteretio čovječanstvo”. Ova nas mala brošura podsjeća na veliku Povelju čovječanstva – Opću deklaraciju o ljudskim pravima – u čijem je nastanku i sam Hessel imao udjela. “Svaki pojedinac ima pravo na nacionalnost… Svakoj osobi, kao članu društva, valja pružiti socijalno osiguranje”. Članice Ujedinjenih nacija dužne su “angažirati se” tako da se poštuje ono što je zajamčeno. Riječ “engagement” preuzeta je od Sartrea kojega je Hessel u mladosti rado čitao. Nije bio jedini. Autor je u raznim prilikama potvrdio svoju nezavisnost i samostalnost. Prilikom rata u Gazi stao je na stranu palestinskoga pučanstva, koje je stradalo od izraelskih vojnika. Stanovitu dozu anarhičnosti koju sadrže ovi jezgrovito ispisani redci mogli bi biti osobito bliski mlađoj publici, napose onima koji su već na pragu trećega ili četvrtoga desetljeća života, a još nisu dobili posla: pravo na rad nije nikakva ljevičarska utopija, kao što to zamišljaju oni koji su kapitalizam sveli na “divlji kapitalizam”. Hesselova knjiga sadrži više poruka koje valja istaknuti.

Ovaj nam je autor pokazao na djelu kako je moguće bez patetične političke retorike i zamorne teorijske opširnosti reći toliko bitnih i važnih stvari. Reći ih na jednostavan i čist način. “Stvarati znači oduprijeti se. Oduprijeti se znači stvarati”. To su zaključne riječi ove knjižice. “Pobunite se” i “rasrdite” (indigngirajte) napokon, dame i gospodo, stariji i osobito mlađi. U ime demokracije, a ne samo ideologije.