Neven Mimica

Sadašnji problemi EU nas se ne tiču

fotografija

Robert Anić / Pixsell
Petak 09.Prosinac 2011.

Euro će opstati i biti čvršća valuta nego što je danas, ali do uvođenja eura u Hrvatsku proći će najmanje 10 godina - smatra budući potpredsjednik Vlade Neven Mimica

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Neven Mimica se spominje kao novi potpredsjednik Vlade za unutarnju i vanjsku politiku i europske poslove. On se ograđuje da ništa još nije potvrđeno, ali nedvojbeno je da je upravo on jedan od najbližih suradnika budućeg premijera Zorana Milanovića te jedan od glavnih kreatora novog Zakona o vladi i prijedloga za reformu državne uprave. Mimica je negdje između gospodarstva i diplomacije još od osamdesetih. Bio je i nestranački ministar europskih integracija u vrijeme Račanove vlade. U SDP je ušao nakon što je ta stranka 2003. godine izgubila izbore. Iako je s njima otprije dijelio svjetonazor, čekao je, kako kaže, pravi trenutak da taj njegov potez ne bude ocijenjen kao karijeristički. Način na koji će funkcionirati vlada neće biti određen karakterom osoba, je li netko glasniji ili tiši, može li netko argumente na jedan ili drugi način iznositi na stol. Bit će to zbilja jedan timski rad koji će u konačnici rezultirati efikasnim odlučivanjem, donošenjem mjera i provedbom tih mjera. Mislim da razlike u karakteru i osobnoj prirodi mogu samo pomoći.

f: Kada ćemo dobiti funkcionirajuću vladu?

Nakon što Zoran Milanović dobije mandat od predsjednika Ive Josipovića neće mu trebati puno vremena da ga obavijesti da ima prijedlog vlade, što će predsjedniku biti osnova da sazove konstituirajuću sjednicu Sabora. Sabor će na prvoj sjednici odabrati predsjednika Sabora i radna tijela, a već istog dana poslije podne moguća je izvanredna sjednica Sabora na kojoj će se usvojiti Zakoni o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave i novi Zakon o vladi. U svakom ćemo slučaju funkcionirajuću vladu imati prije Nove godine.

f: Zašto mijenjate broj i ustroj ministarstava?

Sastav ministarstva mora odražavati prioritete vladina programa. Povećat ćemo broj ministarstava, ali minimalno. Istovremeno ćemo krenuti na smanjivanje državne uprave kroz smanjivanje broja državnih dužnosnika, pogotovo državnih tajnika, koji bi se zamijenili s jednim zamjenikom ministra u svakom ministarstvu. Pojednostavit ćemo strukturu, smanjiti broj rukovodećih mjesta da se izbjegne situacija u kojoj je gotovo svaki drugi ili treći zaposleni u državnoj upravi bio šef ili voditelj nečega - odjela, pododjela, odsjeka. Ta bi se struktura sužavala na transparentnije i veće organizacijske jedinice.

f: Koliko duboko treba rezati, čini li vam se da imate dovoljno kadrova za sve što je potrebno?

Po zakonu o primopredaji vlasti jasno je kolika je politička razina koja se mijenja sa svakom promjenom vlade - razina od ministara do državnih tajnika, što se tiče čisto državne uprave, a onda i svih državnih ureda. Pravo je svake vlade da tamo gdje je vlasnik postavlja i menadžment i nadzorne odbore. To je nesporna razina političkih smjena za koje se nadam da ipak imamo ne samo politički profilirane i snažne osobe, već i osobe koje se stručno mogu nositi sa svim zahtjevima koje ta mjesta traže. Sve sljedeće razine - od ravnatelja, načelnika u državnim tijelima su razine za koje unaprijed kadroviranje među državnim službenicima sigurno nije početni pristup s kojim ćemo ići u reformu državne uprave. Kvalitetu ljudi nećemo ocjenjivati unaprijed ili na osnovi nečijeg dojma, nego će to biti proces godišnjeg redovnog ocjenjivanja. Želimo osigurati da onaj tko je kvalitetan može ostati raditi svoj posao.

f: Bili ste ministar i u vladi Ivice Račana koju su obilježile trzavice unutar koalicije. Zašto bi sada bilo drukčije? Koalicija je sastavljena od četiri stranke, a činjenica je da je vaš glavni partner HNS osvojio visokih 13 mandata?

