Skoči na glavni sadržaj

Rat za Ruđer: Znanstvenici ruše ravnateljicu kojoj je propala i njena privatna tvrtka

Afera

Izdanje:

Sukob dijela znanstvenika protiv Danice Ramljak dosegnuo je vrhunac. Nakon što je pozvala USKOK u Institut, pojavila se peticija i tužba za neisplaćene plaće
rat_za_ruder_znanstvenici_ruse_ravnateljicu_kojoj_je_propala_i_njena_privatna_tvrtka-ramljak_1-179.jpg

Antonio Bronić / Pixsell

Nakon parlamantarnih izbora situacija na Institutu Ruđer Bošković došla je do usijanja. Dok dio znanstvenika potpisuje peticiju tražeći smjenu ravnateljice Danice Ramljak, ona upozorava da ima potporu Znanstvenog vijeća i podsjeća na istragu DORH-a i policije koja bi trebala dati odgovore na pitanje tko je preko lažnih poslova, studentskih ugovora i fiktivnih putnih naloga izvukao novac iz Instituta. Međutim, tu nije kraj. Do Foruma su došli podaci o poslovanju tvrtke za davanje konzultantskih usluga Medora, čija je vlasnica Danica Ramljak. Medora je svojim zaposlenicima ostala dužna plaće i doprinose, dok za iznajmljivanje poslovnog prostora duguje 24 tisuće eura. Zaposlenici Nikolini Novini, koja je tužila tvrtku, Medora mora isplatiti 65 tisuće kuna za šest plaća zajedno s kamatama. Novina je bila zaposlena godinu dana zajedno s još tri radnice. Osim toga tvrtka je Mariji Pehar i njenom nećaku za poslovni prostor u centru Zagreba od 113 četvornih metara dužna 24.000 eura. – Podigli smo tužbu i dobili pravomoćnu presudu. Prostor je bio iznajmljen Medori za 1200 eura mjesečno plus režije. Danica Ramljak tražila je da ga uredimo i to smo napravili po njenim željama, a već 25 mjeseci nije platila ništa – kaže umirovljena prosvjetarka Marija Pehar i dodaje da duže vremena nisu pokretali tužbu jer je Danica Ramljak obećavala da će platiti dug.

Tuže je za mobbing

Danica Ramljak objašnjava da se s Marijom Pehar dogovorila o zajedničkom rješenju problema dugovanja tvrtke koju je, kaže, stavila u mirovanje nakon što je stupila na mjesto ravnatelja te će da njom biti pokrenut stečajni postupak. – Marija Pehar će, kao i ostali vjerovnici, biti namirena u stečajnom postupku. Ne mogu dati svoj osobni novac. Medora ima određenu imovinu, u nju je uloženo 100 tisuća dolara i vjerovnici će se namiriti, ali to je moja privatna stvar i moja investicija koja nema baš nikakve veze ni s Institutom, niti s mojim vođenjem ove institucije – tvrdi ravnateljica i naglašava da je ovakve i slične priče koje redovito plasiraju medijima već duže vrijeme oni koji su u problemu s nalazima istražitelja s ciljem njenog blaćenja i diskreditiranja neće spriječiti u uvođenju reda na IRB. Prema njenim riječima, tvrtka je propala nakon što je postala ravnateljica IRB-a i nakon što se u potpunosti posvetila radu na Institutu što dokazuje da za razliku od nekih drugih u Hrvatskoj, koji su koristili državne tvrtke i institucije za davanje poslova svojim tvrtkama, ona to nikad nije radila. Medora nikad ni prije ni tijekom njene funkcije nije radila posao za IRB, a od svibnja 2009. nije potpisala nijedan drugi ugovor. – Nakon što sam postala ravnateljica IRB-a, u Medori su svega par mjeseci ostale raditi dvije zaposlenice koje su trebale završiti već započete projekte. One nisu mogle voditi tvrtku bez mene i na žalost tvrtka je propala i to je samo moj osobni gubitak. Deset godina se više bavim menadžmentom u znanosti i znam o čemu govorim – kaže Danica Ramljak. U SAD-u, gdje je radila između ostalih i u Nacionalnom institutu za zdravlje, i na Georgetown Sveučilištu, osnovala je kompaniju Medora Global Consultants LLC, koja je vlasnik zagrebačke podružnice. Upravo ta činjenica povod je kritici koja dolazi od nesklonih joj znanstvenika. Umjesto da je kao navodna menadžerica poboljšala rezultate IRB-a ona ih je pogoršala. Zamjeraju joj da nije sposobna voditi ovako veliku i važnu instituciju poput IRB-a u kojem radi 900 znanstvenika. Tvrde da su izloženi svakodnevnom mobbingu. Voditeljica Laboratorija za ihipatologiju-biološke materijale Rozalindre Čoz-Rakovac tvrdi da su se u zadnje dvije i pol godine, koliko traje mandat ove ravnateljice, međuljudski odnosi pokvarili, da vlada strah, prijetnje, ucjene i praćenje ljudi koji nisu istomišljenici što je u velikoj mjeri utjecalo na smanjenje radnog elana. Ističe da ju je istinski sram da se Institut spominje u negativnom kontekstu u javnosti i da će trebati mnogo vremena i rada da se stanje kojeje svojom nekompetentnošću stvorila ravnateljica ispravi. – Nitko se ne pita i ne istražuje tko je zapravo Danica Ramljak, oko koje postoje mnoge kontroverze. “Ruđerovci” su pisali na Ministarstvo i na druge adrese, no nikada nitko od vlasti nije provjerio njen bivši i sadašnji rad, i to je velika krivnja prošle vlasti. “Ruđerovci” se stoga sada sami organiziraju i skupljaju peticiju, jer žele spasiti svoj Institut koji pod njenim nekompetentnim vodstvom ide u sigurnu propast – kaže znanstveni savjetnik Dražen Vikić-Topić. Voditeljica Laboratorija za nuklearne analitičke metode Jasmina Obhođaš rekla je pak da se znanstvenici na Institutu ne boje ravnateljice nego da je jednostavno ne uzimaju za ozbiljno zbog čega u javnosti i nije bilo reakcija ne njen rad. Ističe kako je riječ o osobi kojoj su puna usta zatvora i USKOK-a te da stalno prijeti otkazima koje i tako ne može uručiti jer to može napraviti isključivo Ministarstvo znanosti – Iz vlastitog iskustva mogu reći da je meni osobno prijetila otkazom u devetom mjesecu trudnoće – ističe Jasmina Obhođaš. Saša Blagus iz Laboratorija za nuklearnu fiziku, koji je zbog svojih stavova prije došao u sukob s ravnateljicom kaže da akademska i znanstvena zajednica snosi dio krivnje na svojim leđima, ali da to nije krivnja koju joj “pakira” Danica Ramljak.

