Država nezaposlene šalje na rad u blokirane tvrtke s kojima sama ne želi imati posla

Cilj Vlade je pod svaku cijenu smanjiti broj nezaposlenih. Ako već ne ide s novim radnim mjestima, HZZ ih šalje u tvrtke koje su godinama blokirane i koje im sasvim sigurno neće isplatiti plaću. Za taj problem znaju i u Ministarstvu rada i na burzi, ali ne reagiraju. U odgovoru forum.tm-u na pitanja koja su poslali njegovi čitatelji, iz tih institucija kažu da reagiraju tek kad "steknu saznanja"

Priča prva.

Do kraja lipnja bio je raspisan natječaj za radno mjesto novinara i snimatelja na RTV-u Stella, internetskoj televiziji iz Belišća osnovanoj prije manje od dva mjeseca. Mladi je medij, koji emitira tek u eksperimentalnoj fazi, zaposlenike tražio putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a ovaj je nezaposlene medijske radnike uputio da se jave na natječaj.

Nakladnik RTV-a Stella je tvrtka Ragusa Stella u stopostotnom vlasništvu Željka Grgelca, koju je ustrojio kao jednostavni d.o.o., odnosno kao famozno "poduzeće za 10 kuna". Široj javnosti ime nepoznato vjerojatno bi prošlo nezamijećeno da nije riječ o istom čovjeku koji je Vladi i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova ponudio projekt koncertne turneje "28 stelle", kojom je od 15. do 30. lipnja koncertima u 28 gradova trebao biti obilježen ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Prvotno danu potporu, koja je trebala biti i financijski popraćena, Ministarstvo je naknadno otkazalo zbog otkrića o poreznom dugu Grgelčevih tvrtki. U njegovu je vlasništvu, naime, i tvrtka Ragusa Media iz Dubrovnika čiji su računi blokirani gotovo tisuću dana, a na stranicama Poslovna Hrvatska uz ime tvrtke stoji i preporuka o provođenju ozbiljnog nadzora.

Ministarstvo se otkazivanjem dogovora u zadnji trenutak spasilo blamaže i potencijalnog skandala zbog sklapanja ugovora s problematičnim poduzetnicima, bez relevantnih referenci. O onima koje je burza poslala da tamo rade, ni riječ.

 

Priča druga

Prije nekoliko mjeseci na HZZ-ovu webu oglašavao se poslodavac tražeći stručnjaka za EU-fondove bez iskustva (!), što je već mogao biti znak za sumnju. Samo je jedan klik na Googleu bio dovoljan da se sazna kako je taj poduzetnik bio umiješan u prljave rabote on-line oglašavanja obrtnika u Dalmaciji.

Obrtnici su od svih silnih usluga što su im se nudile konkretno dobili samo broj računa na koji su trebali uplatiti avans. Nakon uplate, ostalo im je tek da svoja gorka iskustva iznesu u javnost.

 

Te su dvije priče tek mali dio, budimo pristojni, nelogičnosti koje obilježavaju rad Ministarstva rada i HZZ-a. Bez posla je više od 330 tisuća ljudi koji su prijavljeni na burzi. Još ih je sigurno nekoliko desetaka koji više ne vide svrhu biti tamo. Svatko od prijavljenih barem se nada da će dobiti posao. Barem koji mjesec.

Neki imaju i naknadu koja se prima ovisno o godinama staža, pa su i zbog toga dužni redovito, svaki mjesec, doći "po pečat" u HZZ. Da bi lakše pronašli posao, prošli su i edukaciju, koja - budimo ovaj put nepristojni - služi samo nekima da imaju posao.

Ako vam HZZ ponudi posao – dužni ste se na ponudu javiti! Taj pokušaj vojničkog drila još je i pristojan prema onima iz devedesetih kada se ozbiljno razgovaralo da se s burze "skine" sve one koji nisu doma kada ih referent nazove. Logika je bila čudesna: nezaposleni nema što tražiti izvan kuće.

Od toga se ipak odustalo, jer je valjda i u onakvoj vlasti netko mogao zbrojiti dva i dva i zaključiti do čega bi taj model doveo.

Potom smo počeli - najprije s Ivicom Račanom, a kasnije i Ivom Sanaderom -  gospodarski rasti. Ali samo koju godinu. Kada se balon ispuhao, broj nezaposlenih opet se nezaustavljivo krenuo gomilati. I tako smo došli do Miranda Mrsića i ove Vlade. Cilj je opet isti. Pod hitno, kako bilo, smanjiti broj nezaposlenih. Bez razlike, ili ih zaposliti ili ih skinuti s burze.

Model koji smo ispričali u ove dvije priče ipak je inovacija. Nezaposlene se tjera da rade u tvrtkama koje im garantirano - neće isplatiti plaću. Ako se, pak, na poziv HZZ-a ogluše, čeka ih odjava s burze i gubitak svih prava.

I to znaju i u HZZ-u i u Ministarstvu, ali nikome od njih ne pada pamet da reagira i u vrijeme visoke kompjuterizacije ustroji sustav koji će funkcionirati.