Najprije, ova je koalicija formirana na drukčiji način. Kukuriku koaliciju detaljno dogovaramo već dvije godine, a nešto smo naučili i na iskustvima Trećesiječanjske koalicije. Umjesto da se nagomilani problemi rješavaju na razini predsjednika stranaka na stranačkim koordinacijama, koalicija može uspješno funkcionirati ako se dogovori o svakom konkretnom zakonu ili projektu postižu unutar vlade kao državne institucije, odnosno izvršne vlasti. Dogovorili smo konzistentan izborni program koji će se lako predočiti u program rada vlade. Činjenica da HNS ima najveći rast u broju zastupnika u odnosu na prethodni saziv sabora nije razlog da se unutar koalicije stvaraju bilo kakve destruktivne sile. Uspjeh HNS-a nije za nikog unutar koalicije iznenađenje. To je očekivani ishod, tako smo unaprijed koncipirali liste po izbornim jedinicama. Stvari će se u ovih četiri godine odvijati na način kako bude najbolje moguće, ali u ovom trenutku mi se čini da je kohezijska snaga ove koalicije čvrsta, puno čvršća nego je bila u koaliciji 2000.

f: Kako ćete razriješiti nadležnosti oko europskih poslova? Spominjale su se moguće napetosti između vas i buduće ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić?

Taj odnos neće biti kamen smutnje, o tome smo dosta razgovarali. Europski poslovi će se morati obavljati u svim ministarstvima jer praktički svako djeluje unutar europskih institucija na razini svojih radnih tijela. Postoji 10 formata ministarskog vijeća gdje ministri raznih resora dogovaraju europsku pravnu stečevinu ili promjene europskih propisa. Npr. format vijeća za financije je format u kojem svi ministri financija dogovaraju promjene na tom području. Isto je i za poljoprivredu, zaštitu okoliša... Na tim će vijećima sjediti resorni ministri koji moraju biti spremni našu politiku predočiti u Bruxellesu. To će se operativno koordinirati unutar MVPEI-a jer je to mjesto na koje se iz Bruxellesa slijevaju informacije, tu je i formalni elektronički sustav za razmjenu informacija, djelatnici naše misije pri EU znaju točne rasporede sastanaka svih radnih tijela.... Svi stavovi morat će imati i političku potvrdu, verifikaciju koju će dobiti unutar koordinacije koja će postojati na razini vlade. Imamo godinu i pol dana da uigramo cijeli sustav jer će za to vrijeme naši predstavnici sudjelovati u radu svih tijela EU, bez prava glasa.

f: Neće se formirati neki posebni ured pri vladi?

Najvjerojatnije ne, ali ništa još nije potpuno definirano.

f: Kada će biti održan referendum za pristupanje EU?

Prethodna Vlada i saziv Sabora malo su vodili računa o ustavnim odredbama kada su donijeli deklaraciju u kojoj je bilo rečeno da će se mjesec dana po potpisivanju Ugovora o pristupanju održati referendum. Najprije sabor mora donijeti odluku o udruživanju, u ovom slučaju u EU, a mjesec dana nakon te odluke treba se održati referendum na kojem bi se ta odluka potvrdila. Prije potpisivanja samog ugovora Sabor nije donio tu odluku, a sada ni ne postoji funkcionirajući sabor. To će biti moguće tek u siječnju kad Sabor počne normalno raditi, a jedna od prvih odluka bit će ta odluka o udruživanju te raspisivanje referenduma za mjesec dana. Dakle, referendum će biti sredinom ili u drugoj polovici veljače. Prethodna deklaracija je ništavna jer nije u skladu s ustavom.

f: Jesu li ljudi dovoljno informirani?

Generalna komunikacija Europe građanima nije dobro provedena, a još je manje građanima približen hrvatski pregovarački proces i njegovi rezultati, specifični uvjeti pod kojima Hrvatska ulazi u članstvo. Informacije su od političara izlazile u nedovoljnoj količini i kvaliteti, ali je najgore to što je proces bio jednosmjeran i izgledao je kao propaganda, a nije bilo dijaloga. Europa nije rađena za političare nego je u suštini Europa građana i za građane, oni su ti koji trebaju osjetiti što je za njih bolje, a što gore.

f: Mogu li se do planiranog ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013 stvari još zakomplicirati? Kao najveći problem iskaču brodogradilišta?

Mi smo u pregovorima preuzeli neke obveze koje se moraju ostvariti do stupanja u članstvo, a taj proces izvršavanja obveza će biti zajednički nadgledan i od strane EU i od hrvatskih institucija. Ističu se tri područja: pravosuđe i temeljna prava, što uključuje borbu protiv korupcije; reforma javne uprave te područje tržišnog natjecanja, odnosno dovršetka procesa privatizacije brodogradnje i njenog funkcioniranja bez državnih potpora. Prošla vlada nije dovršila taj posao, nije s novim vlasnicima praktički sjela i dogovorila ugovorne uvjete. Formalno imamo godinu i pol, ali nećemo čekati krajnji rok da se taj problem sredi.

f: Što ako ne uspijete?

