Izbori 2011

Umjesto vrhunca, bit će to obični potpis na kraju

Petak 02.Prosinac 2011.

Pero Benedikta XVI neće premijerku spasiti od gubitničkog osjećaja, a ni Europska unija neće imati previše vremena za hrvatsku uspješnu priču

Izdanje

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Nalivperom kojeg joj je poklonio papa Benedikt XVI., hrvatska tehnička premijerka Jadranka Kosor potpisat će 9. prosinca u Bruxellesu Ugovor o pristupanju RH Europskoj uniji. Kako sada stvari izgledaju, bit će to posljednji važni ugovor kojeg će potpisati kao hrvatska premijerka. Na ugovoru koji bi trebali potpisati šefovi država ili vlada 27 članica EU naći će se, uz premijerkin, i potpis hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Tko će sve biti u sastavu hrvatskog izaslanstva tog povijesnog dana u zgradi Europskog vijeća odredit će vlada, vjerojatno tek u tjednu nakon izbora. Kako doznajemo, uz premijerku i predsjednika u Bruxelles putuju dosadašnji ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković te glavni pregovarač Vladimir Drobnjak. Ne razmatra se uključenje predstavnika onih prosinca izaći kao pobjednici, mada će upravo na njih odmah nakon izbora pasti užurban posao uvjeravanja hrvatskih građana da na referendumu odobre priključenje naše zemlje Europskoj uniji. O velikom poslu prilagođavanja hrvatske uprave i gospodarstva kriterijima koje propisuje naša nova pozicija članice EU da i ne govorimo.

Bez Vesne Pusić i Nevena Mimice

“Pregovore je vodila ova vlada i ova će vlada sporazum potpisati. Uostalom, službeni rezultati izbora ne očekuju se prije 23. prosinca, a do tada djeluje tehnička vlada”, rezolutni su u Vladi. - U redu je da premijerka Kosor potpiše taj ugovor jer je ona vodila administraciju koja je završila pregovore - slaže se i vjerojatni budući premijer Zoran Milanović. Vesna Pusić, izgledna ministrica vanjskih poslova, kazala nam je da će ona tada boraviti u Bruxellesu jer će dan prije samita biti održan sastanak europskih liberala, ali i da je nitko iz sadašnje vlade nije kontaktirao kako bi svjedočila potpisivanju. Dosadašnju predsjednicu saborskog nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, kao niti predsjednika saborskog odbora za europske integracije Nevena Mimicu neće uključiti iako će upravo oni ubuduće biti zaduženi za pitanja iz domene europskih integracija. Mediji se već bave prognozama da će se između Vesne Pusić kao ministrice vanjskih poslova i Nevena Mimice, odnosno njegova stranačkog šefa i šefa vlade Zorana Milanovića razbuktati rat oko ovlasti provođenja europske politike. - Neće biti nikakvog sukoba. Mimica će biti potpredsjednik vlade zadužen za koordinaciju između vanjske i unutarnje politike, a ured za europske poslove ostat će u sklopu ministarstva - smatra Pusić. Milanović je pak u jednom nedavnom intervjuu ustvrdio kako “ulaskom u EU pitanje europskih integracija prestaje biti pitanje vanjskih poslova i uvelike postaje pitanje unutarnje politike te gospodarske, financijske i regionalne koordinacije”. Prema tome, ustvrdio je “bit će potrebna dnevna suradnja između misije u Bruxellesu, ministarstva vanjskih poslova i kabineta premijera koji će više nego prije biti uključen u dnevnu vanjsku politiku”. Posla će, kako god da postave ovlasti, sigurno biti i preko glave.

Zadnja rupa na svirali

Već samim potpisivanjem pristupnog ugovora počinju teći rokovi iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, ugovora koji su tako slavno utanačili hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor. Početak tog procesa sada će oboje vjerojatno pratiti kao gubitnici. Pripreme za arbitražu nisu daleko odmakle. Hrvatska vlada imenovala je Budislava Vukasa za hrvatskog člana Arbitražnog suda koji bi trebao odlučivati o granici. Slovenski mediji su kao slovenskog pandana spominjali Jerneja Sekoleca, ali s europske strane nije stiglo još ništa službeno. A nakon izvjesne pobjede Janeza Janše u susjedstvu nije više niti potpuno sigurno da je sve u hrvatsko-slovenskim odnosima utanačeno. Nove će hrvatske vlasti, također, odmah morati donijeti odluku o prolongiranju referenduma o ulasku u Europskoj uniji za veljaču, jer će on biti teško provediv u siječnju. Hrvatska će pristupni ugovor potpisati točno 10 godina nakon što je pokojni premijer Ivica Račan stavio svoj potpis na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, prvu stepenicu pridruživanja, i nakon šest godina mukotrpnih pregovora za punopravno članstvo. Na kraju tog dugog i iscrpljujućeg maratona i Hrvatska i EU u cilj ulaze sasvim drugačije nego što su to zamišljali. Hrvatska premijerka Jadranka Kosor nije uspjela potpisivanje pristupnog ugovora ugurati u finiš HDZ-ove predizborne kampanje, kao krunu svog mandata na čelu države, a ni Europskoj uniji u ovom trenutku stabilizacija jugoistočne Europe nije prva na listi prioriteta. Ne samo da nas u Bruxellesu neće dočekivati s fanfarama i svečanim povijesnim govorima o ujedinjenju Europe, kako je to bilo u velikom prasku 2004. kada je u EU primljeno 10 zemalja bivšeg socijalističkog bloka, već bismo im toga dana mogli biti zadnja rupa na svirali. Šefovi država i vlada zemalja EU skupit će se u 9.30 ujutro kako bi se potpisali na hrvatski ugovor, a potom im slijedi bitno teži i važniji dio dana. Uniji, prema ocjenama europskih i američkih analitičara, upravo teče odlučujućih 10 dana u kojima trebaju smisliti ne samo hoće li i na koji način moći spasiti euro, nego i širi kontekst u kojem će ubuduće Europa moći funkcionirati. Odluka se mora donijeti upravo na tom summitu kojem ćemo mi imati čast prisustvovati kao promatrači.