Znanost

Prva rang-lista najboljih doktora koji su otkrili lijekove za tumore, leukemiju, starenje...

Petak 09.Prosinac 2011.

U znanstvenom svijetu, istraživanjima i citiranošću, ovi se hrvatski stručnjaci mogu mjeriti s najuspješnijima

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Gotovo šest mjeseci skupina istraživača Sveučilišta u Zagrebu i Instituta Ruđer Bošković prikupljala je i obrađivala podatke o citiranosti hrvatskih znanstvenika zbog evaluacije znanstvenih institucija u Hrvatskoj i usporedbe njihove uspješnosti. Kao izvor korištena je baza podataka “Web of Science“, ili WOS, koju svaki tjedan obnavlja Thompson Reuters “Web of knowledge“ smješten u New Yorku i Philadelphiji. WOS je najrigoroznija baza podataka jer se temelji samo na citatima objavljenim u časopisima iz baze Current Contents u koju spadaju vodeći časopisi pojedinih znanstvenih područja. Tako je Hrvatska prvi puta dobila redoslijed citiranosti, za sada, dvije stotine znanstvenika iz područja biomedicine, dakle humane i veterinarske medicine, biologije, biofarmaceutike, bioinformatike, otkrivanja novih lijekova i načina liječenja, biološke regeneracije organa, biotehnologije. I to u vremenskom razdoblju od 1955. do 2011. godine. Važno je istaknuti da su se “računali” samo citati drugih autora koji su citirali radove naših znanstvenika, a uvršteni su citati znanstvenih i preglednih radova. Nisu se, dakle, uzimali u obzir autocitati vlastitih radova kao ni radovi koji uključuju mišljenja urednika časopisa, članova udruga. Također, u analizu nisu uključeni hrvatski znanstvenici koji su primarno zaposleni u inozemnim institucijama, a kao donja granica uspješnosti uzeto je 1300 citata što odgovara rangu znanstvenika u području biomedicine u vodećim znanstvenim institucijama EU i Amerike. Stoga, uz deset vodećih hrvatskih znanstvenika, elitnoj skupini pripada i dr. Mladen Merćep iz Bolnice Srebrnjak u Zagrebu, koji ima 1499 citata iz 17 radova. Sudjelovao je u razjašnjenju o tome kako ugibaju aktivirani T limfociti što je od iznimnog značaja, jer poremećaj smrti aktiviranih limfocita T može dovesti do autoimunih bolesti i tumora. Sedamnaest radova dr. Hrvoja Banfića s Medicinskog fakulteta u Zagrebu citirano je 1348 puta. Usporedbe radi, recimo da redovni profesor na Harvardskom sveučilištu u Bostonu u prosjeku ima između 2000 i 4000 citata, 100 radova u časopisima impakt faktora većeg od pet. No, koliko su citati zapravo važni i jesu li presudni za napredovanje znanstvenika?

Zašto je važna citiranost?

– Publiciranje u kvalitetnim časopisima specijaliziranim za pojedina područja izrazito je važno za mlade znanstvenike jer time stvaraju ime u svojoj znanstvenoj sredini. Isto tako, objavljivanje u vodećim svjetskim časopisima poput Naturea, Cella, i Sciencea jedna je od najvažnijih stepenica u današnjoj evaluaciji produktivnosti i uspjeha mladih i nezavisnih znanstvenika. Za znanstvenike iz Hrvatske to je i legitimacija za financiranja projekata iz EU fondova – kaže Ivan Đikić. Napominje da su objavljeni znanstveni radovi važni i zbog toga što prezentiraju nova otkrića koja postaju stručno znanje za druge znanstvenike, za njihove nove ideje, a cilj je, napokon, napredak društva. Slobodan Vukičević drži da je citiranost najvažniji parametar u evaluaciji nečijeg znanstvenog opusa. Primjerice, iznosi, kada se znanstvenik starosti od 35 do 45 godina natječe za voditelja znanstvenog laboratorija u nekoj od vodećih EU institucija, trebao bi imati oko 1300 i više citata te više radova objavljenih u časopisima impakta 10 do 20. – Hrvatska u području biomedicine ima malo znanstvenika s takvim opusom. Bit će nužno značajna sredstva uložiti u podizanje znanstvenog kapaciteta hrvatskih institucija i tražiti od znanstvenika koji se kandidiraju za položaje docenta i profesora da ispune teže kriterije u napredovanju kako bi se Hrvatska približila Europi – ističe Vukičević te, dodaje, kako će trebati najmanje tri do pet godina da se Hrvatska približi EU institucijama u stvaranju uvjeta za kvalitetniji znanstveni rad. Loša je vijest da po trenutačnom kapacitetu hrvatski znanstvenici iz kompetitivnih EU fondova u prosjeku mogu povući 4 do 8 milijuna eura, a država u sljedeće dvije godine mora u EU fondove uplatiti više od 23 milijuna eura. To znači da će Hrvatska poticati znanost u Danskoj ili Engleskoj. – Cilj bi morao biti da hrvatski znanstvenici u sljedeće tri godine iz EU fondova povuku 30 do 40 milijuna eura, no to, na žalost, nije bila strategija razvoja u proteklih osam godina pa se nadam da će novom ministru razvoj znanosti u Hrvatskoj biti primarni zadatak – kaže Vukičević. Ivica Kostović ističe da se u zemlji koja cijeni znanost znanstveni projekti financiraju putem kompetitivnog vrednovanja ili natječajima za projekte izvrsnosti. A naše Ministarstvo takav sustav nije u cijelosti razvilo pa je financiranje projekata bilo “ad hoc” ili bez potpunog vrednovanja. U sustavu natjecanja za financiranje projekata najveću šansu trebali bi imati vodeći hrvatski znanstvenici, jer imaju najbolje radove, mnogo citata i vjerojatno najbolje laboratorije, suradnike i međunarodnu suradnju, kaže Kostović i objašnjava: – U zemljama EU najmanje 30 posto ukupnoga novca za znanstvene projekte treba biti distribuirano putem ministarstva i izvršne vlasti kroz neovisne institucije ili fondove, a u nas je to Hrvatska zaklada za znanost, kojoj sam od prošle godine predsjednik. Prije dvije godine Zaklada je počela financirati najbolje projekte koji su prošli međunarodnu recenziju i koje je predložio neovisni znanstveni odbor. Ali, veliki je problem što Zaklada, suprotno svim tendencijama u Europi, nema predviđenih proračunskih sredstva ni za 2011., a niti za sljedeće dvije godine. To je loša politika financiranja izvrsnosti i netko je za to odgovoran! Da je citiranost znanstvenih članaka važan pokazatelj uspjeha i prepoznatljivosti rada i pojedinca, drži i Stipan Jonjić. Ali, kaže, za razvoj naše znanosti puno je važnija sustavnost i uvažavanje temeljnih vrijednosnih principa koji vrijede u znanstveno razvijenim zajednicama. Nekada treba godinama raditi da bi se došlo do otkrića i publikacije, a bez sustava u kojemu će se rad znanstvenika mjeriti isključivo znanstvenim kriterijima i koje će pratiti ulaganja u izobrazbu znanstvenih kadrova i infrastrukturu, nema niti ozbiljnijeg uspjeha. – Žao mi je što to moram kazati, ali po tom pitanju mi u Hrvatskoj ne stojimo baš dobro. U nas se malo razgovara o stvarnim temama i preprekama u razvoju znanosti, a umjesto toga skloni smo senzacionalizmu i stvaranju privida kako smo zapravo vrlo uspješni. Kad se takav način razmišljanja uvuče i u samu akademsku zajednicu to postaje vrlo opasno. Uvjeren sam da hrvatska znanost može i mora puno više i bolje – ističe Jonjić.

