Gordan Maras

Znamo što radimo, ali oporavak ne može doći preko noći

fotografija

Goran Stanzl/Pixsell
Četvrtak 26.Srpanj 2012.

Banke u roku od deset dana riješe kredit kada im je to u interesu, kao u slučaju kupnje automobila, ali otežu kada treba pratiti našu industriju. Zbog toga HBOR treba preuzeti aktivniju ulogu

Izdanje

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Gordan Maras preuzeo je zahvalan sektor, sve više tvrde u Vladi oni kojima je pripala, kako misle, teža uloga. Maras se primio posla s malim poduzetnicima i vrijedno obilazi teren. Međutim, to nikako ne znači da kao potpredsjednik SDP-a nije odgovoran za stanje u kojem se nalazi Hrvatska.

f: Jesu li poduzetnici krivi za stanje u državi i manjak investicija, kao što tvrdi ministar Linić?

Činjenica je da smo u prvih šest mjeseci rada Vlade napravili sve kako bismo gospodarstvenicima otvorili prostor. Porezni se sustav mijenjao u smjeru olakšavanja njihovog poslovanja. Međutim, u ovom trenutku još uvijek nemamo investicija koliko bismo željeli. Da bi se to promijenilo, potreban je zajednički napor Vlade, koja treba stvoriti uvjete, i poduzetnika za koje je, rekao bih, normalno da su konzervativniji s obzirom da zadnje tri godine, koliko traje kriza, nisu imali adekvatnu potporu države, tako da sada pokušavaju obraniti ono što imaju. Investiranje ipak uključuje puno više rizika i vjerojatno procjenjuju da još uvijek nije došlo vrijeme za nove rizike. Ipak, očekujemo njihovu veću aktivnost te da će investicije iz javnog sektora potaknuti i privatni koji je pravi generator rasta.Već sada postoje sektori koji mogu relativno mirno rasti, poput turizma, za koji smo otvorili najpovoljnije kreditne linije iz HBOR-a.

f: Hoće li se još više poboljšati uvjeti poslovanja? Poslodavci prijete štrajkom, plin je skuplji 30%, tek 15% njih može uzeti kredit...

Svakako im treba olakšati dobivanje sredstava za širenje poslovanja. Zato je država i preuzela dio rizika na sebe, dižući jamstveni potencijal HAMAG-INVEST-a za milijardu kuna. Ako bude potrebno, povećat ćemo ga dodatno. Banke počinju prihvaćati jamstva HAMAG-INVEST-a, a ne kao u prethodne četiri godine kada je izdano njih tek 400. Želimo puno više projekata i veću aktivnost kojom će se broj kreditno sposobnih tvrtki značajno povećati. Omogućili smo i direktna sredstva. HBOR u svom portfelju godišnje ima sedam milijardi kuna kreditnog potencijala. Dobili su još osam milijardi kuna kroz smanjenje obvezne pričuve banaka za održavanje redovnog poslovanja kompanija. Godine 2013. dodatno se smanjuju doprinosi na plaće, a idući tjedan na Vladu ide zakon o poticanju investicija s kvalitetnim poticajima za sve ulagače koji će ići od 50 % vrijednosti investicije kroz oslobođenje plaćanja poreza i dijela pristojbi do izravnih poticaja za svako otvoreno radno mjesto.

f: Ti poticaji dosezali bi 9000€?

Da, ali ovisno o grani u koju se investira i razvijenosti regije u koju se ulaže. To će biti još jedan doprinos razvoju tvrtki koje imaju tržište i projekte, ali se zbog krize ne usuđuju investirati. Država će i u tom segmentu preuzeti dio rizika. Također je vrlo važno da budu sigurni da će naplatiti račune, što je elementarno za svaki posao. Siguran sam da ćemo do kraja godine vidjeti rezultate mjera koje smo usvojili. Teško je očekivati da nakon što godinama niste ulagali u poduzetništvo gospodarstvo preko noći procvate.

f: Prije nekoliko godina slične mjere uvela je Srbija, ali je iz EU upozorena da će ih morati povući kada potpiše pretpristupni sporazum. Hoće li EU dopustiti Hrvatskoj takve poticaje?

Hrvatska radi po pravilima koje definira EU. U ovom trenutku još ne koristimo sve mogućnosti koje imaju druge države kao što su Mađarska, Poljska i Češka, poput korištenja EU fondova za direktne investicije, posebno u manje razvijenim regijama gdje će se poticati ravnomjerni regionalni razvoj.

f: Može li se u drugoj polovici godine stići sve ono što se nije napravilo u prvoj polovici?

Odnosno, mogu li se negativni trendovi preokrenuti u pozitivne što se tiče rasta BDP-a. Svi osim Vlade predviđaju pad BDP-a ove godine od 0,6 do 1,6 posto. Svjesni smo da je u prva dva tromjesečja situacija bila dosta teška, ali se držimo predviđanja da ćemo do kraja godine biti u plusu. Siguran sam da će investicije biti značajno veće nego lani kada su dosegle milijardu eura, čemu će pomoći i dvije milijarde kuna dobiti iz Ine koje nismo povukli u proračun nego smo ih odlučili reinvestirati, a toga 2011. nije bilo.

f: Hoće li Hrvatska nadgledati njihovu provedbu ili će taj posao prepustiti mađarskoj strani?

Ulaganja su u ingerenciji poslovodstva Ine, a mi želimo bolji uvid i značajniju ulogu kao hrvatska strana u Ini nego što je do sada bio slučaj. Ali to je pitanje razgovora s partnerima i međudioničarskog ugovora koji takve stvari definira. Činjenica je da je Ina najveća hrvatska kompanija i da država mora zaštiti svoj interes. Uvjeren sam da i Mađari žele da ta tvrtka posluje što bolje i da ćemo pronaći zajednički interes. Vlada podržava i druge projekte poput javno-privatnog partnerstva i energetike u okviru kojih ne bih zanemario ni one s obnovljivim izvorima energije za koje smo značajno pojednostavili postupak za dobivanje dozvola i instalaciju solarnih panela.

f: Ali ste i smanjili poticaje za isporučenu energiju devet puta, kako tvrde investitori?

Nismo smanjili poticaje devet puta. Za male korisnike su poticaji toliko atraktivni da mogu očekivati siguran povrat ulaganja u roku koji je kraći od onog za koji se isplaćuje poticaj. Potrebno je naći modele financiranja koji bi omogućili lakši ulazak u taj posao jer malo tko danas ima stotinjak tisuća kuna viška. Takvih projekata nije bilo prethodnih godina niti je tko razmišljao o industrijama poput one u kojoj djeluje Dioki. Ta kompanija mora imati budućnost. f: Zašto mora imati budućnost? Zato što ima tržište i tehnologiju. U toj proizvodnji je cijena transporta značajan faktor tako da Dioki ima sigurno tržište ne samo u Hrvatskoj, nego i Sloveniji i Italiji.

f: Ali je propao i to kao privatna tvrtka?

Propao je zbog lošeg poslovnog modela. Određeni sudionici i financijeri gledali su isključivo kako da zaštite svoje kredite. Ina je davala sirovinu po cijeni po kojoj je davala. Model se treba popraviti i uvjeren sam da Dioki može preživjeti i opet imati dvije milijarde kuna izvoza kao što je imao nekada. Uostalom, to je dijelom razlog zbog kojeg nam je pao BDP u prvom kvartalu jer dvije milijarde kuna izvoza su 0,6 BDP-a koje je teško nadoknaditi. Slično je s uvozom struje i brodogradnjom. Do takvog stanja je došlo jer netko proteklih godina nije radio svoj posao. Mi moramo štititi svoju proizvodnju, kao što to rade druge države.

f: Ježić je uništio Dioki. Ingra je uništena tvrtka. Treba li država spašavati propale privatne tvrtke i tko će odlučivati o tome?

Da budem iskren, ne znam dovoljno o modelu spajanju Ingre i Đure Đakovića, pa to ne bih ni komentirao, ali mogu reći da ako dvije tvrtke imaju određenu sinergiju i tržište i ako bi spajanje donijelo pozitivu u poslovanju, ne vidim razlog zašto se to ne bi napravilo. Sigurno nije u pitanju spašavanje od stečaja, kako ste rekli, nego korist i jednima i drugima.

f: Iz HDZ-a vas kritiziraju da ova Vlada nema projekte. HE Ombla i Plomin 3, na kojima inzistirate, stari su 30 godina i do sada se nisu uspjeli realizirati. Zašto ste zapeli za njih? Znači li to da nemate svoje i da je HDZ u pravu?

Ova Vlada želi iskoristiti potencijale koje ima. Ne treba biti previše bistar da se vidi gdje je prostor za investicije. Ako uvoziš 3,5 milijardi kuna struje, nitko se ne treba iščuđavati zbog energetskih projekata. Također ne vidim problem u tome što su stariji jer to zapravo znači da se najbrže mogu realizirati, posebno što dio njih ima potrebne dozvole, dok se ove druge treba ishoditi. Slično je s gradnjom hidroelektrana na Savi u Zagrebu gdje doduše treba više posla, ali otvaraju veći prostor i u korištenju rijeke Save i za grad Zagreb. Razlika u odnosu prema bivšoj Vladi vidi se i u brzoj realizaciji projekta Zračne luke Zagreb. Srećom, s njom smo izgubili samo dva mjeseca, ali s Inom smo izgubili osam godina, s brodogradilištima još i više. Treba donositi odluke.

f: Hoće li jedna od odluka biti i prodaja Brodosplita DIV-u čiji je vlasnik Tomislav Debeljak optužen zbog neisplate poreza i doprinosa državi?

Na Vladi su donesene odluke i mislim da su one jasne i provodit će se. Ukoliko bude bilo kakvih problema, Vlada će se znati postaviti prema njima.

f: Ove godine se za novac iz Poduzetničkog impulsa javilo znatno više poduzetnika nego prošle godine?

