"Neprofitni mediji nešto su najpozitivnije u hrvatskom medijskom prostoru" Foto: Novosti
Izbori su završili, pregovori između HDZ-a i Mosta približavaju se kraju, a ako i dođe do nekakvih problema, s klupe su mnogi spremni uskočiti u igru. Kako bilo, teško da će vlast izmaknuti HDZ-u. Tim povodom proveli smo anketu među parlamentarnim partijama o njihovom pogledu na medije, s naglaskom na treći medijski sektor i njegovu dosadašnju i buduću ulogu u medijskom polju. Evo što su nam rekli, poredani po broju zastupnika u Saboru.
Gordan Jandroković (HDZ)
HDZ se zalaže za slobodne i neovisne medije
HDZ zagovara medijsku slobodu, pravo na slobodu riječi i misli. Zalažemo se za najviše demokratske standarde kada su mediji u pitanju. Sve mjere koje će biti rezultat pregovora između HDZ-a i Mosta vodit će računa o tome da se zaštiti sloboda i neovisnost medija. Bilo koja mjera koja će za cilj imati racionalizaciju i restrukturiranje Hrvatske radiotelevizije, pa bila to mjera i djelomičnog smanjenja TV-pretplate, vodit će računa o tome da se ne ugroze neki vitalni segmenti kao što su filmska produkcija, glazbena produkcija, pa tako i neovisni mediji.
Peđa Grbin (SDP)
Neka HDZ sada pokaže koliko je demokratičan
Od ove vlasti očekujem da trenutačno zaustavi napade na medije, da se jasno odrekne politike koja se vodila u posljednjih osam mjeseci, da se jasno očituje o statusu Vijeća za elektroničke medije, kao i da u proračunu za 2017. godinu, koji nam uskoro slijedi, vrati sve ono što je nepravedno oduzeto neprofitnim i manjinskim medijima u 2016. godini.
Prvo što moramo napraviti jest vratiti situaciju tamo gdje je bila prije Zlatka Hasanbegovića, a nakon toga moramo otvoriti javnu raspravu i definirati koji je položaj neprofitnih medija u društvu i u kojem smjeru ih treba unaprjeđivati, jer se u ovom razdoblju pokazalo da ne možemo računati na medije koji se financiraju putem oglašavanja ako hoćemo otvarati neke teme koje bi za njihove oglašivače mogle biti štetne.
Ako se bude išlo na smanjenje tv-pretplate, tada vladajući moraju voditi računa da se određena sredstva koja dolaze iz tog izvora, a koja nisu namijenjena samo HRT-u, ne diraju, jer će u protivnom doći do pomora ne samo neprofitnih medija nego, prije svega, lokalnih elektroničkih medija koji bez novca koji dolazi iz Fonda ne mogu osigurati informativni program usmjeren na lokalne sadržaje, a svi znamo koliko su lokalni mediji važni za informiranje građana o svakodnevnim događajima u manjim sredinama.
Andrej Plenković dobio je veliko povjerenje hrvatskih građana da promijeni retoriku u odnosu na Tomislava Karamarka. Sada mora dokazati da to nije bila samo retorika i prijeći s riječi na djela. A pitanje odnosa prema medijima je nešto što ćemo vidjeti već u prvim tjednima funkcioniranja nove vlasti.
Siniša Ružić (MOST)
Neprofitni mediji nužni su kao korektiv mainstream-medijima
Neprofitni mediji nužni su kao regulator demokracije u društvu, kao mediji koji progovaraju o stvarima o kojima svi oni koje eventualno financiraju neke interesne grupacije ne govore i ne pišu. Pitanje je samo promišljaju li svi neprofitni mediji prava pitanja, istinske probleme u društvu, govore li o onome o čemu treba govoriti. Postoji tu i svojevrsna opasnost da neprofitni mediji koji su dugotrajno financirani iz državnih izvora postanu struktura koja nije neovisna. Nema, međutim, nikakve dileme da su neprofitni mediji nužni kao regulacija i nekakva zaštita zanemarenih interesa, pokretači tabu-tema i korektiv mainstream-medijima. Često kao društvo nismo svjesni koliko smo u nekim stvarima zastranili, mislimo da su super, ali nitko nikad ne postavlja pitanja je li to uistinu tako dobro, demokratsko, poželjno i u tome vidim ulogu neprofitnih i neovisnih medija, koji bi javnosti objasnili da to možda baš i nije tako.
Što se tiče državnog subvencioniranja neprofitnih medija, mislim da trebamo promisliti kako, na koji način i kojim sredstvima ubuduće to raditi. Ne mora to biti isključivo financijska potpora, može i tehnička. Ključno je pitanje ispunjavaju li neprofitni mediji svoju svrhu, jesu li ti mediji ono što želimo, misle li oni drugačije od ostalih i dobiva li društvo benefite od takvih medija, o svemu tome treba razgovarati.
