Analiza

Vlada: u birokraciji je 20% ljudi viška. Službenici: treba zaposliti još 20%!

fotografija

Slavko Midžor / Pixsell
Petak 20.Siječanj 2012.

Dok nova vlast tvrdi da je svaki peti od 70 tisuća zaposlenih u državnoj upravi previše, analiza službi iz 2010. godine utvrdila je da zapravo nedostaje 13.000 ljudi

Izdanje

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Unatoč najavama o potrebnoj racionalizaciji i većoj efikasnosti državne uprave, nova Vlada započela je reforme povećavanjem broja ministarstava sa 16 na 20. Najavljeno je i osnivanje još tri agencije na ionako prevelik broj postojećih, a uveden je i tzv. sektor, nova šefovska jedinica. Zauzvrat, ukinute su funkcije državnih tajnika i smanjen je broj pomoćnika ministara. Time će ukupni broj rukovodećih kadrova u državnoj upravi pasti s 543 na 416 što bi u proračunu trebalo smanjiti izdvajanja za 25 milijuna kuna. Kako to neće biti dovoljno, dogovorena je i sječa “šefova” na najnižim razinama, a iz prašnjavih ladica vade se već zaboravljene skupo plaćene studije iz prošlog desetljeća prema kojima je u upravi barem petina ljudi višak. Riječ je o Studiji restrukturiranja državne uprave koju su 2008. izradili stručnjaci s Instituta za međunarodne odnose na temelju podataka za 2006. i 2007. Zanimljivo, nisu se sjetili dokumenta koji je u državnim tijelima izrađen 2010. godine iz kojeg proizlazi da je broj službenika i namještenika zapravo premalen. I to za isti postotak za koliko je u prvoj Studiji prevelik. Donosimo podatke iz tog dokumenta u trećem tekstu u Forumu o stanju u državnim tvrtkama i službama.

Nema sustava nagrađivanja

Procjenjuje se da u državnoj upravi, zajedno s vojskom, radi oko 70 tisuća građana. Bez vojske i dijela agencija, zadnji podatak kaže da je 52,6 tisuća zaposlenih. Procjenjuje se zato što država još uvijek nije napravila sustav praćenja zapošljavanja u svojim institucijama. U Sloveniji građani preko Vladine web stranice iz mjeseca u mjesec mogu pratiti brojnost službenika po resorima i upravama. Prvog dana prosinca 2011. bilo ih je 33.526. U Hrvatskoj se nabacujemo brojkama starima pet ili šest godina što je najbolja ilustracija u kakvom je stanju državna uprava. Zapuštena, marginalizirana, nesposobna, nemotivirana, slabo plaćena i sa stalnom željom zaposlenika da je napuste. Ostavljena negdje po strani sve dok ne krene predizborna kampanja i počne priča o racionalizaciji i efikasnosti. - Jedine konstante u državnoj upravi danas su stalne cikličke reformske “promjene” i gotovo uvijek isti okvirni broj zaposlenih, usprkos velikoj fluktuaciji u pojedinim dijelovima uprave do kojih dolazi uslijed procesa decentralizacije, promjena djelokruga rada, mijenjanja statusa državnih u javne ili lokalne službenike, privatizacije, “outsourcinga”, EU integracija, prilagođavanja sustava obrane NATO standardima... - kaže Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. Dosadašnje iskustvo govori da reforme započinju i završavaju s promjenom vlasti kojoj je najvažnije napraviti obrnuto od prethodnika. U početku se načelno dobro postavljeni sustavi, razmjerno duljini ostanka na vlasti, polako urušavaju neprincipijelnim rješenjima i odstupanjima, naglašava Kuhar. Zanimljivo je da svaka vlast, pa tako i ova, kreće sa stavom da velik broj službenika ima dodatke koji ne ovise o njihovoj učinkovitosti već položaju ili dodacima na razini pojedinih službi i “mantrom” kako treba omogućiti rast plaće razmjeran kvaliteti i rezultatima rada. Kuhar nastavlja da nakon ujednačavanja, odnosno smanjenja plaća, bilo kroz smanjenje koeficijenata, dodataka ili ukidanje bolje plaćenih radnih mjesta, prava u kolektivnim ugovorima, reformski zanos počinje slabiti pa se “zaboravi” donijeti zakone i propise koji bi omogućili nagrađivanje najboljih. - Račanova vlast je tako “zaboravila” donijeti uredbu o nagrađivanju, a Sanader/Kosoričina vlada Zakon o plaćama državnih službenika i uredbu o nagrađivanju. U međuvremenu se ministarstva osnivaju i prekrajaju po liku i stasu stranačkih odličnika, ukidaju pomoćnici ministara i uvode državni tajnici pa ukidaju državni tajnici, a uvode pomoćnici ministara, utvrđuju kriteriji za formiranje odjela i odsjeka, ukidaju odsjeci pa odjeli formiraju na razini odsjeka, računajući na kratko ili nikakvo povijesno sjećanje javnosti kojoj se takva rješenja plasiraju kao korjenite promjene i prekid s dosadašnjom praksom - zaključuje Kuhar. Kako u državnoj upravi ne postoji određen sustav nagrađivanja, jedini način da se nagradi i sposoban, ali i podoban službenik, bio je da se promovira. Zato i ima toliko šefova. Sada će im se, međutim, pridružiti novi u srednjem rangu. Također će se ukinuti stari u najnižem. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu ukinute se najniže ustrojstvene jedinice - odsjek, pododsjek i odjeljak. Za njih je još Vlada Ivice Račana odredila kriterije broja zaposlenika koje je Ivo Sanader ukinuo 2004., a Jadranka Kosor vratila 2010. godine. Vlada formira novu unutarnju šefovsku jedinicu sektor i to za poslove većeg opsega kojim će upravljati načelnik sektora s 25 posto većom plaćom. Sektor do ove Vladine odluke nije postojao. Odnosno bio je sinonim za službu, također upravljačku jedinicu. Sada će to hijerarhijski izgledati ovako: najmanji je odjel (potrebno pet zaposlenika), slijedi služba (potrebna najmanje dva odjela) i sektor (potrebne najmanje dvije službe).

