EGSO: Milijunima glasača onemogućeno glasanje za Europski parlament

 Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) objavio je izvještaj koji pokazuje da da unatoč mnogim obvezujućim pravnim dokumentima kojima se štite prava osoba s invaliditetom u EU-u, milijunima pripadnika te skupine neće biti omogućeno ili dopušteno glasanje u proljeće odnosno mogli bi pritom, u najmanju ruku, naići na poteškoće.

Krzystof Pater, autor izvještaja „Stvarna prava osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament” kazao je da izvještaj pokazuje „ružnu stranu Europe – stvarnost koja je daleko od naših očekivanja, daleko od osnovnih međunarodnih pravnih akata i političkih deklaracija“.

 Osvrćući se na izbornu kampanju koju je nedavno započeo Europski parlament i njezin slogan „Ovaj put glasam“, Pater je poručio: „Čini se da je jedini problem za donositelje odluka i medije kako motivirati građane EU-a da glasaju. No mnogi građani s invaliditetom mogu na to tek reći: Ponovno nisam u mogućnosti glasati zbog tehničkih prepreka koje i dalje postoje u mojoj zemlji. Ili, ponovno mi nacionalno zakonodavstvo moje zemlje ne dopušta glasanje.” 

Prema izvještaju, milijune birača od glasanja će odvratiti tehničke prepreke na biralištima na kojima se ne uzimaju u obzir potrebe koje proizlaze iz različitih vrsta invaliditeta.

 Procjenjuje se da će povrh toga oko 800 tisuća građana EU-a s mentalnim zdravstvenim problemima ili intelektualnim poteškoćama biti lišeno prava na glasanje uslijed nacionalnih propisa koji su na snazi u 16 država članica, zbog čega je EGSO posebno zabrinut.

 U devet zemalja EU-a takve osobe automatski gube biračko pravo kada im se smanji pravna sposobnost ili kada im je imenovan skrbnik. U skladu sa zakonodavstvom u sedam država članica njihovu sposobnost glasanja procjenjuju sudovi ili liječnička povjerenstva na pojedinačnoj osnovi. 

Postupci za ukidanje biračkog prava znatno se razlikuju među državama članicama. Dok su u nekim zemljama usmjereni samo na pacijente u teškom zdravstvenom stanju koji nisu u mogućnosti uspostaviti kontakt s drugim osobama, u drugima se tisuće ljudi podvrgava složenom postupku koji ponekad čak podrazumijeva test općeg znanja s pitanjima iz fizike ili povijesti (npr. „Koja je brzina svjetlosti?“ ili „Tko je bila Katarina Velika?“).

Brojčani podaci također se razlikuju – samo stotinjak osoba ne može ostvariti svoje biračko pravo u Portugalu, dok je u Njemačkoj i Poljskoj riječ o 82 tisuće, odnosno 90 tisuća osoba.

Što se tiče tehničkih prepreka, države članice se prema pitanju prilagodbe birališta odnose vrlo različito. Šest zemalja nema pravila o osiguravanju pristupačnosti birališta za osobe s invaliditetom. Nadalje, iako se u jedanaest zemalja primjenjuje opće načelo da se sva birališta moraju prilagoditi, pristupačnost se u praksi shvaća u prilično uskom smislu.

 „Javna tijela često birališta definiraju kao „pristupačna” ako je omogućen pristup osobama u invalidskim kolicima, a zanemaruju se potrebe osoba s brojnim drugim vrstama invaliditeta. Velika većina birališta u EU-u nije u cijelosti prilagođena potrebama osoba s različitim vrstama invaliditeta“, kazao je Pater. 

U čak 18 država članica slijepi birači nisu u mogućnosti samostalno glasati. U osam država članica ne postoje alternativni oblici glasanja, kao što su glasanje poštom, elektroničko glasanje ili glasanje putem mobilnih glasačkih kutija. To znači da svatko tko ne može fizički doći na biralište neće moći glasati. U 12 zemalja nacionalna pravila ne dozvoljavaju biračima da odaberu prikladnije biralište već su prisiljeni glasati u onom koje im je dodijeljeno na temelju mjesta stanovanja.

 U izvještaju je navedeno i 200 primjera dobre prakse i pozitivnih rješenja koji se mogu pronaći u svakoj državi članici.  

Primjerice, Rumunjska biračima omogućuje da s pomoću žiga koji u tu svrhu osigurava izborno povjerenstvo uz ime kandidata stave oznaku. U Litvi nadležna tijela izrađuju internetsku kartu na kojoj su označena birališta koja su najprilagođenija biračima smanjene pokretljivosti. Svi građani Estonije mogu glasati elektroničkim putem. Birači u Danskoj imaju mogućnost prijevremenog glasanja, i to u rasponu od dva dana do tri tjedna unaprijed na za to predviđenim biralištima.

 „Smatram da će ovo izvješće pomoći u stvaranju pravila kojima će se osigurati da na izborima za Europski parlament 2024. nijedan građanin EU-a neće biti lišen prava glasa“, zaključio je Pater.

egso-milijunima-glasaca-onemoguceno-glasanje-za-europski-parlament-7099-9633.jpg

Budući da diljem EU-a i dalje postoje brojne pravne i tehničke prepreke, nijedna država članica nije osigurala izbore dostupne svima, zaključak je izvještaja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Budući da diljem EU-a i dalje postoje brojne pravne i tehničke prepreke, nijedna država članica nije osigurala izbore dostupne svima, zaključak je izvještaja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Foto: 
EGSO

Vijesti