Ako niste dio vladajuće strukture, ne pomišljajte na ulaganje u dnevne novine

Stjepan Malović, bivši urednik Večernjeg lista i profesor na studiju novinarstva na više fakulteta u Hrvatskoj i regiji, koji je u mirovini, govori za Forum.tm o stanju u medijima, razlozima propasti više novina i krizi izdavaštva poručujući potencijalnim ulagačima u dnevne novine da odustanu od takvih ideja ako nisu dio vladajuće strukture.

U posljednjih nekoliko kriznih godina ugasilo se vise novina (VjesnikBusiness.hr, 21. stoljeće, Forum tjedni magazin...). Jesu li oni tek obične žrtve krize ili je u pitanju nešto drugo?

Kriza je ostavila dubokog traga na hrvatske medije, pa tako i na novine, koje su i najveće žrtve. No, ne bismo smjeli sve svaliti na svjetsku krizu izdavaštva. Neki dnevnici, poput Vjesnika, nestali su iz drugih, mahom političkih razloga. Neki, poput 21. stoljeća, bili su loši medijski projekti. Dakle, propast svakog medija treba posebno analizirati i donijeti zaključke.

Jesu li novine napokon izgubile bitku s internetom?

Jesu li svi mediji izgubili bitku s internetom? I, zaista, što je danas internet? Mreža je tako velika, na njoj se nalaze milijuni raznih oblika izražavanja, da to više ne može stati pod zajednički nazivnik.
Internet kao platforma nosi sve klasične medije i razvija svoje specifične vidove informiranja javnosti. Takav će internet, još razvijeniji, progutati sve medije i na nekom zaslonu će nam biti dostupni. Ali, to ne znači ujedno i nestanak klasičnih medija kao što su novine. Novinari će svoje uratke pripremati za svaku platformu, a na nakladnicima je da pronađu najbolji oblik pojavljivanja na tržištu.

Zašto pada broj čitatelja?

Pogledajte obrazovnu strukturu, pa će vam sve biti jasno. U zemlji koja je izgubila srednji sloj, a to su mahom obrazovani ljudi, kojima je informiranje važno, teško je prodati informaciju na tržištu. Oni koji bi htjeli nešto čitati nemaju novca - učitelji, činovnici, umirovljenici - a oni koji imaju novca, ne čitaju ništa osim SMS-poruka.

Koliko je za stanje u tiskanim medijima krivo koketiranje vlasnika i urednika s oglašivačima?

Koketiranje je vrlo blag izraz za odnos vlasnika s oglašivačima. Gotovo cjelokupan prihod medija dolazi od oglašivača. Prošla su lijepa vremena kada je prihod dolazio od kupnje novina na kiosku. Danas veliki oglašivači izravno utječu na opstanak medija, pa su vlasnici ovisni o njima. Nisam govorio o urednicima. Po definiciji, oni su novinari i imaju svoju uređivačku nezavisnost. To se najbolje vidjelo u filmu "Spotlight", kada nakladnik kaže uredniku da su većina čitatelja katolici, aludirajući na neprikladnost teme o pedofiliji među svećenicima. Urednik mu je hladno odgovorio kako bi i oni željeli nešto pročitati o tome. Kraj priče. Nakladnik nije ni pokušao nametnuti svoj stav uredniku. Volio bih da u Hrvatskoj ima takvih urednika, a još više nakladnika.

Je li, iz današnje perspektive, za tiskane medije pogubniji pritisak politike ili oglašivača?

Dobitna kombinacija je udruženi pritisak. Političarima isto treba novca, pa u sprezi s oglašivačima žele imati medije na kratkoj uzdi. Pritisaka ima svugdje u svijetu, ali u nas je to postalo neukusno. Te manipulacije su tako prozirne, da se vide i iz aviona.

Ima li nade da se tisak u Hrvatskoj ikad oporavi i vrati povjerenje čitatelja?

Ima, kada se uspostavi demokracija, kada javnost postane relevantan društveni čimbenik i kada ću moći iznijeti svoje mišljenje, a da mi se odmah ne počne tražiti nešto čime bi me centri moći mogli sputati.

Što biste preporučili potencijalnim pokretačima novina u Hrvatskoj?

Uložite svoj novac negdje drugdje. Osim ako niste dio neke vladajuće strukture.

Koliko uopće ima smisla danas pokrenuti novi dnevni list? Kakav bi on trebao biti?

U Velikoj Britaniji se to nedavno dogodilo. Kažu da ima smisla. Ali, imaju i tržište koje je u usporedbi s našim golemo. A novine svoju šansu trebaju tražiti u analizi. U objašnjavanju pozadine događaja, mišljenjima pametnih ljudi, novim formama koje se javljaju...

Čitate li tiskane medije danas?

Čovjek sam novina i bez njih ne mogu zamisliti život. Ali, ne kupujem ih, jer mirovine nisu predviđene za taj trošak. Na sreću, postoje kafići, suvremeni centri za kulturu i informacije, pa uz kratki espresso i poneki pelinkovac gost dobije i novine. Zašto? Ne znam, jer se obično razjedim na nisku razinu profesionalnosti i odlučim da ih više neću čitati. No, drugo jutro opet sve iz početka. Navike su izmislili nakladnici kako bi imali čitatelje.

 

Tekst je nastao u okviru nezavisne novinarske teme "Novinama nema tko pisati", koju financijski podupire Ministarstvo kulture. Članak ne izražava stavove i mišljenje Ministarstva.  

 

ako-niste-dio-vladajuce-strukture-ne-pomisljajte-na-ulaganje-u-dnevne-novine-4346-5036.gif

"Kada se uspostavi demokracija, kada javnost postane relevantan društveni čimbenik i kada ću moći iznijeti svoje mišljenje, a da mi se odmah ne počne tražiti nešto čime bi me centri moći mogli sputati, vratit će se povjerenje čitatelja u novine", kaže Stjepan Malović
"Kada se uspostavi demokracija, kada javnost postane relevantan društveni čimbenik i kada ću moći iznijeti svoje mišljenje, a da mi se odmah ne počne tražiti nešto čime bi me centri moći mogli sputati, vratit će se povjerenje čitatelja u novine", kaže Stjepan Malović
Foto: 
Matica.hr