Otupili službenici

Zato nije ni čudno što Kuhar zaključuje da su službenici i namještenici nakon druge ili treće promjene vlasti već pomalo otupili i da su se pomirili s time da će bez obzira što još uvijek obavljaju iste poslove vjerojatno u radnu knjižicu upisati novog poslodavca, npr. nakon Ministarstva rada i socijalne skrbi i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi prijeći će u Ministarstvo socijalne politike i mladih. I tako dok ne dođe nova vlast, a onda ispočetka...

Popis stvarnih i traženih zaposlenika

Koliko ljudi traže ministarstva

Ministarstvo unutarnjih poslova: 31.578 26.505

U MUP-u radi oko 27 tisuća ljudi, dok je po unutarnjem ustroju potrebno njih 31,5 tisuća. Nakon vjerojatnog ulaska Hrvatske u EU, zbog potrebe zaštite granice taj broj će se dodatno povećati što će stvoriti nove troškove. Uskoro će se, najavio je novi ministar Ranko Ostojić, osnovati posebni odjeli koji će se baviti kriminalom u pretvorbi i ratnim profiterstvom. U njima će raditi postojeći kadrovi. Stanje u ovom sektoru daleko je od dobrog. Policajci su nedavno prosvjedovali upozoravajući na to. Iako njihov broj nije mali, u dvostruko manjoj Sloveniji je policajaca tri puta manje. Prema istraživanjima, po broju stanovnika u odnosu na broj policajaca na petom smo mjestu u Europi. Problem je, međutim, što nisu dobro raspoređeni, pa ih nedostaje u gradovima, a višak je u ruralnim područjima. Također je nužno smanjiti administraciju. Potez koji je do sada privukao najviše pažnje je imenovanje bivšeg ravnatelja Olivera Grbića i tjelohranitelja Ive Sanadera za savjetnike ministru. Ostojić će imati šest zamjenika i pomoćnika.

Ministarstvo financija: 10.075 8228

U Ministarstvu koje je preuzeo Slavko Linić već su najavljene promjene. Za zaposlene je velik problem različitog vrednovanja. Dok su u Poreznoj i Carinskoj upravi, u kojima je zaposleno 80 posto od ukupnog broja, došli do većih primanja putem posebnih uredbi, u užem dijelu Ministarstva financija imaju zacementirane koeficijente, a zapravo rade isti posao. Nakon usklađivanja, rekao je Linić,”netko će dobiti, a netko izgubiti”

Ministarstvo pravosuđa: 4348 3088

U studiji o državnoj upravi utvrđen je manjak stručnog osoblja u Ministarstvu pravosuđa Orsata Miljenića. Razlog za to bila su politička imenovanja na ključne funkcije. Također se predlaže izdvajanje Uprave za zatvorski sustav čime bi se uštedjelo 40 milijuna kuna te zapošljavanje novih pravosudnih policajaca.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija: 1262 1352

U promatranom razdoblju Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija napustilo je više od stotinu, uglavnom mlađih i visoko obrazovanih ljudi. Razlog za to su preniske plaće i nemogućnost napredovanja. Odljev bi mogao biti i veći kad se otvori mogućnost zapošljavanja u europskoj administraciji. Zanimljivo je da je ovo Ministarstvo jedino koje je imalo više zaposlenih, i to 90, u odnosu na potreban broj. Međutim, Austrija s više stanovnika ima manje zaposlenih u resoru vanjskih poslova i diplomacije.