Imamo 10,5 tisuća prijava što je za četvrtinu više nego lani. Traži se 1,6 milijardi kuna, četiri puta više nego što ćemo dati. Pedeset milijuna je već sada spremno za isplatu. Do početka kolovoza obradit ćemo sve prijave, riješiti tehničke detalje i krenuti s isplatama u dvije tranše. Iduće godine promijenit ćemo model tako da će natječaj praktički trajati cijelu godinu od siječnja pa dok ne podijelimo sredstva. Također ćemo smanjiti broj programa i pojednostaviti proceduru. Idemo u smjeru proizvodnje i većinom su se javile takve tvrtke, što će dovesti do rasta zaposlenosti.

f: Znači, ide 400 milijuna kuna i četiri tisuće novih radnih mjesta?

To je očekivani cilj samo ovog programa, s tim da će se tih 400 milijuna kuna u iduće tri godine vratiti u proračun. To je zapravo investicija u gospodarstvo, a ne donacija. Takve potpore pokazale su se kao najkvalitetnije i za sredstva iz EU. Hrvatska je, kad se gledaju IPA projekti, ukupno iskoristila negdje 37 posto sredstava, a mi smo u Ministarstvu poduzetništva već sada iskoristili 72 posto što znači da ćemo idućih godina vjerojatno iskoristiti sva dostupna sredstva iz IPA programa.

f: Kako ste zadovoljni suradnjom s HBOR-om?

Bilo je kritika da je HBOR trebao biti aktivniji u kreditiranju poduzetnika i prihvatiti veću razinu rizika. HBOR je bio pasivniji nego što je trebao biti. Ove godine situacija se počela mijenjati, a HBOR mora biti još aktivniji u traženju projekata. Ne možete se svesti samo na to da vam poslovne banke prepuštaju određene klijente za koje procjene da su rizičniji. Nedostajalo je i brzine u procesuiranju predmeta. Ako pogledate kako se određene banke ponašaju kada je njihovim industrijama nešto u interesu, vidjet ćete da se poslovi odrađuju vrlo brzo kao što je, primjerice, slučaj s prodajom automobila. Kredit ćete riješiti u banci koja prati tu industriju za desetak dana. Tako i HBOR mora pratiti našu industriju. Nerijetko se događa da neki naš investitor ima projekte i tržište, ali ga nijedna poslovna banka neće pratiti jer ih više zanima njihova industrija nego naš izvoz. HBOR ima ključnu ulogu u tom procesu i mora biti aktivniji i operativniji nego što je bio u prethodne tri godine

f: Jeste li zadovoljni dosadašnjim mandatom? Zamjerali su vam da imate premalo iskustva u privatnom sektoru.

Zadovoljan sam onim što sam napravio. Ostvarili smo program poticaja u vrlo kratkom vremenu. Bilo mi je iznimno važno da agencija za malo gospodarstvo započne kvalitetnije raditi. Usvojili smo novi jamstveni program, povećali potencijal, pomagali kolegama u drugim ministarstvima... Imali smo jako puno inicijativa i to sve u novom ministarstvu. Moram napomenuti da je ipak lakše kada se naslijedi određeno ministarstvo, nego ga graditi od nule, kao što smo mi radili. Ali najvažnije je da su poduzetnici u nama prepoznali kvalitetnog partnera.

f: SDP-u i Vladi pada popularnost. Mogu li se ti trendovi promijeniti i je li SDP zapuštena stranka, kao što je bila 2003. zbog prevelikih obveza u Vladi?

Stranka sasvim sigurno neće biti zapuštena. To mogu reći u svoje ime, a znam da tako razmišlja i premijer Milanović. Građani će na kraju mandata ocijeniti naš rad. Znači, ne u srpnju 2012, nego za tri godine mandata koji je pred nama. Uostalom, i po sadašnjim anketama SDP je najjača stranka. f: HNS je u anketama potonuo na najniže razine. Je li se SDP izmaknuo i time “gurnuo” Čačića da privuče bijes svih onih koji gube određena prava u reformama? SDP se nije izmaknuo. Ponavljam da je SDP najodgovornija i najjača stranka koja na sebe preuzima teret i realiziranje programa Kukuriku koalicije. Ova ocjena koju ste iznijeli zapravo je dojam, a on je subjektivan i svatko može drukčije gledati na pitanje je li netko previše ili premalo izložen i kako se ophodi prema javnosti, ali u konačnici opet ostaje da je SDP najodgovornija stranka.

f: Uskoro idete u Kinu gdje vodite naše gospodarstvenike i tražite kineske investitore. Hoće li vam Čačić zamjeriti što mu “upadate” u resor?

Ne vjerujem. To nema veze. Premijer i ministar Hajdaš-Dončić, koji vodi povjerenstvo za gospodarske odnose s Kinom, znaju da idem u tu državu, kao i moj zamjenik koji je član tog povjerenstva. Od Kine svi skupa možemo imati puno koristi. Hrvatska je zanimljiva njihovim ulagačima i taj trenutak moramo iskoristiti.

f: Jedini ste koji nemate ugovor s PR agencijom. Zašto? N

e vjerujem da sam jedini. PR agenciju nemam zato što imam glasnogovornicu. A i dobili smo mogućnost da u kabinetu angažiramo ljude na poziciji medijskog savjetnika što smo i iskoristili. Ne trebaju mi usluge agencije.