Europski čelnici različito o povezivanju fondova EU s prihvatom migranata

Europski čelnici podijeljeni su u pogledu ideje da se uvedu novi uvjeti za korištenje novca iz europskih fondova, uključujući solidarnost prilikom prihvata migranata, na sastanku na vrhu u petak u Bruxellesu na kojem je riječ o dugoročnim proračunskim planovima.

Neformalni summit, na kojem su se okupili šefovi država i vlada 27 država članica, svih osim Velike Britanije koja ih napušta u ožujku 2019., početak je dugih i žučnih rasprava o višegodišnjem europskom proračunu. Među spornim pitanjima su manjak od 14 milijardi eura zbog Brexita i budući proračunski prioriteti poput migracijske politike, obrambene unije, boljeg nadzora vanjskih granica i razmjene studenata.

U Europskoj uniji među nekim zemljama već neko vrijeme kruži ideja da se dodjela kohezijskih sredstava uvjetuje poštivanjem načela i vrijednosti EU-a, za čije se kršenje zadnjih godina optužuju Mađarska i Poljska. Uz to, njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u četvrtak da bi to trebalo uvjetovati solidarnošću prilikom prihvaćanja migranata.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska načelno podržava povećanje doprinosa za europski proračun, ali se protivi automatizmu kod eventualnog povezivanja kohezijskih sredstava i vladavine prava.

"Ono što je važno jest da se države članice pridržavaju temeljnih načela na kojima počiva Unija i to je najbitnije. Kao zemlja koja spada u kohezijsku grupu zemalja mi naravno nismo ni u kakvoj kategoriji ni blizu takvog povezivanja, međutim, vjerujemo da tu moramo biti jako oprezni ukoliko bi došlo do nekog automatizma u povezivanju korištenja europskih fondova i pitanja koja se odnose na vladavinu prava", dodao je.

Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite kazala je da je jedina svrha europskih fondova integracija siromašnijih zemalja u EU, što su do sada isticale i druge srednjoeuropske i istočnoeuropske zemlje, poput Poljske i Mađarske. "Danas, po ugovorima, svrha kohezijskih i strukturnih fondova je bolja konvergencija, ništa drugo", kazala je.

Luksemburški premijer Xavier Better također je kritizirao Merkelin prijedlog. "Tko će naposljetku biti kažnjen? Ne vlade, nego građani", rekao je.

Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da u njemačkom prijedlogu "ima nekih prednosti" ali i da ga njegova zemlja još mora razmotriti.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz kazao je kako "načelno razumije" zamisao o uvjetovanosti, ali i zatražio od država članica da se "ne fokusiraju konstantno na migrante".

Juncker ne želi nove podjele u Europi

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker upozorio je da ne želi da neslaganja oko proračuna uzrokuju dublju podjelu između država članica na istoku i na zapadu Europe. "Ne želim novu podjelu u Europi, toga nam je bilo dovoljno", rekao je.  

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk napomenuo je prije summita da je važno početi razgovore o tom pitanju, podsjetivši da su pregovori o proračunu za razdoblje od 2014. do 2020. trajao 29 mjeseci. Ovaj put, tajming procesa je složeniji zbog izbora za Europski parlament 2019.

Tusk je priznao da bi dogovor sa sadašnjim sazivom Europskog parlamenta bio "nerealan", dodajući da je realnija opcija dogovor europskih čelnika "tijekom 2019." te s novim parlamentom.

Europski čelnici raspravljaju i o institucionalnim promjenama.

Očekuje se da će odobriti planove za smanjenje broja europskih zastupnika sa 751 na 705 nakon Brexita. Britanskih 73 zastupničkih mjesta trebalo bi biti smanjeno za 46, a ostatak bi bio preraspodijeljen zemljama koje imaju manje zastupnika.

Raspravljaju i o tzv. sustavu Spitzenkandidata, po kojem bi predsjednik Europske komisije bio izabran između nositelja izbornih lista europskih političkih stranaka.

Taj je koncept korišten prvi put 2014. kada je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije kao kandidat Europske pučke stranke koja je dobila najviše glasova. Prema tome pristupu, europske političke stranke trebaju istaknuti svoje kandidate za predsjednika Europske komisije, a Europsko vijeće, koje predlaže kandidate, dužno je predložiti onoga koji može okupiti većinu u Europskom parlamentu. Međutim, s tim pristupom se ne slaže nekoliko zemalja članica, tvrdeći da je to protivno Lisabonskom ugovoru i da to sužava ovlasti Europskog vijeća da autonomno predlaže svoga kandidata.

Europski parlament je nedavno izglasao rezoluciju u kojoj traži da se taj koncept i dalje zadrži, to podržava i njemačka kancelarka Angela Merkel, a jedan od najglasnijih protivnika je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Budući da je izvjesni pobjednik i na sljedećim europskim izborima Europska pučka stranka, mnogi kritiziraju taj pristup tvrdeći da on osigurava toj političkoj obitelji desnog centra stalno mjesto predsjednika Komisije. Tako je nizozemski premijer Mark Ruttte izjavio da to osigurava "EPP-u mjesto predsjednika Europske komisije u sljedećih 250 godina".

 

europski-celnici-razlicito-o-povezivanju-fondova-eu-s-prihvatom-migranata-6459-8369.jpg

Premijer Plenković je rekao da Hrvatska načelno podržava povećanje doprinosa za europski proračun, ali se protivi automatizmu kod eventualnog povezivanja kohezijskih sredstava i vladavine prava
Premijer Plenković je rekao da Hrvatska načelno podržava povećanje doprinosa za europski proračun, ali se protivi automatizmu kod eventualnog povezivanja kohezijskih sredstava i vladavine prava
Foto: 
EPA

Vijesti