Pozivi u tri ujutro

– Krivnja je u tome što se većina intelektualaca i ne trudi pružiti otpor, nego iz egoističnih razloga, nedostatka intelektualne i građanske hrabrosti ili straha podilazi upravama koje su produžena ruka političke i financijske moći - domaće i strane. Intelektualci tako postaju puki objekt. Transformiraju se u obespravljenu najamničku gomilu “inteligenata” bez samosvijesti, odnosno na predmet, ljudski resurs, robu – oštar je Blagus. Danica Ramljak odbacuje kritike i kaže da je situacija na IRB-u u velikoj mjeri poboljšana otkad je na čelu te da je čak i u vrijeme krize kad su smanjena davanja države u IRB-u povećan postotak publiciranih znanstvenih radova i utrostručen broj EU projekata. Tvrdi da nije istina da je na čelo IRB-a došla zahvaljujući političkim vezama, prije svega s bivšim ministrom Draganom Primorcem, budući da je izabrana tajnim glasanjem na Znanstvenom vijeću. Kaže da je na IRB uvela svjetske kriterije rada koji uključuju transparentnost, s kojom je ona jako dobro upoznata u dosadašnjem radu. – Nikada nikoga nisam namjerno ugrozila i uvijek sam bila korektna prema zaposlenicima iako me neki od njih pritišću od kada sam došla na čelo Instituta, jer sam prekinula dotadašnje načine funkcioniranja i privatne interese. U zapisniku Porezne uprave za 2008. godinu o studentskim ugovorima i putnim nalozima preko kojih je isplaćivan novac stoje 182 imena. Sigurno da nisu svi oni tako izvlačili novac iz IRB-a i možda su tamo završili nezasluženo. To treba još utvrditi. Štoviše, od 900 ljudi, vjerujem da je njih 890 je pošteno. A ostalima koji su radili nezakonite radnje i koji su izravno ili neizravno umiješani u nalaz Porezne ponavljam da me nikakve anonimne prijetnje, poruke i pozivi telefonom u tri u noći neće spriječiti u utvrđivanju nelegalnih radnji i njihovom raščišćavanju. Ne želim biti preciznija jer se tim pitanjem bavi DORH i Policija još od siječnja 2010. godine – kaže Danica Ramljak. Znanstvenici upozoravaju da se među nepriznatim ugovorima nalaze i oni studentice Lidije Matjačić koja je diplomirala na temelju tih istraživanja na IRB-u. Danica Ramljak demantira i tvrdnje o netransparentnosti financija u njenom mandatu jer je upravo ona prvi put uvela redovna mjesečna izviješća o tijeku novca Upravnom vijeću, kvartalno i polugodišnje izvještava Radničko vijeće, ili usmeno ili pismeno, te je odmah po stupanju na dužnost zaposlila internog revizora koji stalno nadgledava poslovanje IRB-a. Njeni protivnici tvrde da nitko ne zna kako IRB posluje, da je ostao bez vlastitih prihoda te da ovisi isključivo o državi. Umjesto menadžeriranja Instituta, zbog kojeg je Ramljak dovedena, boje se da bi Ruđer mogao doživjeti sudbinu njene tvrtke.