Ako se do članstva ne sklope ugovori o privatizaciji tada bi postojala obveza brodogradilišta da sve potpore koje su dobili iz hrvatskog proračuna vrate državi. Teško je očekivati da će tada propala brodogradilišta negdje naći 10 milijardi kuna i vratiti ih u proračun. Otići će u stečaj koji bi uključivao i potraživanja države, što će biti nemoguće naplatiti iz stečajnog postupka ili od nekog novog vlasnika koji bi se angažirao tijekom stečajnog postupka. Ali to je crni scenarij koji bi značio potpunu propast brodogradnje. Ne želimo misliti da je to mogući scenarij, nego ćemo nekoliko mjeseci koji su pred nama zbilja učiniti sve da se što prije potpišu ugovori o privatizaciji s novim vlasnicima koji su svoj interes potvrdili na provedenim natječajima, tim više što su oni u najvećoj mjeri već ugovoreni kroz programe restrukturiranja brodogradnje.

f: Gdje mi to zapravo idemo? Kakav rasplet očekujete na EU summitu?

Ne bih rekao da je velika gospodarska i financijska kriza koja je uzdrmala temelje i način funkcioniranje Europske monetarne unije uzdrmala i samu ideju Europske unije. Sada su na djelu pokušaji stabilizacije stanja, a onda slijedi pronalaženje institucionalnih rješenja. Jedna od varijanti koja će očito brzo doći na red nakon ovog Europskog vijeća bit će njemačko-francuski prijedlog da se pristupi izmjenama Lisabonskog ugovora u onom dijelu u kojem taj ugovor definira način funkcioniranja zajedničke monetarne unije, odnosno eurozone. Doduše, teško je očekivati da će takvu kontrolu fiskalne discipline prihvatiti sve zemlje članice EU, i one koje nisu članice eurozone. Međutim, mislim da se niti unutar eurozone ne može očekivati da se prihvati dodatni nadzor, a da se s druge strane ne omogući i veća solidarnost za one koji su u većim teškoćama. Teško da će prihvatiti nove obaveze, a da nemaju ipak neku veću sigurnost bilo kroz solidarnije funkcioniranje eurozone ili jaču ulogu središnje europske banke u njihovoj mogućnosti izlaska na financijsko tržište - neka varijanta euroobveznica mora biti protuteža. Mi to u ovom trenutku trebamo pratiti, ali taj proces ne ugrožava samu strukturu i funkcioniranje EU kao zajednice 27 država članica. Teze da Hrvatska ne treba ulaziti u Uniju koja je pred raspadom jednostavno ne stoje.

f: Mislite da se kaos neće proširiti?

Ne. EU funkcionira i funkcionirala je sve ove godine dobro i donosila je prednosti svojim članicama jer je imala tu unutarnju snagu koju zajedničko europsko tržište donosi. Prednosti koje su kroz ovih 50-ak godina ostvarile članice EU su tolike da nikome nije u interesu da se stvar raspadne. Puno veće su te silnice unutar EU koje neće dozvoliti raspad. Oni će pronaći načina da se problem europske monetarne unije ne prelije na EU kao cjelinu. Ne postoji direktna veza negativnih monetarnih trendova na čitavu EU.Na pitanje gdje to Hrvatska ulazi odgovor je: ulazi u Uniju koja je manje više ista kakva je bila kada smo pregovarali i koju ćemo imati kao okvir unutar kojeg ćemo moći funkcionirati. Pitanje je kada će Hrvatska ući u članstvo eurozone i uvesti euro. Mislim da tu imamo pred sobom i dulje vremensko razdoblje nego što smo mislili ranije, prije ove krize.

f: Koliko će biti to razdoblje?

Danas je to vrlo teško reći. Mislim da će euro opstati, ali će postojati na jedan stroži i odgovorniji način koji je u osnovi zajednička valuta morala imati otpočetka. Mi trebamo najprije ispunjavati ove sada postojeće uvjete za euro, ali i kada ispunimo kriterije iz Maastrichta, trebamo biti oprezni i procijeniti koliko nam samostalna monetarna politika može doprinijeti u procesu gospodarskog oporavka. Dakle, prvo treba vidjeti koliko će nam trajati razdoblje da bi zadovoljili uvjete, pa onda kada nam je pametno... Danas razgovaramo o razdoblju koje je udaljeno najmanje 10 godina.