Potencijal biomedicinara

A da hrvatska znanstvena zajednica, kada se radi o biomedicinarima, ima potencijala govori i to da je priličan broj uglednih hrvatskih znanstvenika objavilo svoja istraživanja i otkrića u vodećim svjetskim časopisima. Dragan Dekaris još je 1968. objavio rad u Scienceu i to o novom testu za in vitro detekciju kasne preosjetljivosti koji je primijenjen u eksperimentalnoj i u kliničkoj medicini za istraživanje pojavnost kasne preosjetljivosti u raznim alergijskim i autoimunosnim bolestima. U Scienceu su objavili i Marin Bulat, Pavao Rudan, Siniša Volarević, Mladen Merćep. Zvonko Kusić objavio je visoko citirani rad u časopisu Lancet, Fran Borovečki u Cell-u, Ksenija Zahradka s Ruđera s Miroslavom Radmanom objavila je u časopisu Nature vrlo zanimljiv rad o oživljavanju bakterija. U Natureu su također radove objavili Oliver Vugrek i Tomislav Domazet-Lošo s Ruđera, Ariana Znaor s Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Lovorka Grgurević također s MEF-a u Zagrebu s Vukičevićem je objavila važan rad o regulaciji metabolizma željeza u Nature Genetics. U časopisu Journal of Clinical Investigation objavili su Nina Bašić-Jukić iz KBC-a Zagreb, Vanja Bašić iz bolnice Sestre Milosrdnice, Mislav Jelić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Marija Pastorčić-Grgić iz Instituta za tumore, Dunja Rogić iz KBC Zagreb, Danica Ljubanović iz Zavoda za patologiju MEF-a u Zagrebu. Miroslav Hašpl iz Akromiona ima oko 350 citata, a rad na području proučavanja vrijednosti operacijskog liječenja hondralnog defekta koljenskog zgloba pomoću metode transplantacije autolognih hondrocita proglašen je najboljim radom objavljenim u American Journal of Sport Medicine u 2008. godini. Krešimir Pavelić je među znanstvenicima koji ne misle da je citiranost izrazito važna, jer “u takvim analizama često su ispušteni ljudi čiji je doprinos znatno veći no što to brojke pokazuju. Ili, čiji je rad znatno ispred vremena i ‘apsorpcijskih’ kapaciteta sredine. I u znanosti ima dosta mode i neka su područja naprosto zanimljivija i citiranija od drugih.” Vjeruje da je sustav objavljivanja i prosudbe znanstvenih dostignuća pred ozbiljnim izazovima. “U znanosti su važna otkrića koja ostaju istina dugo vremena te priznanja eksperata što je samo djelomično mjerljivo s impact faktorom”, drži Siniša Volarević s riječkog MEF-a. – Mislim da su neki od mojih radova objavljenih u časopisima impakt faktora (IF ) između 7 i 15 bolji ili možda jednako dobri kao dva rada objavljena u Scienceu. U njih je uloženo više, ali postoji serija časopisa u području Life Science koji imaju IF između 10 i 20 ili niži, a za koje smatram da su među najboljima u svijetu. U postizanju visokog IF časopisa ima i dosta neznanstvenih faktora. Lijepo je objaviti u Scienceu ili Natureu, ali barem 5 do 10 posto svih časopisa je jako, jako vrijedno – kaže Volarević.

