Društvo

Ustavni sud bi Ivi Sanaderu mogao vratiti i imovinu

Četvrtak 22.Ožujak 2012.

Već je i na Europskom sudu za ljudska prava inicirano pitanje pravne zaštite od privremenog oduzimanja imovine i prije pravomoćnog okončanja kaznenog postupka

Do srpnja 2015. sastav Ustavnog suda neće se mijenjati, a do tada bi ustavni suci trebali ocijeniti ustavnost niza odredbi Zakona o kaznenom postupku (ZKP), po kojima se procesuiraju akteri antikorupcijskih afera, pa i za Fimi mediju za koju Ivi Sanaderu, HDZ-u i drugima suđenje počinje 16. travnja. Utvrdi li Ustavni sud da su neke od tih odredbi protuustavne to bi moglo imati utjecaja i na te, ali i sve ostale kaznene postupke u tijeku. Kakvog? Odvjetnica Jasna Novak je na nedavnim Danima hrvatskih odvjetnika rezimirajući naglaske iz zahtjeva za ocjenu ustavnosti ZKP-a koji je podnijela s kolegicom Višnjom Drenški Lasan izjavila: - Unatoč proteku vremena od oko dvije i pol godine, Ustavni sud RH bez obzira na činjenicu što se radi o zakonu izuzetne važnosti do danas nije donio odluku povodom te inicijative.

Doista se vrlo teško oteti dojmu da je ovakvo postupanje temeljeno isključivo i samo na strahu od ugrožavanja tekućih antikorupcijskih kaznenih postupaka. Ali zakoni se ne pišu za poimence određene osobe već za sve situacije i za sve osobe, a prioritet pri rješavanju svakako bi trebali imati zakoni koji govore o temeljnim ljudskim pravima građana i o zaštiti prava obrane - ustvrdila je odvjetnica Jasna Novak.

Veliki posao za ustavni sud

Njezina kolegica odvjetnica Drenški Lasan ne želi spekulirati da bi odluka Ustavnog suda imala bilo kakvu političku konotaciju. - Znam koliki je to ogroman posao - dodala je prisjećajući se i njihova mukotrpnog rada u tandemu kroz šest do osam mjeseci da bi zapravo sročili stručnu “knjigu” na 180 stranica koliko ima njihov zahtjev za ocjenu ustavnosti. Na tome su radile uz sav posao koji njih dvije imaju u svojim odvjetničkim kancelarijama, u radu sa studentima i na pravosudnim ispitima te u radu disciplinskih tijela HOK-a. I kroz odluke inicirane ustavnim tužbama u konkretnim predmetima, i kroz razgovore s pravnim stručnjacima, odvjetnica Drenški Lasan zna da Ustavni sud radi na njihovu zahtjevu, te da s obzirom na ustavnosudsku praksu konzultiraju i Venecijansku komisiju, praksu Europskog suda za ljudska prava, kao i niz drugih međunarodnih izvora prava. Traženo je i mišljenje Ministarstva pravosuđa, kao i katedri za ustavno i kaznenoprocesno pravo na pravnim fakultetima. - Kad sav taj posao bude gotov nema nikakve dvojbe da će se raditi o jednoj ogromnoj knjizi - konstatirala je odvjetnica pokušavajući nam dočarati o kakvom je intelektualno zahtjevnom, a po ljudske sudbine osjetljivom poslu riječ.

Odvjetnice nisu taj zahtjev pisale potaknute nekim konkretnim slučajem jer tada većina današnjih afera niti nije bila pokrenuta, a i “napale” su desetine zakonskih rješenja među kojima se sve te norme niti ne primjenjuju baš u svakom slučaju. Odvjetnicama koje su pisale zahtjev za ocjenu ustavnosti teško je analizirati kakvog bi on mogao imati utjecaja na aktualne razvikane afere,recimo u slučaju Fimi medije. Naime, naša je zamisao bila da izdvojimo najspornije odredbe ali ZKP po ocjeni dviju odvjetnica sadrži toliko diskriminatornih i po temeljna ljudska prava spornih normi, da bi nam i za novinarski skraćeni prikaz i analizu kroz konkretne afere trebao ogroman angažman i prostor. S druge strane, i za odvjetnike je o ustavnopravnoj “ispravnosti” postupaka koji su uglavnom tek u fazi rasprava na sudu, zasad još prerano razmišljati jer kroz konkretne slučajeve Ustavnom sudu se s ustavnom tužbom mogu obratiti tek kad je iscrpljen dopušteni pravni put, a ako nije riječ o pritvorskim primjedbama ustavne prirode kao što je bio slučaj s istražnim zatvorom i jamstvom za bivšeg premijera Ivu Sanadera, taj će put biti iscrpljen tek po pravomoćnosti presuda. A do tada će proći godine. I do tada će Ustavni sud odlučujući na apstraktan način o ustavnosti kaznenopravnih normi koje su korištene u tim procesima, zapravo dati i smjernice za eventualnu ustavnopravnu zaštitu u konkretnim aferama. Može li protuustavnost neke od odredbi primjenjivanih, recimo, u slučajevima procesuiranja Ive Sanadera, izbiti neki od bitnih aduta optužbe, teško je predvidjeti. Vjerojatnije je da bi to moglo izazvati ponavljanje postupka ako se na taj način može ispraviti pogreška koja je dovela do povrede ustavnih prava. Primjerice, u slučaju Krešimira Gilje - koji je već u Lepoglavi izdržavao kaznu od sedam godina zatvora za ubojstvo iz 1999. kod Cibonina tornja - Ustavni sud je lani našao da mu je povrijeđeno ustavno pravo na obranu jer mu je sudac nakon što je Gilja na raspravi raskinuo suradnju sa svojim odvjetnikom, držeći kako je to isprovocirao radi odugovlačenja postupka, tog istog odvjetnika odredio kao branitelja po službenoj dužnosti.

