Mediji

Vijest koja budi nadu da će mediji biti kvalitetniji

Petak 14.Listopad 2011.

Vijeće za medije moglo bi početkom 2012. početi s radom, a stručnjaci ocjenjuju kako bi njegov rad mogao smanjiti sudsko bavljenje medijima

Izdanje

Broj 5, 14.10.2011

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Upravo je tjednik Forum kao novi medij koji se diči poštivanjem profesionalnih standarda u izboru i realizaciji društveno relevantnih tema, pozvan da inicijativu za osnivanje Vijeća za medije okvalificira gotovo senzacionalnom viješću na izmaku dramatične godine koja je obilovala burnim događanjima i nikad izraženijim sukobljavanjima na medijskoj sceni. Upravo stoga već je ohrabrujuće što su se za istim stolom našli predstavnici izdavača i novinara, uz podršku Ministarstva kulture, Zaklade Konrad Adenauer, Agencije za elektroničke medije i Hrvatske gospodarske komore, a osobito kad su o tako važnoj temi kao što je etika i standardi novinarske profesije i podizanje kvalitete medijskih proizvoda našli zajednički interes.

Koliko je to bilo teško govori i podatak da je sve začeto još prije pet godina, ali inicijativa je zaživjela tek sada potpisivanjem pisma namjere. Preuzimanjem dužnosti predsjednika Udruge novinskih izdavača (UNI) pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Boris Trupčević zatekao je, kako kaže, uznapredovale razgovore i neriješeno pitanje financiranja. – Moj stav je bio da nakon dugotrajne inicijative trebamo čitavu stvar ubrzati i pitanje financiranja odmah smo riješili – kaže Trupčević. Za godišnji rad Vijeća za medije predviđa se oko 250 tisuća kuna, što će uz UNI financirati i Agencija za elektroničke medije, dok će HND dati prostor za rad. Već sam sastav potpisnika obećava da se ovaj put uistinu iza brda valja nešto veliko što bi moglo unijeti osjetljive i korisne pomake za sve na medijskoj sceni. Potpisali su ga predstavnici Hrvatskog novinarskog društva, Udruge novinskih izdavača pri HUP-u, Hrvatska udruga radija i novina, Nacionalna udruga televizija (NUT), Nova TV, RTL Hrvatska i Udruga internetskih portala (IAB), te se očekuje da će to učiniti i nova uprava Hrvatske radiotelevizije.

Slijediti europske standarde
Ideja o Vijeću za medije, koja slijedi europske standarde, okupila je predstavnike tiskanih i elektronskih medija, novinara i države, te su svi preuzeli obveze iz te inicijative. Time Vijeće za medije dobiva na autoritetu, ali i jedno od presudnih oružja - javni karakter njegovih odluka, jer svi potpisnici preuzimaju obvezu objavljivanja odluka Vijeća. Upravo je to bila temeljna mana Vijeća časti HND-a, koje će nastaviti sa svojim radom, kako nam je rekao predsjednik HND-a Zdenko Duka, jer se njihove odluke objavljuju gotovo isključivo u strukovnom glasilu Novinar, a tek iznimno kad bi se radilo o popularnim novinarima i u vodećim medijima. Čak i da je donosilo najbolje odluke, takvo Vijeće časti nije imalo javni autoritet.

Predsjednik HND-a smatra da Vijeće časti HND-a vrlo dobro radi svoj posao. No, mora se primijetiti da zbog političko-interesne stigme i podjela unutar samog HND-a, ali i zbog nerijetko dvojbenih, pristranih, kontradiktornih, neargumentiranih i neprincipijelnih odluka samog Vijeća časti, ono je daleko od toga da ima neprijeporan profesionalni autoritet. I Zdenko Duka se slaže da Vijeće za medije ima mogućnost stjecanja većeg utjecaja u javnosti jer će nakladnici biti uključeni u njegov rad. Odvjetnik Emil Havkić, kojeg smo nazvali kao stručnjaka za medijsko pravo, ispostavilo se da je radio akte za Vijeće za medije. Njegovo je mišljenje kako je riječ o uspješnoj inicijativi. Što se tiče odnosa sa postojećim strukovnim tijelima, Havkić smatra kako je utjecaj Vijeća časti HND-a vrlo sužen već zbog toga što se njegove odluke zapravo odnose samo na članove HND-a, dok će Vijeće za medije postavljati standarde pa i pristup u obradi medijskih tema za cijelu medijsku industriju.