Ministarstvo obrane: 1715 1247

U Ministarstvu obrane Ante Kotromanovića zaposleno je oko 400 vojnih osoba te nešto manje od tisuću državnih službenika i namještenika. Ukidanjem ureda za obranu posao je izgubilo 150 ljudi, a najavljuje se da će bez njega ostati još najmanje 200, premda ih po potrebnom broju nedostaje gotovo 500. U sustavu Oružanih snaga od 18 tisuća ljudi idućih godina otići će njih tri tisuće. Financijska slika bit će poznata početkom idućeg mjeseca.

Ministarstvo poljoprivrede, rudarstva i ruralnog razvoja: 1318 709

Budući da se preraspodjelom gospodarskih sektora u novoj Vladi, šumarstvo, voda i lovstvo vratilo pod resor Ministarstva poljoprivrede Tihomira Jakovine još se čekaju odluke vezane za kadrove. Poznato je da će umjesto 15 imati deset zamjenika i pomoćnika.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture: 1127 660

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koje sada vodi Zlatko Komadina, rezanja neće biti. Barem tako tvrdi ministar. Veći dio proračuna je zadan zbog troškova HAC-a i ARZ-a. Planirano je i spajanje ove dvije tvrtke kako bi se dodatno smanjili troškovi. U studiji se predlaže smanjenje broja lučkih kapetanija.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi: 737 602

Socijalna skrb je prešla pod novo Ministarstvo socijalne politike Milanke Opačić, a novo Ministarstvo zdravlja čeka novi ustroj. Ova dva sektora, zajedno s braniteljima, imat će 13 zamjenika i pomoćnika ministara. Prije ih je bilo dvadeset. Rajko Ostojić upozorava da je zatekao takvo stanje da su dugovi znatno veći nego što su bili prikazani.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva: 678 554

U resoru Mirele Holy nedostaju 124 službenika da bi bilo popunjeno po planu iz 2010. godine, ali je ostalo bez graditeljstva i prostornog uređenja. Također se predlaže ujedinjavanje poslova nabave.

Ministarstvo kulture: 560 486

Stanje u Ministarstvu kulture Andreje Zlatar obilježeno je prevelikim brojem rukovoditelja koje je naslijedila. Utvrđeno je da je gotovo svaki peti zaposlenik neki šef, ali je isto tako pronađeno da nema dovoljno konzervatora u odnosu na planirano.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva: 773 466

Iz ovog Ministarstva, koje je povjereno Branku Grčiću, izdvojene su šume i vode, a dodani EU fondovi. Grčić će imati 11 zamjenika i pomoćnika. Sistematizacijom iz 2010. nedostaje 307 službenika.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva: 488 305

Resor prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića već je posložen na rukovodećim mjestima. Prema studiji iz 2008. rastom učinkovitosti za 10 posto uštedilo bi se 3,3 milijuna. Dio otpada i na nove resore koje su dobili Mirando Mrsić (rad i mirovine) te Gordan Maras (poduzetništvo i obrt).

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta: 365 303

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, utvrdila je studija, radi primjeren broj djelatnika i ustrojeno je prema kriterijima u Europskoj uniji.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti: 333 229

U sistematizaciji je utvrđeno da od stotinjak službenika nedostaju isključivo oni visoke stručne spreme.

Ministarstvo uprave: 168 126

Jedno od Ministarstava koje ima najmanji broj zaposlenih preuzeo je Arsen Bauk koji bi trebao biti jedan od kreatora reforme cijele državne uprave. Bauk će imati sedam zamjenika i pomoćnika, dok ih je Davorin Mlakar imao deset.

Ministarstvo turizma: 251 126

Prema sistematizaciji u Ministarstvu turizma kojeg vodi Veljko Ostojić radi 126 ljudi, a nedostaje ih čak 170.

ministarstva ukupno 55.776 44.941

Tajništvo i uredi vlade

Ured za opće poslove Vlade i Sabora: 392 324

Ured za opće poslove Vlade i Sabora zajednička je stručna služba koja obavlja stručne i tehničke poslove za Vladu i njene urede, za Sabor Republike Hrvatske, a po potrebi i za Ured Predsjednika. Proračun ovog Ureda težak je 65 milijuna kuna, a zapošljava 324 radnika.

