Analiza

U EU ostavke zbog morala, a u RH moguća i Vlada osuđenika

fotografija

Pixsell
Četvrtak 23.Veljača 2012.

Status dužnosnika u Vladi, ministarstvima, institucijama i državnim tvrtkama ovisno o stupnju vjerojatnosti da su počinili kazneno djelo trebalo bi zakonski “fleksibilizirati”, kako bi to neoliberalnom terminologijom formulirao prvi potpredsjednik Vlade. Jer, očito je veliki propust što se to prepušta savjesti onih koji nas vode

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Od medija i oporbe neshvaćena odluka Vlade da propisivanjem dodatnih kriterija pooštri imenovanje članova upravnih i nadzornih odbora državnih tvrtki, ali ne i da onemogući buduća skandalozna imenovanja, kao nepravomoćno osuđenog Srećka Ferenčaka u nadzorni odbor Janafa, još jednom je podcrtala pravnu i moralnu besmislicu. Nema nikakvih zakonskih prepreka da na čelo državne tvrtke, pa i Vlade ili ministarstva bude imenovana i osuđena osoba, a kamoli ne optužena, nedostojna ili neprimjerena osoba. Samo je savjest onih koji odlučuju o imenovanjima smetnja tomu da nam u Vladi sjede osuđenici, optuženici ili moralno kompromitirane osobe pa da Ivo Sanader u takvoj Vladi bude premijer, Tomislav Horvatinčić ministar graditeljstva.

Berislav Rončević ministar unutarnjih poslova, Mladen Barišić ministar financija, Andro Vlahušić ministar zdravlja, Miroslav Kutle ministar rada, Neven Jurica ministar vanjskih poslova, Zdravko Mamić ministar sporta... Tumačenja iz slučaja glavaš Zakon o Vladi jedino propisuje da se protiv člana Vlade bez njezina odobrenja za trajanja mandata ne može voditi kazneni postupak ako mu se može izreći kazna do pet godina zatvora. Zakon o pravima i obvezama državnih dužnosnika pak za dužnosnika koji je osuđen za bilo koje kazneno djelo, pa i silovanje, pedofiliju, ubojstvo ili ratni zločin, kao jedinu posljedicu predviđa gubitak prava na plaće godinu dana po prestanku obnašanja dužnosti.

Jedino je Ustavni sud i to svrsishovitim tumačenjem Ustava u povodu HDSSB-ova postavljanja Branimira Glavaša za nositelja kandidacijske liste na izborima za Sabor, te odluke DIP-a koji je to ocijenio zakonski dopustivim, zaključio kako osuđeni za ratni zločin ipak ne može biti nositelj liste jer bi to bilo ustavnopravno neprihvatljivo u smislu zaštite najviših vrednota pravnog poretka. Za pretpostaviti je da bi Ustavni sud pozivajući se na ustavne vrednote na isti način spriječio imenovanje Glavaša ministrom ili članom uprave državne tvrtke. No, predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin u intervjuu danom Forumu upitao se gdje je granica takvog tumačenja, odnosno na kojem će se kaznenom djelu Ustavni sud zaustaviti u tzv. teleološkom tumačenju Ustava.

Ostatak pročitajte u tiskanom izdanju