Skoči na glavni sadržaj

Zovko: Država mora pomoći novinarstvu, inače će ostati spaljena zemlja

zovko-drzava-mora-pomoci-novinarstvu-inace-ce-ostati-spaljena-zemlja-7443-10069.jpg

Džaba sve epidemiološke mjere i preporuke Stožera da nije bilo novinara. Oni su velik dio te krize ponijeli na svojim leđima, a što ih je dočekalo? Za mnoge od njih ona je istodobno značila i gubitak posla i manju plaću. Neki vlasnici medija nisu sekunde čekali da srežu primanja svojim radnicima, od Hanza medije, preko Novog lista do Glasa Istre. A primili su javnu potporu
Foto: Facebook

Ovogodišnji Svjetski dan slobode medija trebao je biti obilježen globalnom kampanjom Ujedinjenih naroda o kanalima medija i društvenih medija s naglaskom na "novinarstvo bez straha i pristranosti" u sve složenijem medijskom okruženju obilježenom dezinformacijama, lažnim vijestima i različitim oblicima utjecaja na rad medija. Situacija s pojavom pandemije koronavirusa u potpunosti je usložila naše medijsko okružje u kojem se već godinama borimo protiv lažnih vijesti i utjecaja na medije. O stanju u novinarstvu, pandemiji, položaju novinara, medijima i drugim temama u povodu Svjetskog dana slobode medija razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva Hrvojem Zovkom. 

Novinari, novinarstvo i uopće mediji Svjetski dan slobode medija dočekuju u jedinstvenoj, do sada nezamislivoj situaciji krize koju je izazvala pandemija koronavirusa. Novinari su ti koji u ovoj krizi odrađuju velik posao kroz istinito i pravodobno informiranje javnosti, a s druge strane, našli su se u teškom položaju, mnogi od njih i u egzistencijalnom opstanku. Kako gledate na tu situaciju?

I u ovoj je krizi ponovo došla do izražaja iznimna važnost novinarstva kao profesije. Mogu slobodno reći da su uz zdravstvene djelatnike, policiju i vatrogasce, mediji, dakle novinarke i novinari, snimatelji, fotoreporteri, radijski i televizijski tehničari, odradili fenomenalan posao važan za cijelu zajednicu i na tome im velika hvala. Pravodobna, točna informacija, a ne fake news, ono je što nam treba uvijek, a posebno u ovakvim situacijama. Džaba sve epidemiološke mjere, preporuke Nacionalnog stožera civilne zaštite i svih drugih da nije bilo novinara, fotoreportera, snimatelja... Oni su velik dio te krize ponijeli na svojim leđima, a što ih je dočekalo? Za mnoge od njih ona je istodobno značila i gubitak posla, posebno za honorarne suradnike, slobodne novinare. Velik broj novinara u mnogim redakcijama našao se ovih dana i sa znatno manjom plaćom na računu. Neki vlasnici medija nisu sekunde čekali da srežu primanja svojim radnicima, od Hanza medije, preko Novog lista do Glasa Istre. A primili su javnu potporu. Ovakva situacija je neodrživa, a posebno zato što se naša profesija još nije oporavila ni od zadnje velike ekonomske krize. Što bi se moglo sada dogoditi, ne usudim se ni pomisliti. Zato je vrlo važno da država osigura dugoročne mjere za pomoć novinarstvu.

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske aktivno su se, dokumentom "Hitne mjere za spas novinarstva", uključili kako bi se pomoglo onim najugroženijim kolegama. Koje su to najnužnije mjere koje Vlada i poslodavci moraju donijeti kako bi se pomoglo novinarima?

Mjere koje smo izradili sa Sindikatom novinara Hrvatske, s kojim inače sjajno surađujemo, imaju svoj kratkoročni i dugoročni cilj. Jer kriza će jednom proći, a mi se ne smijemo naći u situaciji spaljene zemlje. Mjere upozoravaju na probleme s kojima se naša profesija već suočila 2008. godine i nude niz rješenja na tragu dobrih europskih primjera. Trenutno pregovaramo s Vladom i želimo biti optimisti. Vrijedi se boriti, uvijek. Za početak je nužno omogućiti honorarcima i slobodnim novinarima korištenje javnih sredstava u vidu naknade od 4000 kuna neto na mjesec u iduća tri mjeseca kako bi se makar ublažio taj gubitak angažmana. Osim toga, riječ je o ljudima koji nemaju, na primjer, pravo na bolovanje, točnije na naknadu za bolovanje, a mnogi od njih su u ovoj krizi neprestano na terenu, izloženi. Zato smo predlagali da im se omogući isplata te naknade u visini od najmanje 70 posto njihovih mjesečnih honorara. Isto tako, na autorske honorare se od 2017. godine plaćaju doprinosi, dakle i doprinosi za zdravstveno osiguranje, pa bi slobodnjacima, honorarcima to pravo trebalo omogućiti i trajno.  

Usporedno s tim, treba što prije osnovati kratkoročni krizni fond za prijavu projekata neprofitnih i lokalnih medija, gdje bi se mogli zaposliti kolege koji su ostali bez posla. Isto tako, tražili smo i da se riješi dugogodišnji problem s neprofitnim medijima. Taj cijeli sektor je i prije izbijanja aktualne krize devastiran i iscrpljen činjenicom da su čak četiri godine čekali sredstva iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 30 milijuna kuna, pri čemu su stradali brojni kolege i vrijedni mediji. Ovih se dana doznaju prvi rezultati prve tranše od 15 milijuna kuna, što je posebna tema za razgovor, a mi tražimo da se drugi dio iznosa realizira čim prije.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.