Ulaganja ovise o produkciji

Kao primjer navodi kako se često dogodi da radovi koji dobiju Nobelovu nagradu budu objavljeni u časopisima s umjerenim impakt faktorom. Ipak, dodaje, bilo bi dobro da Hrvati objavljuju u časopisima s visokim IF, ali da nisu samo koautori radova. – U osnovi, nemamo se razloga previše ponositi sa znanošću koja se može raditi u Hrvatskoj. Nekolicina ljudi se muči i nešto uspije napraviti usprkos sustavu. A to je loše – kaže Volarević. Hrvoje Fulgosi s Ruđera, koji je sa suradnicima u EMBO J. opisao otkriće novog proteina uključenog u regulaciju najvažnijeg autotrofnog biokemijskog procesa na Zemlji, fotosinteze – drži da se u Hrvatskoj može baviti znanošću. Mišljenja je da hrvatski znanstvenici, a da budu kompetitivni s grupama u svijetu, moraju tražiti određene niše ili moraju ponuditi suradnju u određenim ekspertizama u kojima smo kompetitivni. – Domaći i inozemni projekti omogućavaju nam koliko-toliko podnošljivo financiranje, a naše mlade znanstvenike prilično dugo financira država. Imperativno je za Hrvatsku da na svaki način zadržati izvanredne mlade ljude, jer oni vrijede puno više od nove centrifuge ili mikroskopa – uvjeren je Fulgosi. Trajno praćenje znanstvene produkcije hrvatskih znanstvenika nije bila zadaća niti jedne institucije. S druge strane, postoje baze podataka u kojima se lagano mogu naći svi potrebni podaci za evaluaciju bilo koje institucije ili pojedinca u Europi, jer i o produkciji znanstvenika ovisi ulaganje u laboratorij pojedinaca kao i potpora dekana ili rektora pojedincima. Kod nas je, kaže Vukičević - obrnuto. Najproduktivniji znanstvenici nisu od Ministarstva znanosti dobili gotovo ništa, a najveća su ulaganja ostvarena ovisno o privatnim interesima ministara. Ako se taj trend bude nastavio doći ćemo u situaciju da će Hrvatska biti jedina država u EU zoni koja u proteklih osam godina nije stvorila niti jedan centar izvrsnosti pa tako samo dva ili tri hrvatska biomedicinska znanstvenika imaju uvjete za prijavu naprednog projekta Europskom istraživačkom vijeća, što je posljedica znanstvenog zaostajanja.

 


Tablica citiranosti hrvatskih znanstvenika u biomedicini 
Ime Prezime Institucija Broj radova Citata bez autocitata (WOS) H-indeks Najcitiraniji rad
Slobodan Vukičević SZMF 191 3555 33 292 (Exp Cell Res 1992)
Stipan Jonjić SRMF 101 3255 32 Tablica citiranosti hrvatskih znanstvenika u biomedicini -14
Ivica Kostović SZMF 95 2796 28 412 (J Comp Neurol 1990)
Ivica Rubelj IRB 22 2569 6 2398 (Proc Natl Acad Sci USA 1995)
Krešimir Pavelić IRB 274 2378 26 139 (Gastroenterology 1997)
Ivan Sabolić IMI 116 2370 30 221 (Am J Physiol 1992)
Željko Metelko Vuk Vrhovec 164 2359 20 613 (Soc Sci Med 1995)
Pavao Rudan HAZU 174 2243 28 142 (Am J Hum Genet 2001)