Država se pritom jako dobro zna zaštititi od poslodavca koji se nada novčanoj potpori ako zaposli osobu koja je na burzi dulje od šest mjeseci.

Evo što su Ministarstvo i HZZ, nakon međusobnog dogovora, poslali forum.tm-u kao odgovor na pitanje zašto šalju nezaposlene u tvrtke koje su godinama blokirane, koje ne mogu isplatiti plaće i s kojima ni država ne želi imati posla te zašto ih ne brine što će radnici mjesecima crnčiti bez ikakve nade da dobiju zarađeno:

 

"Poslodavac u poteškoćama ne može dobiti potporu za zapošljavanje nezaposlene osobe s evidencije Zavoda jer je osnovni kriterij za dodjelu potpore za zapošljavanje uredno financijsko poslovanje i podmirene sve obaveze prema državi. Pri ocjeni zahtjeva za potporom temeljito se provjerava poslovanje poduzetnika kako bi se osiguralo izvršenje ugovornih obaveza poslodavca.

 Svi poslodavci mogu objaviti potrebu za radnikom putem HZZ-a i mi u kontaktu s poslodavcem provjeravamo uvjete objavljenog slobodnog radnog mjesta. Također provjeravamo i poslodavca u našoj bazi, da li je to poslodavac u poteškoćama i da li se nalazi na listi dužnika Ministarstva financija.

Ako imamo saznanja da poslodavac ima poremećaja u poslovanju (ne isplaćuje plaće, ne prijavljuje radnike, ima veliku fluktuaciju radnika), Zavod ne upućuje nezaposlene osobe već samo informira o objavljenom slobodnom radnom mjestu i saznanjima o tom istom poslodavcu, a na samoj nezaposlenoj osobi je odluka hoće li se javiti na takvo slobodno radno mjesto ili ne.

Svjesni smo problema i da na žalost nemamo uvijek saznanja o poslodavcima koji imaju poremećaj u poslovanju, te će u narednom periodu Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i HZZ o tome razgovarati s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom obrtničkom komorom kako bismo riješili taj problem jer nam je u interesu da imamo kvalitetnog poslodavca koji će zaposliti najboljeg radnika te da nezaposlena osoba dobije posao i kvalitetnog poslodavca.

Za sada bilježimo sva saznanja koja povratno dobijemo od nezaposlenih osoba, nastojimo im dati što više informacija o poslodavcu kod kojeg se javljaju na slobodno radno mjesto i zaista bi nam bilo od velike koristi kada biste nam dostavili ime poslodavca kod kojeg je vaš kolega bio na razgovoru kako bismo ostale nezaposlene osobe mogli informirati ako taj poslodavac opet objavi slobodno radno mjesto putem Zavoda."

 

Dok odgovorni u HZZ-u "steknu saznanja" i napokon počnu raditi posao za koji su plaćeni, baš kao i njihovi nalogodavci u Ministarstvu, evo nekoliko podataka. Samo u jednoj godini krize u Hrvatskoj izgubljeno je 94 tisuće radnih mjesta.

Poslodavci su u Hrvatskoj, kako se navodi u ILO-ovoj Strategiji potpore za oporavak od krize u jugoistočnoj Europi iz 2011., na smanjenje potražnje za proizvodima odgovorili - smanjenim zapošljavanjem.

Broj slobodnih radnih mjesta srezan je otprilike za trećinu, a omjer nezaposlenosti prema slobodnim radnim mjestima se udvostručio. Početkom 2010. na svakih su 10 slobodnih radnih mjesta bile 22 novoevidentirane nezaposlene osobe, što znači da slobodnih radnih mjesta nije bilo za gotovo 55 posto novoevidentiranih na burzi.

U takvoj situaciji svaki objavljeni oglas za radno mjesto djeluje kao slamka spasa, što neki poslodavci itekako iskorištavaju. Očekivalo bi se da se na web-stranici HZZ-a nude poslovi za provjerene, vjerodostojne poslodavce.

Pokazalo se da u praksi nije tako. Svi oni koji su se javili na ova dva oglasa i zaposlili u tim tvrtkama ne mogu očekivati ni kunu plaće. Jedino što ih može tješiti jest činjenica da država tim poslodavcima (sic!) neće dati potporu za zapošljavanje.

Suočen s lose-lose situacijom, u kojoj gubi što god učinio, jedan je novinar iz prve priče nazvao svog savjetnika pri HZZ-u, opisao mu slučaj i naveo svoju dvojbu oko toga što učiniti. Savjetnik mu je objasnio kako su takve situacije, na žalost, česte, ali da oni na raspolaganju nemaju nikakve alate kojima bi provjeravali poslodavce koji oglašavaju radna mjesta te ako bi ga i uspjeli provjeriti, poput novinara koji je upozorio na apsurdnu situaciju, nemaju načina, odnosno zakonskog uporišta da spriječe oglašavanje nepouzdanih poslodavaca.

Savjetnik je novinaru zahvalio na tome što ga je obavijestio o konkretnom slučaju, uz poruku da se nikako ne javlja na taj natječaj te da mu se zbog toga ništa neće dogoditi - neće izgubiti prava, niti će biti brisan iz evidencije.

Hvala im!