Vlada RH - Tajništvo: 69 49

HIDRA: 65 37

Hrvatska informacijskodokumentacijska referalna agencija - Hidra je služba za informacijske i dokumentacijske poslove. Drugim riječima, na njihovom se portalu mogu naći sve potrebne informacije o Hrvatskoj. Time se bavi 37 zaposlenih s proračunom od 5,5 milijuna kuna.

Ured za odnose s javnošću: 24 14 Devet milijuna kuna iznosi godišnji proračun Ureda za odnose s javnošću. U Uredu je zaposleno 14 radnika. Za bolju komunikaciju s građanima nova Vlada Zorana Milanovića formirala je novi Odjel za online komunikaciju koji, između ostaloga, održava i Vladine društvene mreže.

Direkcija za korištenje službenih zrakoplova: 36 13

Direkcija za korištenje službenih zrakoplova skrbila je za 23 milijuna kuna potrebnih za održavanje jedinog Vladinog zrakoplova Challenger CL-604. Po uredbi o sistematizaciji ovoj Direkciji nedostajalo je čak 26 ljudi.

Ured za ljudska prava: 15 12

Ured za ljudska prava ima 5,6 milijuna kuna proračuna i 12 zaposlenih, tek troje manje od sistematizacije.

Ured za udruge: 12 10

Ured za udruge raspolagao je sa više od 70 milijuna kuna za razvoj civilnog društva od čega dio dolazi od EU fondova.

Ured za zakonodavstvo: 25 10

Zdenka Pogarčić imenovana je osobom ovlaštenom za privremeno obavljanje poslova ravnatelja Ureda koji je nadležan za davanje mišljenja i izradu potrebnih akata radi pravnog usuglašavanja zakonodavstva sa standardima Europske unije.

Ured predsjednice Vlade: 16 9

Nakon dolaska Zorana Milanovića na poziciju predsjednika Vlade Ured je promijenio ime i sada se zove Ured predsjednika Vlade i vodi ga Tomislav Saucha.

Ured za unutarnju reviziju: 12 9

U Uredu za unutarnju reviziju nedostaje troje zaposlenih po sistematizaciji. Proračun Ureda je 1,6 milijuna kuna.

Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga: 11 8

Dubravko Klarić vodi Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Šest milijuna kuna odlazi na njegov rad, od čega milijun kuna na plaće za osmero zaposlenih u 2010. godini.

Ured za socijalno partnerstvo: 8 7

Vitomir Begović ravnatelj je Vladinog Ureda za socijalno partnerstvo. U okviru tog Ureda odvija se socijalni dijalog između predstavnika Vlade, udruga sindikata i udruga poslodavaca. Proračun Begovićevog Ureda iznosi 1,7 milijuna kuna.

Ured za ravnopravnost spolova: 8 6

Proračun ovog Ureda iznosi 3,8 milijuna kuna

Ured za nacionalne manjine: 12 5

Ured za nacionalne manjine zapošljava petero ljudi, a raspolaže sa 23 milijuna kuna.

Ured za protokol: 9 5

Petero djelatnika radi u Uredu za protokol i drži proračun od 1,5 milijuna kuna.

Ured za središnju nabavu: 15 4

Stručna služba Savjeta za nacionalne manjine: 7 3

Savjet za nacionalne manjine, kojeg vodi Aleksandar Tolnauer, za razvoj nacionalnih manjina ima 45 milijuna kuna.

tajništvo i uredi Vlade ukupno 736 525

Državni uredi zavodi i uprave

Državna geodetska uprava: 1320 1199

Državna geodetska uprava obavlja poslove iz područja geodezije, kartografije, katastra i fotogrametrije te vodi brigu o informatizaciji katastra. Ravnatelj je Željko Bačić.

Državni inspektorat: 1052 868

U Državnom inspektoratu krajem 2007. radilo je 868 djelatnika. Dvije godine poslije, zanimljivo je, taj broj ostao jednak, a sistematizacijom iz 2010. predlaže se 1052 radnika. Unatoč tome, u studiji o državnoj upravi preporučeno je povećavanje učinkovitosti inspektora čime bi se uštedjelo 10 posto novca godišnje. Također je predložen novi sustav normi da se umjesto bodova koriste sati, da se deset posto ukupne mase plaća preraspoređuje ovisno o rezultatima te da se napreduje prema učinku.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje: 911 669

Državna uprava za zaštitu i spašavanje ima deset područnih ureda po Hrvatskoj. Ravnatelj DUZS-a je Damir Trut i to od 2008. godine. Prema okvirnom broju državnih službenika i namještenika nedostaje im gotovo 250 zaposlenika.