Nisam radio procjene ili analize jesu li neprofitni mediji do sada ispunjavali svrhu koju želimo od takvih medija, ali to su situacije u kojima se možda ne vidi korist kada su prisutni i kada ih imamo, ali se vidi šteta kada ih nema. Moram priznati da neke od tih medija i ne razumijem, jer se bave uskim krugom tema, načinom posredovanja, ali moje je uvjerenje da treba postojati i ono što ne razumijemo. Po meni uopće nije pitanje trebaju li postojati neprofitni mediji, naravno da trebaju, problem je hoćemo li mi to moći financijski podržati. Što se tiče Mostova prijedloga smanjenja tv-pretplate, ta ideja nije usmjerena na to da se smanje sredstva onima koji dobivaju iz te pretplate, pa tako ni Fond za pluralizam medija, HAVC i ostali. Ideja je da ta potpora njima ostane na istoj razini, ali da se revidira poslovanje HRT-a, pogotovo u dijelu golemog outsourcinga, koji nije potreban. On je potreban u kreativnom dijelu, ali ne i u infrastrukturnom, koji apsolutno postoji u materijalnom, ljudskom i svakom drugom pogledu. Nevjerojatno je koje se količine novca na HRT-u uludo bacaju i to treba dovesti u red, a dio koji ide iz pretplate u Fond za pluralizam medija i HAVC apsolutno treba ostati, čak ga i pojačati. Naš prijedlog nije usmjeren na smanjenje tog financiranja, nego na razbacivanje novcem na HRT-u.
Goran Beus Richembergh (HNS):
Treći medijski sektor važna je sastavnica aktivne kulturne politike
Stav HNS-a je nepromijenjen u odnosu na sve ovo vrijeme otkad neprofitni mediji prolaze kalvariju. Politika Ministarstva kulture je pogrešna i štetna, jer ne shvaća ili namjerno odbacuje društvenu ulogu neprofitnih medija koji u eri komercijalizacije tzv. mainstream-medija ne samo da čuvaju prostor slobode javnog dijaloga o važnim društvenim pitanjima, nego i pokreću i istražuju pitanja i teme koje su iznimno važne za izgradnju političke kulture, razvoj socijalne osjetljivosti i poticanje kulturne kreativnosti i autonomije.
Mislim da će s ovom vladom ipak doći do određene korekcije u politikama na način da će se načelno odustati od uništavanja neprofitnih medija, ali će se tu ponovo kao velika prepreka pokazati redukcija financijskih sredstava koja su namijenjena razvoju neprofitnih medija jer zbog dogovora HDZ-a i Mosta koji možemo očekivati oko smanjenja tv-pretplate, slijedi bitna redukcija sredstava namijenjenih razvoju pluralizma medija, ali i nezavisne umjetničke produkcije općenito. Hoće li potpore neprofitnim medijima biti vraćene u Ministarstvo kulture, ovisi o ministru koji će naslijediti Hasanbegovića. Ako bude imao zrno soli u glavi, shvatit će da je to dio portfelja kulture i važna sastavnica aktivne kulturne politike. Ako pak to ne shvati, onda ćemo imati birokrata na čelu Ministarstva, što nije ništa bolje u odnosu na ovo što imamo sada.
Saša Milošević (SDSS)
Neprofitni mediji nešto su najpozitivnije u hrvatskom medijskom prostoru
Taj takozvani treći medijski sektor nešto je najpozitivnije, gotovo da kažem jedino pozitivno u hrvatskom medijskom prostoru: i škola, i inkubator ideja i stilova, i počesto jedini (odnosno zadnji) bastion istraživačkog novinarstva, i zadnji (opet) promicatelj moderniteta i sekularnosti, iskreni i istinski zaštitnik obespravljenih...
Govor mržnje, diskriminacija i netolerancija opet su postale značajne odlike hrvatskih medija. Zato se SDSS u pregovorima s novim mandatarom zalaže za usvajanje medijske politike koja bi jasno onemogućavala takve pojave, a afirmirala principe solidarnosti, pomirenja, otvorenosti i participacije. Sasvim konkretno, tražimo da se prestane s getoizacijom manjinskih tema u specijalizirane emisije, odnosno da se manjine prestanu tretirati isključivo kroz njihovu kulturnu i religijsku raznolikost uz istodobno zanemarivanje njihova političkog života. Zahtijevamo da se definira govor mržnje i diskriminatorni govor u Zakonu o elektroničkim medijima te nadzor i adekvatno sankcioniranje medija koji ih prenose.
Što se tiče javnog servisa, HRT-a, tražimo donošenje pravilnika o proceduri u slučaju iznošenja govora mržnje, pa da se, između ostaloga, propiše obaveza isprike gledateljima, da se novinari ili voditelji ograde i osude ga, kao i uvođenje cenzure programa u slučaju prijenosa uživo i penaliziranja organizatora događaja koji se prenosi.
Što se tiče izmjena Zakona o elektroničkim medijima, predlažemo da se putem Zakona definira struktura financiranja kroz Fond za pluralizam. Smatramo da bi se trebala balansirati visina sredstava koja se dodjeljuju između nakladnika radija, televizija te proizvođača programa i to tako da se, u skladu s doprinosom pluralizmu i raznovrsnosti, znatno poveća udio onim pružateljima koji snažnije pridonose ostvarenju svrhe Fonda. Isto tako, daljnjim izmjenama financiranja kroz Fond za pluralizam predlažemo da se onemogući dodjela sredstava onim nakladnicima i proizvođačima medijskih sadržaja koji u bilo kojem segmentu svoga rada, odnosno programa, šire govor mržnje i diskriminacijski govor.
Na kraju, vlada bi u suradnji sa sveučilištima morala osigurati provođenje programa obrazovanja za novinare o manjinskim temama i njihovim specifičnostima.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu