Apeliramo na gradske vlasti da uključe krajobrazne arhitekte u planiranje i oblikovanje javnog prostora te da se raspisuju javni natječaji, poručuje HDKA Foto: Maja Sever
Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata (HDKA) reagiralo je danas na građevinske radove koji se izvode na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma. Krajobrazni arhitekti upozoravaju da je to još jedan primjer da se intervencijama u prostoru pristupa bez potrebene stručne valorizacije. Traže od gradskih vlasti da raspišu javni natječaj i uključe krajobraznu struku u oblikovanje kvalitetnog javnog prostora.
Otvoreno pismo Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata uputilo je na adresu zagrebačkih gradskih vlasti i Društvu arhitekata Zagreba (DAZ).
Podsjetimo, DAZ je još prije osam mjeseci javnim apelom reagirao na najavljeno uređenje poteza od Branimirove tržnice preko Trga žrtava fašizma do Trga burze. Upozorili su da je, kao i u slučaju na Savici, zaobiđena i javna rasprava i javni strukovni natječaj, a sve na štetu građana i kvalitete javnog prostora.
Današnje priopćenje HDKA donosimo u cijelosti.
U dugi niz dodajemo još jedan projekt intervencija u javnom prostoru kojem se pristupa iz mraka, sa strane, bez prethodne valorizacije zatečenih elemenata i cjelokupnog povijesnog razvoja, bez participacije građana. Još jedan do čije se dokumentacije teško dolazi…
Iako hvalevrijedna želja da se ovaj spomenik arhitekture udobno smješten u svom dugogodišnje uzgajanom živom okolišu mekih linija obnovi nakon godina zanemarivanja, izostalo je ono najbitnije – javnost i struka. U prošlim je vremenima na objektu i njegovom okolišu bilo podosta agresivnih intervencija. Zar nismo u 21. stoljeću ništa bolji?
Potrebna je društvena i stručna evaluacija prije mahnite akcije brisanja.
Povijest arhitekture, krajobrazne arhitekture i grada čine sve njegove fizičke i društvene preobrazbe. No tko je uspio odvagati i s kakvom sigurnošću i podrškom da je originalan Meštrovićev koncept, na koji se rješenje poziva, prihvatljiv nakon toliko vremena, nakon nekoliko generacija gimnazijalaca koje su se nalazile, došaptavale ili krale poljupce ispod nekidan porušene magnolije?
Slažemo se da novo rješenje treba osluškivati nadolazeća vremena. No, kako rasti za budućnost ako brišemo prošlost? Možda je brisanje u redu ako smo svi složni da se briše. Promjene mora biti, ali svi bismo trebali u njoj sudjelovati, osobito ako se radi o zajedničkoj baštini, djeliću onoga što je jednako moje kao i tvoje, djeliću jednog grada i jedne države.
Slijedi rekonstrukcija ulice Franje Račkog, bit će to „pješačka oaza“ gdje građani šeću i odmaraju, na zimi prehladnim ili ljeti prevrućim kamenim klupama praćeni neodoljivom simfonijom udaranja tramvaja o tračnice s obje strane ulice. Je li to želja građana i preporuka struke? Kojih struka?
Svako rješenje, arhitektonsko i krajobrazno, ima svoj projektni zadatak, svoja ograničenja i vanjske utjecaje, protiv kojih koji puta ne možemo. Ono što možemo jest reagirati na nedostatke i nepravilnosti, odazvati se nagonu da struka treba biti prva i da građani trebaju sudjelovati i biti obaviješteni o zahvatima u svom prostoru.
Ovom reakcijom struke želimo odgovornima ponoviti da se dobrobit postiže zajedničkim naporima, a generacijama koje dolaze kako naše društvo zaista treba izgledati; demokratsko, transparentno, proaktivno, informirano i prezentirano kroz potvrđeno najbolja rješenja.
Još jednom apeliramo na gradske vlasti da uključe krajobrazne arhitekte u planiranje i oblikovanje javnog prostora te da se raspisuju javni natječaji koji omogućuju njihovo sudjelovanje uz dobivanje kvalitetnih i transparentnih natječajnih rješenja.
HDKA