Državni zavod za statistiku: 723 607

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku je Ivan Kovač. DUZS zapošljava u 2010. godini 607 ljudi, a trebao bi 723.

Državni hidrometeorološki zavod: 476 412

Državni zavod za mjeriteljstvo: 149 107

Državni zavod za intelektualno vlasništvo: 142 105

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU: 61 48

Do dolaska nove vlasti ovaj se ured, čiji je proračun bio težak oko 50 milijuna kuna, bavio pripremom strategije razvitka Hrvatske i pratio njenu provedbu te bio zadužen za koordinaciju EU fondovima. Te je poslove sada preuzelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom: 53 46

U ožujku 2011. godine tri institucije koje su do tada upravljale državnom imovinom - Hrvatski fond za privatizaciju, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom i Agencija za promet nekretninama objedinile su se u Agenciju za upravljanje državnom imovinom.

Središnji državni ured za e-Hrvatsku: 24 18

Krajem prošle godine Hrvatski sabor je donio odluku o ukidanju Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Prebačeni su poslovi kojima se bavio taj ured na Ministarstvo uprave.

Državni ured za nuklearnu sigurnost: 18 13

Ured je osnovan 2010. godine, ima tri sektora i dva samostalna odjela. Preuzeo je poslove i nadležnost Državnog zavoda za zaštitu od zračenja i Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost.

Državni zavod za zaštitu od zračenja: 13 11

zavodi uredi i uprave ukupno 4942 4103

Uredi državne uprave u županijama

U županijskim uredima državne uprave zaposleno je četvrtinu manje ljudi od potrebnog broja.

Splitsko-dalmatinska županija: 481 416

Osječko-baranjska županija: 360 257

Primorsko-goranska županija: 307 238

Zagrebačka županija: 297 209

Istarska županija: 240 188

Vukovarsko-srijemska županija: 233 184

Zadarska županija: 204 161

Dubrovačko-neretvanska županija: 185 153

Sisačko-moslavačka županija: 209 147

Varaždinska županija: 192 146

Karlovačka županija: 172 134

Brodsko-posavska županija: 178 130

Bjelovarsko-bilogorska županija: 150 108

Krapinsko-zagorska županija: 152 108

Šibensko-kninska županija: 135 104

Koprivničko-križevačka županija: 132 89

Ličko-senjska županija: 108 82

Požeško-slavonska županija: 106 81

Virovitičko-srijemska županija: 109 79

Međimurska županija: 103 73

zavodi uredi i uprave ukupno 4053 3087

65.507 traženi je broj zaposlenika u državnim tijelima na osnovu analize izrađene prije dvije godine

52.656 bilo je 2010. godine zaposleno u državnim uredima, upravnim organizacijama i upravi

Umjesto da ukine postojeći višak, nova vlada na 90 postojećih agencija najavila je osnivanje tri nove

Prošla Vlada Jadranke Kosor (ne)precizno je izračunala da u Hrvatskoj postoji oko 90 različitih agencija, zavoda, fondova, centara, registara u kojima radi oko osam tisuća ljudi. Premda je još HDZ-ova vlast najavljivala njihovo ukidanje, od toga nije bilo ništa. Štoviše, uskoro će im se, najavili su iz nove Vlade, pridružiti još tri: uskrsla agencija za poticanje izvoza i ulaganja koja je već dva puta postojala, potom agencija za upravljanje tvrtkama s državnim potraživanjem koja će pomagati poduzećima u nevolji te centralna nacionalna parkovna agencija za upravljanje nacionalnim parkovima koji više neće biti javne ustanove. Neke će se među njima ukinuti, ali još se ne zna koje, jer će se - pomalo nelogično - odluka o eventualnom pripajanju donijeti tek nakon što se preustroje ministarstva. Posao dodatno otežava činjenica da je dio agencija, njih desetak, osnovan na traženje Europske unije. Riječ je o različitim regulatorima koji kontroliraju telekomunikacije ili javni prijevoz. Takva je, primjerice, i Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga, premda takvo tržište u stvarnosti ne postoji jer je HŽ monopolist. Agencije imaju velike ovlasti, a njihovi zaposlenici veće plaće u odnosu na ostale državne službenike. Agencije same sebi određuju i koeficijente o plaćama pa je tako najniži koeficijent u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 1,00, a u državnoj službi 0,60 za iste poslove. Naknada za smrt bližnjih u državnoj upravi iznosi jednu proračunsku osnovicu (3,3 tisuće kuna), a u Agenciji tri prosječne plaće. Dovoljno da jedni druge gledaju preko nišana.