"Smrtna kazna nije spojiva s ljudskim dostojanstvom. Riječ je o neljudskom i ponižavajućem postupanju. Nije dokazano da smrtna kazna ima ikakav učinak", stoji u izjavi Foto: amnesty.at
Povodom 10. listopada, Europskog i Svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne Vijeće Europe i Europska unija objavili su zajedničku izjavu u kojoj ponovno potvrđuju da su protiv smrtne kazne u svim okolnostima i u svim slučajevima.
„Smrtna kazna nije spojiva s ljudskim dostojanstvom. Riječ je o neljudskom i ponižavajućem postupanju. Nije dokazano da smrtna kazna ima ikakav učinak odvraćanja, a njezinom primjenom pravosudne pogreške mogu biti nepopravljive i kobne“, stoji u zajedničkom priopćenju.
EU i Vijeće Europe pozivaju Bjelorusiju da, kao jedina europska zemlja u kojoj se i dalje primjenjuje smrtna kazna, uvede moratorij kao presudan korak kojim bi se ta zemlja približila paneuropskim pravnim standardima.
Upućeno je i upozorenje državama članicama koje eventualno namjeravaju vratiti smrtnu kaznu, a što je slučaj u Turskoj.
„Ponovno uvođenje smrtne kazne u bilo kojoj državi članici protivilo bi se temeljnim vrijednostima i obvezama na kojima se temelje obje organizacije“, navodi se.
Ostale države članice pozivaju da ratificiraju Protokol 6 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima i građanskim slobodama kojim se zabranjuje smrtna kazna. Iako se ne navodi, taj se apel odnosi prije svega na Rusiju.
Vijeće Europe i Europska unija izražavaju zadovoljstvo u pogledu globalnog trenda ukidanja smrtne kazne, koji je doveo do toga da je dvije trećine svih zemalja na svijetu već ukinulo smrtnu kaznu na temelju zakona ili je to učinilo u praksi.
„Taj globalni zamah mora se iskoristiti kako bi se pridobilo i sve preostale države koje još izvršavaju smrtnu kaznu“, stoji u izjavi u kojoj EU i Vijeće Europe najavljuju i da će u okviru UN-a nastaviti svoj angažman za globalnim ukidanjem smrtne kazne.
Podsjećaju da je ukidanje smrtne na temelju zakona ili u praksi preduvjet je za članstvo u Vijeću Europe, a potpuna zabrana smrtne kazne u svim okolnostima sadržana je i u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.
Prema podacima Amnesty Internationala 104 države nemaju smrtnu kaznu, a 57 država još uvijek i u zakonima i u praksi provode smrtnu kaznu.
Taj najteži oblik kažnjavanja, među ostalim, i dalje postoji u SAD-u, Kini, Indiji, Japanu, Afganistanu, Egiptu, Siriji i Saudijskoj Arabiji.
U Brazilu, Čileu, El Salvadoru, Gvineji, Izraelu, Kazahstanu i Peruu smrtna kazna je propisana samo u posebnim slučajevima, poput vojnih sudova i slično.
U 30 država, iako smrtna kazna postoji u zakonu, ona se ne primjenjuje posljednjih deset godina. U toj su grupi zemlje poput Rusije, Alžira, Južne Koreje, Tunisa i Kenije.
Lani su u svijetu, bez Kine, izvršene 1.032 smrtne kazne, što je 37 posto manje nego godinu ranije, navodi Amnesty International.