Krista Kostial-Šimonović IMI 141 2125 22 569 (Am J Clin Nutr. 1979 )
Boris Labar SZMF 251 1850 20 593 (N Engl J Med 1995)
Mladen Merćep Bolnica Srebrnjak 33 1499 14 300 (J Immunol 1990)
Hrvoje Banfić SZMF 65 1348 16 403 (EMBO J 1991)
Đurđica Ugarković IRB 94 1247 23 115 (EMBO J 2002)
Ana Marušić SSMF 357 1244 30 165 (JAMA 2006)
Daniel Rukavina SRMF / HAZU 157 1156 20 112 (J Virol 1990)
Dragan Primorac SSMF 72 1155 17 392 (Science 2000)
Andrija Kaštelan HAZU 123 1135 18 328 (Am J Hum Genet 1985)
Matko Marušić SSMF 212 1126 21 89 (Cell Prolif 1994)
Miro Jakovljević SZMF 180 1113 22 64 (Am J Med Genet 1997 )
Branimir Jakšić SZMF 142 1100 15 140 (J Clin Oncol 2007 )
Damir Nemet SZMF 186 1078 20 102 (Pediatr Res 2003)
Ariana Znaor SZMF/ŠNZ 33 1057 12 358 (Nature. 2008 )
Rajko Kušec KB Merkur 101 1005 18 119 (Leukemia 1994)
Jasna Lovrić SZMF 51 935 14 221 (J Mol Med (Berl) 2005)
Mary Sopta IRB 19 908 9 167 (J Biol Chem 1985)
Siniša Volarević SRMF 19 884 13 172 (Science 2000)
Vedran Katavić SZMF 50 840 17 192 (Blood. 2004 )
Miroslav Dumić SZMF 122 832 16 127 (Mol Endocrinol 1991 )
Mislav Jelić SZMF 81 823 15 153 (J Clin Invest 1998)
Sanja Kolaček KDB Klaićeva 54 817 13 258 (J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2000 )
Slobodan Barbarić PBF 50 815 16 258 (JACS 1981)
Mislav Jelić SZMF 77 813 14 156 (J Clin Invest. 1998 )
Jasminka Pavelić IRB 99 804 17 104 (Anticancer Res 1993)
Miloš Judaš SZMF 51 777 17 122 (Cereb Cortex 2002)
Željko Kućan HAZU 52 773 14 168 (Science 2010)
Filip Čulo OB Mostar 63 748 11 248 (Cancer Clin Trials 1980 )
Davor Ježek SZMF 117 740 17 60 (Hum Reprod 1998)
Šime Spaventi HAZU 100 739 15 147 (Gastroenterology 1997)
Vladimir Mrša PBF 37 735 12 135 (YEAST 1997)
Danica Ljubanović SZMF 63 716 16 111 (J Clin Invest. 2002 )
Milan Herak HAZU 142 709 15 40 (Anal Chim Acta 1975)
Mara Dominis SZMF 104 703 12 198 (Development. 1996 )
Ivo Barić SZMF 101 684 13 101 (Hum Mol Genet. 2001 )
Maja Osmak IRB 127 678 16 48 (Int J Cancer 2004)
Marko Pećina HAZU 145 676 14 59 (Acta Anat 1979)
Nina Barišić SZMF 120 674 15 57 (Hum Mutat. 2006 )
Danka Peričić IRB 99 655 18 59 (Life Sci 1985)
Zdravko Lacković SZMF 68 648 15 85 (J Neurochem 1990)
Tatjana Marotti IRB 86 636 15 102 (Fed Proc 1987)
Neven Žarković IRB 109 635 17 55 (Cell Biochem Funct 1993)
Sanja Kapitanović IRB 86 612 15 139 (Gastroenterology 1997)
Ana Stavljenić-Rukavina SZMF 89 599 13 156 (J Clin Invest. 1998 )
Hrvoje Lorković HAZU 70 599 14 76 (MUSCLE NERVE 1983)
Zdenko Škrabalo HAZU 87 597 12 114 (Diabetes Care 1996)
Zvonko Kusić HAZU 140 595 13 112 (Lancet 2008)
Miroslav Plohl IRB 53 591 19 115 (EMBO J 2002)
Fran Borovečki SZMF 41 589 8 212 (Cell 2006)
Mirzet Žižak SZMF 17 583 7 299 (Proc Natl Acad Sci USA 1997)
Nataša Kovačić SZMF 87 575 16 82 (Endocrinology. 1973 )
