Skoči na glavni sadržaj

Benčić traži odštetu od države

Sandra Benčić, programatska voditeljica Centra za mirovne studije, tražit će odštetu od države jer je Sigurnosno obavještajna agencija neovlašteno provodila sigurnosnu provjeru nad njom 2007. godine. "Želim da se država za štetu koju mora platiti, naplati od onih u sustavu koji su tu štetu počinili jer je to jedini način da se sustav dugoročno unaprijedi", rekla je Benčić na konferenciji za novinare, dodajući da se utvrdi odgovornost svih, počevši od Tomislava Karamarka, tadašnjeg ravnatelja SOA-e.

SOA je 2007. godine radila sigurnosnu provjeru nad Sandrom Benčić i ostalim kandidatima za Savjet za razvoj civilnog društva, ali bez njihovog znanja, što je bilo protivno propisima. Benčić je za to saznala nakon što se agent u udruzi B.a.B.e. raspitivao o njoj. Zbog toga je podnijela žalbu zagrebačkom Općinskom sudu te zatražila obustavu sigurnosne provjere i davanje na uvid cjelokupne prikupljene dokumentacije. Sud je, međutim, takav zahtjev odbio tvrdeći da je provjera bila zakonita. Međutim, Ustavni sud je zaključio da postupak spomenute sigurnosne provjere nedvojbeno "predstavlja miješanje u prava podnositeljice na poštivanje privatnog života", odnosno utvrdio je povredu njenih ljudskih prava. Prozvani su i Općinski i Županijski sud zbog načina na koji su vođeni postupci koje je Benčić pokrenula. 

Sanja Sarnavka, predsjednica Kuće ljudskih prava, istaknula je važnost građanskog stručnog nadzora čitavog sustava koji ima ovlasti za tajno prikupljanje podataka i provjeru hrvatskih građana, te upozorila na nedopustivost ignoriranja sudbene vlasti ovakvih vrsta nadzora. Benčić je, baš kao i Helena Puljiz svojedobno, sama morala pokrenuti i voditi sporove umjesto da to učine nadležne institucije. Sarnavka naglašava da se, iako je u ovom slučaju odgovoran Tomislav Karamarko, svi političari čim dođu na vlast ponašaju na identičan način i odbijaju uspostaviti učinkovit sustav profesionalnog i neovisnog građanskog nadzora. 

Gordan Bosanac, CMS-ov stručnjak za nadzor sigurnosno-obavještajnog i vojnog sustava, posebno ističe problem nepostojanja sustava civilnog nadzora nad tajnim prikupljanjem podataka u nadležnosti policije, zbog čega je zatražio sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj bi se donijela politička odluka o kretanju u reforme i povećanje rada sustava u području neovisnog nadzora, proračuna, javnih nabava, zapošljavanja i odnosa s javnosti. Upozorio je i da Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost nije suglasan s uključivanjem povjerenice za informiranje u radnu skupinu za izmjenu Zakona o tajnosti podataka, što je još jedna potvrda kako je sustav i dalje nefleksibilan i sklon izbjegavanju uspostave učinkovitog nadzora.