O motivaciji za osnivanje Vijeća za medije, predsjednik Udruge novinskih izdavača kaže kako dobrobit od toga imaju svi: – Svatko vidi korist od samoregulacije jer bolje uređenje etičkih i profesionalnih pitanja može unaprijediti industriju i dovesti do većeg povjerenja publike. Osim toga, ova inicijativa pokazuje da HND i novinski izdavači, bez obzira što među njima ima pitanja oko kojih nema suglasnosti, mogu i moraju tješnje surađivati oko pitanja oko kojih imaju zajednički interes, a to je upravo pitanje etike i poštivanja profesionalnih standarda. Ako izdavači i novinari ne surađuju, to nikome ne donosi dobro – ističe Boris Trupčević, dodajući kako svi govore o slobodi medija, a ovom inicijativom svi preuzimaju i odgovornosti.

Koincidiranje ove inicijative sa državnom kaznenopravnom inicijativom za pooštravanjem sankcija protiv novinara, i Trupčević kaže da se može dovesti u vezu jer i Udruga izdavača protiv je pojačanog penaliziranja novinara. Na upit što je njih ponukalo da se pridruže inicijativi, direktorica informativnog programa Nove TV Iva Gačić nam je odgovorila: – Nova TV kao najjača televizijski kuća u Hrvatskoj prihvatila je poziv da sudjeluje u radu Vijeća za medije jer smatramo da sve što ide u prilog kvalitete, profesionalnosti, etičnosti i neovisnosti može koristiti hrvatskom medijskom prostoru. Bez obzira što Hrvatska ima dovoljno zakona i agencija koje nadziru rad elektroničkih medija – kaže Iva Gačić.

Uključit će i čitatelje
Predsjednik HND-a kaže kako će sada nakon potpisivanja pisma namjere, biti registrirana udruga kao pravna osoba, pa bi potom, a on se nada već sljedećeg mjeseca Vijeće bilo osnovano tako da bi već od 1. siječnja 2012. moglo početi s radom. Kako je zasad zamišljeno Vijeće bi imalo 16 članova, od kojih bi osam birao HND, UNI dva člana, te po jednog HRT, Nova TV, RTL, HURIN, NUT i IAB. – Jedino čitatelji nisu zastupljeni, ali u daljnjoj realizaciji i njih se može uključiti otvaranjem mogućnosti da javne osobe sudjeluju u radu Vijeća za medije – kaže predsjednik UNI-a Boris Trupčević. Postupak pred Vijećem za medije moći će pokrenuti svatko tko smatra da su povrijeđena publicistička načela, a kao sankcije zasad se predviđa interna opomena novinaru, uredniku i mediju, zatim objava odluke u spornom mediju, dok bi najteža kršenja publicističkih načela bila uvrštena u knjigu Vijeća za medije i tada bi svi mediji uključeni u rad Vijeća bili dužni objaviti odluku u takvom slučaju.

Odvjetnica Vesna Alaburić, kao jedna od većih poznavateljica medijskog prava i njegove povijesti kaže kako je ideja o samoregulatornom tijelu za medije stara, te da ju je smatrala dobrom i prije 20 godina, kao što ju smatra i danas. – Stvaranjem samodiscipline u medijima otpast će potreba za intervencijom države kroz parnične i kaznene postupke, a budu li jasna pravila odlučivanja i ako to tijelo argumentiranošću svojih odluka bude uspješno arbitriralo u rješavanju društvenih konflikata, rezultat bi mogao biti jako, jako dobar – uvjerena je odvjetnica Alaburić.