Vlatko Silobrčić HAZU 99 557 15 62 (J Natl Cancer I 1967)
Nela Pivac IRB 96 556 16 54 (J Affect Disord 1996)
Smilja Kalenić SZMF 72 547 13 134 (Clin Microbiol Infect 2007)
Vida Demarin HAZU 281 545 14 46 (Eur J Neurol 2000)
Dragan Dekaris HAZU 105 540 15 62 (Science 1968)
Boris Vucelić SZMF 70 538 13 78 (Gut 2006)
Jelena Filipović-Grčić FBF 38 529 15 74 (ELSEVIER SCIENCE BV,2001)
Jurica Vuković SZMF 107 527 13 36 (TETRAHEDRON 1988)
Daslav Hranueli PBF 38 524 14 95 (J Bacteriol 1974)
Zvonko Kusić SZMF/HAZU 120 523 12 105 (Lancet 2008)
Marin Bulat SZMF 56 516 14 120 (Science 1971 )
Silvije Vuletić ŠNZ 66 507 11 230 (J Clin Invest 2007)
Kristijan Vlahoviček PMF/Biologija 35 483 14 84 (Trends Biochem Sci 1998)
Ivan Gušić HAZU 28 473 7 160 (Science. 2010 )
Gordan Lauc SZ/FBF 104 458 16 38 (J Proteome Res 2009)
Mirko Koršić SZMF 81 440 11 125 (Acta Neurochir (Wien) 2006)
Josip Madić HAZU 37 435 12 125 ( Vaccine1994)
Fedor Valić HAZU 85 424 14 32 (British Journal of Industrial Medicine 1979)
Dora Višnjić SZMF 25 419 12 192 (Blood. 2004 )
Ivana Weygand-Đurašević PMF-Biokemija/HAZU 62 415 15 42 (EMBO J 1996)
Radan Spaventi GALAPAGOS 45 412 12 139 (Gastroenterology 1997)
Dubravka Hranilović PMF/Biologija 30 404 10 121 (Biol Psychiat 2004)
Igor Anić HAZU 68 401 13 35 (J Endod. 1998 )
Goran Šimić SZMF 87 399 8 187 (J Comp Neurol 1997)
Sven Seiwerth SZMF 167 382 19 65 (Eur J Pharmacol 1997)
Nikola Kujundžić FBF 73 378 12 51 (Inorg Chem 1987)
Zdravko Lorković PMF/Biologija 11 376 8 169 (Trends Plant Sci 2000)
Dorotea Mück-Šeler IRB 61 376 12 41 (Biol Psychiatry 1999 )
Vesna Brinar SZMF 115 374 11 58 (Clin Neurol Neurosurg. 2001 )
Marina Ivanišević SZMF 73 371 10 42 (Am J Obstet Gynecol. 1990 )
Ivana Čepelak FBF 85 369 10 72 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)
Boris Brkljačić SZMF 60 359 10 49 (Dig Surg 2000)
Božo Krušlin SZMF 127 359 9 45 (Exp Neurol. 2000 )
Nada Oršolić PMF/Biologija 60 358 13 55 (J Ethnopharmacol 2003)
Oliver Vugrek IRB 19 353 6 213 (Nature 2001)
Željko Reiner KBC Rebro 99 347 15 361 (Eur Heart J 2007)
Mirko Hadžija IRB 64 343 10 99 (J Immunol 1991 )
Čedomil Lucu HAZU 26 343 9 87 (COMP BIOCHEM PHYS A 2003)
Drago Ikić HAZU 54 339 11 77 (J Cancer Res Clin Oncol 1981)
Jadranka Sertić SZMF 92 333 11 53 (Hum Genet 2000)
Hrvoje Fulgosi IRB 30 333 10 95 (EMBO J 1998 )
Mladen Biruš FBF 54 333 12 51 (Inorg Chem 1987)
Srećko Gajović SZMF 32 332 9 88 (J Cell Biol. 2003 )
Mirjana Pavlica PMF/Biologija 48 331 9 71 (Mutat Res-Gen Tox En 2001)
Jerko Dumić Belamarić FBF 37 330 8 160 (ELSEVIER SCIENCE BV,2006)
Jasna Lipozenčić SZMF 151 327 9 73 (Allergy. 2006 )
Igor Aurer SZMF 67 325 9 52 (Bone Marrow Transplant 1993)
Lipa Čičin-Šain IRB 42 324 11 51 (Brain Behav Immun 2000 )
Zdenko Sonicki ŠNZ/SZMF 52 321 8 140 (Gastroenterology. 1997 )