Taj mu je branitelj ostao i u žalbenom postupku na Vrhovnom sudu, iako se tamo pojavio drugi odvjetnik s Giljinom punomoći, ali njemu su suci dopustili samo da bude u publici. Ustavni sud je zbog povrede Giljina ustavna prava na obranu ukinuo presude i odredio da se suđenje ponovi. Nema dvojbe da će slučaj “ratnog profiterstva” u aferi Hypo, bude li Ivo Sanader pravomoćno osuđen, doći i do Ustavnog suda. Isto tako, ne treba smetnuti s uma i da se nakon Ustavnog suda otvara i mogućnost obraćanja Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, gdje je već slučaj Roberta Peše iz slučaja Maestro izazvao među ostalim izmjenu rada Ustavnog suda na ustavnopravnom rješavanju prigovora vezanih za pritvor. Za Pešu je odvjetnica Višnja Drenški Lasan podnijela tužbu Europskom sudu. Govoreći o mogućnostima traženja zaštite, pa recimo i obraćanja čak i Komitetu ministara Ujedinjenih naroda koji se bavi zaštitom ljudskih prava, odvjetnica je uzgred zaključila: - Pravo postaje strašno komplicirano, ljudi će se morati specijalizirati! U Sanaderovu slučaju odvjetnici Jadranka Sloković i Čedo Prodanović već su zaštitili ustavna prava Ive Sanadera izborivši se za prihvaćanje jamčevine kao alternative za istražni zatvor. Samo na tom jednom izdvojenom pravnom problemu Ustavni sud je izdvojio izniman stručni napor pozivajući se i na praksu Europskog suda za ljudska prava kako bi obrazložio odluku koja je Sanaderu donijela slobodu. Takvih zadataka koje su odvjetnice Novak i Drenški-Lasan nametnule Ustavnom sudu teško je i izbrojiti na 180 stranica. Inače, ministar pravosuđa Orsat Miljenić već je najavio da će se Zakon o kaznenom postupku i po treći put mijenjati. - Te izmjene neće utjecati na ocjenu ustavnosti odredbi koje smo tražili. Ustavni sud će bez obzira na izmjene morati ocijeniti ustavnost tih odredbi u razdoblju dok su bile na snazi - tumači odvjetnica Drenški Lasan.

Od svih pravnih mogućnosti koje se Ivi Sanaderu, HDZ-u i drugima otvaraju na Ustavnom sudu, a onda možda i na Europskom sudu, Sanadera bi najzanimljivije moglo biti ocjenjivanje ustavnosti normi, a i konkretnih postupaka USKOK-a i sudova u vezi s oduzimanjem imovinske koristi.

Privremeno bez limita

Odvjetnica Drenški Lasan već je nakon neuspjeha na Ustavnom sudu inicirala postupak na Europskom sudu za ljudska prava vezano za privremeno oduzimanje imovinske koristi. U zemlji koja ima problema s duljinom trajanja sudskih postupaka, to privremeno oduzimanje imovine može trajati i desetljeće. Osobito kad je riječ o složenim kaznenim procesima kakav je baš slučaj Fimi medije, s dosad najopsežnijom optužnicom, nužnošću saslušanja stotina svjedoka... Ustavni sud je branjeniku odvjetnice Drenški Lasan uskratio mogućnost traženja ustavnosudske zaštite za privremeno oduzimanje imovinske koristi obrazlažući kako nije iscrpio dopušteni pravni put. Dakle, “osudili” su ga da zaštitu traži nakon pravomoćnog okončanja procesa.

Sličan je stav nekoć Ustavni sud zauzeo i o pritvoru dok ipak nije promijenio praksu jer je sloboda kao temeljno ljudsko pravo ne može trpjeti dugotrajnu povredu i čekanje na ispravak. I pravo vlasništva je jedno od prava koje uživa ustavnu zaštitu. Bude li stav Europskog suda drugačiji, mogli bi profitirati i Sanader i HDZ. U Njemačkoj je takva privremena mogućnost oduzimanja imovine vremenski ograničena. Sporno je i tzv. prošireno oduzimanje imovine bez vremenskih limita, pa i od rodbine kad se ne može dokazati zakonito podrijetlo. I taj ustavnopravni problem može zanimati Sanadera