Jurij Andruhovič

Volim Krležine ‘balade’, naći ću i dramu ‘Galicija’

Petak 21.Listopad 2011.

 Jurij Andruhovič u Romanu “Dvanaest prstena” ocrtava Ukrajinu devedesetih i njezin identitet, koji je i srednjoeuropski

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Ukrajinskom piscu Juriju Andruhoviču zaprešićka je Fraktura ovih dana izdala, u prijevodu Damira Pešorde roman “Dvanaest prstena”. Neizbježna su i politička zbivanja u Ukrajini.

f: U knjizi austrijski fotograf snima u Ukrajini, zemlji predaka. Situacije u opservatoriju pretvorenom u hotel govore o brutalnoj komercijalizaciji devedesetih. Ako je realnost groteska, je li to najgrublji horor? To je najtužniji zaključak romana. Danas prolazimo isto što i u devedesetima, godine su relativizirane. Divlji kapitalizam sada je još brutalniji. Takvo stanje me ne raduje osim možda kao autora jer to čini moj roman i dalje vrlo aktualnim.

f: Globalni prosvjedi pokazuju da je ljudima toga dosta? Da, no treba vidjeti u kojem će smjeru ići. Zanimljiva je kombinacija antiglobalističke politike i globalne akcije od Wall Streeta preko Zagreba do Rima, Pariza i Madrida - svjetski flash mob! Bilo bi dobro da je u Ukrajini više prosvjednika, ali ako na ulicu izađe 1000 ljudi u susret im se šalje 5000 policajaca.

f: Vaš je roman i horor, i ljubić, i SF, i krimić, i putopis, i satira. Želio sam razgranatu strukturu. Prvi impulsi javili su se ‘95., a počeo sam pisati 2001. Pomalo sam lijen autor. Za “Dvanaest prstena” spremao sam se duže nego ikada.

f: U njemu su i motivi nostalgije za Austro-Ugarskom i SSSR-om. Poslije 1991. uspoređivali smo Austro- Ugarsku i Rusiju kao imperije. I nakon raspada Austro-Ugarske zapadni dijelovi Ukrajine uživali su građanska prava i slobode kojih nije bilo u SSSR-u. U jednoj državi žive dvije političke nacije, ona uz današnjeg predsjednika Janukoviča i ona koja hoće biti dio zapada. To je povijesna shizofrenija.

f: Karpati i Galicija česta su geografija vaših djela. Od kada smo stekli neovisnost, galicijska je proeuropska tendencija važna i za druge regije. Narančasta revolucija pobjeda je proeuropejstva. Nažalost, uvijek kad nešto dostignemo, ubrzo to i izgubimo. Ukrajina sklona centralnoj Europi opet se povukla. Po računanju vremena sat smo razlike od centralne Europe i sat od Moskve. Nedavno je parlament izglasao da ne prelazimo na zimsko vrijeme da ne budemo dio godine udaljeni dva sata od Moskve. Odluka diskriminira zapadne regije jer će u Donjecku djeca ići u školu za danjeg svjetla, a u Užgorodu u potpunom mraku.

f: U knjizi “Moja Europa” spominjete Danila Kiša. S njegovim djelima upoznao sam se kroz poljske prijevode “Enciklopedije mrtvih” i “Grobnice za Borisa Davidoviča”.

f: Omiljeni pisci iz Hrvatske? Oduševila me poezija Krleže, uz prekrasni ruski prijevod čitao sam “Balade Petrice Kerempuha”. Upoznat sam i s radom Slavenke Drakulić i Ede Popovića.

f: Krleža ima i dramu “Galicija”. To treba naći!

f: Što mislite o uhićenju bivše premijerke Julije Timošenko? Nisam nikada bio poklonik, no uvijek sam je simpatizirao. U kolumni sam je opisao kao kositrena vojnika iz Andersenove bajke. U travnju je bila na mom koncertu, nastupam s poljskim bandom Karbido. U redu za autograme, u društvu Ovogodišnji 56. međunarodni Beogradski sajam knjiga održat će se od 23. do 30. listopada. Počasni gosti su Angola, Brazil i Portugal. Beogradski sajam 61 studenata, strpljivo je čekala red. Uznemiruje me način kako se protiv nje vodio proces. Putinova kritika nije rezultat uvjerenja da su uhićenje i proces nepravedni, nego je i sam upleten u cijeloj situaciji.

f: Koje autore preporučujete? Prvi mi padaju na pamet publicist i pjesnik Serhij Žadan, prozaik Taras Prohasko, te 50-godišnji Jurij Izdryk. Prvu je proznu knjigu nazvao “Otok Krk”. No, nema ništa o Krku, on je po stilu apsurdist. Od spisateljica spomenuo bih nekoliko rođenih u osamdesetima. Irena Karpa je i glazbenica koja putuje od Himalaja do New Yorka. Tu je i Tanja Malarčuk. Svoju kćer neću navesti (Sofija Andruhovič - op. a.).

f: Kakve su naklade romana “Dvanaest prstena” u Ukrajini? Moj roman se u pet izdanja prodao u 20 do 30 tisuća primjeraka.

f: I pitanje stereotipno, ali uvijek neodoljivo – što sada pišete? Čekam premijeru knjige priča o 111 gradova - u Kijevu 11. 11. 2011. U nekima sam bio tisuću puta, u drugima pola sata na kolodvoru. Stavio bih i Zagreb da sam ga posjetio dok sam pisao knjigu.