Karmila Barišić FBF 40 321 10 72 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)
Milan Kujundžić KB Dubrava 42 318 9 104 (Transplantation. 1994 )
Šimun Križanac SZMF 32 317 10 57 (J Mol Med (Berl). 2001)
Biljana Nigović FBF 42 311 13 28 (J Pharmaceut Biomed Anal 2003)
Damir Dodig SZMF 101 309 8 92 (Theor Appl Genet 2005 )
Lidija Šver PBF 23 300 10 49 (J Ethnopharmacol 2004)
Božidar Šebečić KB Merkur 50 297 9 49 (Dig Surg 2000)
Zijad Duraković HAZU / Institut za antropologiju 171 291 9 28 (Nephron 1986)
Želimir Jakšić ŠNZ 79 284 11 33 (Anal Biochem 1999)
Miroslav Hašpl Akromion 23 284 7 129 (Am J Sports Med. 2008 )
Damir Viličić PMF/Biologija 45 283 12 35 (Hydrobiologia 1989)
Marica Medić-Šarić FBF 51 278 11 33 (PERGAMON-ELSEVIER SCIENCE LTD,2001)
Mirna Sučić FBF 73 277 9 72 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)
Josip Begovac SZMF 71 276 10 41 (Pediatr Infect Dis J. 1990 )
Ante Simonić HAZU 71 274 11 53 (Neuroscience Research 2000)
Jagoda Šušković PBF 23 272 9 102 (J Appl Microbiol 2003)
Željka Vukelić SZMF 24 269 11 69 (Anal Chem 2005)
Predrag Sikirić SZMF 152 267 21 65 (Eur J Pharmacol 1997)
Damir Ježek PBF 78 267 10 23 (Endocrinology. 2004 )
Bojan Jelaković SZMF 105 266 7 281 (Proc Natl Acad Sci USA 2007)
Zoran Zgaga PBF 21 266 7 136 (Nucleic Acids Res 1989)
Vjekoslav Jerolimov HAZU 62 265 11 26 (Int J Prosthodont 2002)
Neven Henigsberg SZMF 55 264 10 48 (Psychol Med. 2008 )
Stjepan Gamulin HAZU 49 263 10 43 (Biochem Int 1984)
Iva Dekaris HAZU 57 260 9 58 (J Immunol 1999)
Aleksandra Sinđić SZMF 27 259 10 41 (Endocrinology. 2001 )
Predrag Horvat PBF 25 258 9 67 (Biomacromolecules 2005)
Nikola Ljubešić HAZU 50 258 9 44 (J MATER SCI 1994)
Zdravko Petanjek SZMF 24 257 9 66 (J Comp Neurol 2003)
Magdalena Grce IRB 39 255 11 65 (J Virol Methods 2000)
Tihana Žanić Grubišić FBF 24 253 8 72 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)
Marko Radačić Veleučilište u Šibeniku 52 251 9 37 (Mutat Res 1978)
Mihael Skerlev SZMF 32 244 9 44 (Pediatr Dermatol 2003)
Branka Zorc FBF 66 241 11 26 (Amer Chemical SOC,2005)
Nada Mihelčić-Čikeš SZMF 42 240 9 43 (Rheumatology (Oxford) 1999)
Blaženka Kos PBF 18 240 9 102 (J Appl Microbiol 2003)
Goran Igor Vinko Klobučar PMF/Biologija 28 238 8 71 (Mutat Res-Gen Tox En 2001)
Igor Francetić KBC Rebro 68 230 9 35 (Bone Marrow Transplant 1989 )
Dragutin Skoko HAZU 13 228 8 49 (Biochemistry 2004)
Olga Kronja FBF 47 221 12 33 (Chemistry 2006)
Nikica Gabrić Svjetlost 41 220 7 69 (Ophthalmology2007 )
Snježana Škrablin Kučić SZMF 27 218 9 41 (Hum Immunol 1998)
Zlatko Mihaljević SPMF/Biologija 50 212 10 21 (Vet Parasitol 2005)
Dunja Rogić KBC Rebro 32 212 5 153 (J Clin Invest 1998)
Vesna Jureša SZMF/ŠNZ 24 211 7 41 (Int J Epidemiol 1991)
Renata Zadro FBF 52 210 7 58 (NATURE PUBLISHING GROUP,2005)
Vesna Medved SZMF/Psihijatrija 46 209 9 36 (Acta Psychiatr Scand. 1989 )
Alma Mihaljević-Peleš SZMF/Psihijatrija 29 209 9 38 (Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2002)
Nikola Jović HAZU 161 206 10 22 (Scr Mater 2006)
Svjetlana Luterotti FBF 41 205 9 33 (Analyst 1992)
Miljenko Solter SZMF/Interna medicina 40 200 8 76 (Dev Biol 2004)
Ksenija Zahradka IRB 13 197 6 113 (Nature 2006)
Tomislav Domazet-Lošo IRB 8 195 6 72 (Genome Res 2003 )
Velimir Šimunić SZMF/Ginekologija 27 190 8 49 (Fertil Steril 1994)
Branko Kozulić PBF 10 188 7 59 (Anal Biochem 1979)
Branimir Šimić PBF 104 181 6 45 (J Appl Toxicol 2000)
Željko Trgovčević HAZU 56 181 9 26 (Radiat Res 1969)
Leonardo Patrlj KB Dubrava 26 175 6 49 (Dig Surg. 2000)
Lovorka Grgurević SZMF 35 173 5 105 (Nat Genet 2009 )
Željan Maleš FBF 25 171 9 33 (J Ethnopharmacol 1996)
Alemka Markotić SZMF 63 169 7 37 (J Med Virol 2002)
Frano Kršinić HAZU 21 168 7 33 (J PLANKTON RES 1998)
Melita Šalković-Petrišić SZMF 37 162 7 58 (J Neurochem 2007)
Ivan Prpić HAZU 93 162 7 33 (Clin Genet 2003)
Senka Djaković PBF 21 160 7 42 (Development 2006)
Zdenko Stanec KB Dubrava 31 159 8 37 (J Reconstr Microsurg 1998)
Reno Hrašćan PBF 20 156 6 43 (J Pathol 1995)
Stanislav Uršić FBF 31 151 8 78 (Acta Endocrinol 1969)
Vlatka Zoldoš PMF/Biologija 18 150 5 41 (Theor Appl Genet 1999)
Vladimir Bermanec HAZU 39 150 7 31 (European J Mineralogy 2006)
Danka Grčević SZMF 35 149 8 36 (J Immunol. 2000 )
Mario Habek SZMF/Neurologija 77 146 6 21 (Hum Mutat. 2008 )
Milorad Mrakovčić PMF/Biologija 56 143 8 28 (Biol conserv 1995)
Velimir Božikov KB Dubrava 42 142 6 22 (Eur J Clin Chem Clin Biochem. 1997 )
Gordana Mlinarić-Galinović SZMF 23 140 5 62 (Clin Exp Immunol 2000)
Marin Matošić PBF 26 139 8 22 (Water Sci Technol 2005)
Spomenka Manojlović SZMF 48 137 6 32 (J Mol Med (Berl). 2000)
Branka Levaj PBF 18 137 6 40 (J Am Sos Hortic Sci 1993)
Višnja Besendorfer PMF/Biologija 23 134 7 41 ( Theor Appl Genet 1999)
Gordana Rusak PMF/Biologija 35 133 7 28 (Food Chem 2008)
Vladimir Trkulja SZMF 40 132 6 20 (Eur J Neurol 2008)
Igor Vlahović HAZU 19 129 4 91 (Palaeogeogr Palaeocl 2005)
Ranko Bilić SZMF/Ortopedija 16 126 7 32 (Int Orthop 2006 )
Josip Đelmiš KBC Petrova 30 126 6 36 (Eur J Obstet Gynecol Reprod Biol. 2002)
Branka Pevalek-Kozlina PMF/Biologija 30 125 7 21 (Sci Total Environ 2007)
Vladimir Goldner HAZU 46 125 7 26 (Pacing Clin Electrophysiol 2000)
Katarina Berković PBF 31 121 5 35 (CORROSION 1992)
Mario Šlaus HAZU 32 120 7 27 (Am J Phys Anthropol 2000)
Mladen Kerovec PMF/Biologija 26 118 7 21 (Mol Ecol 2009)
Koraljka Gall-Trošelj IRB 25 116 6 40 (J Oral Pathol Med 1998 )
Valerije Vrček FBF 27 115 7 22 (J Phys Chem A 2002)
Krešimir Sanković FBF 27 114 9 17 (Int J Radiat Biol 1994)