Europski parlament protiv prijedloga proračuna EK-a

Europski parlament je u srijedu usvojio rezoluciju kojom izražava neslaganje s prijedlogom Europske komisije o proračunu za period između 2021. i 2027. godine u kojem se planira smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu te kohezijsku politiku. 

Europska komisija je 2. svibnja predložila novi višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027., koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020., ali s manjim iznosima za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Novi proračun bi trebao biti vrijedan oko 1,27 bilijuna eura, no veliko je pitanje hoće li on proći u ovom obliku nakon što svoje kritike iznesu Europski parlament i zemlje članice, koje će imati najstrože mišljenje o izdvajanju dodatnih sredstava. Prema članku 312. Lisabonskog ugovora Vijeće za donošenje proračuna mora dobiti suglasnost Europskog parlamenta. 

Komisija je početkom svibnja predložila smanjivanje kohezijskih sredstava za sedam posto, a po procjenama Europskog parlamenta taj postotak je još viši – oko 10 posto. Kohezijska politika je glavni instrument za pomoć siromašnijim regijama u EU-u kako bi sustigle razvijena područja. Stoga se najveći dio tih sredstava investira u najsiromašnije regije, s BDP-om ispod 75 posto europskog prosjeka, iako sve regije imaju pravo na kohezijska sredstva. Predlažu se i rezovi u zajedničkoj poljoprivrednoj politici za 10 posto, dok se planira uvećanje sredstava za sigurnost, migracijsku politiku, inovacije i istraživanja. 

Europski parlament izrazio žaljenje

Europski parlament, kao tijelo koje može blokirati donošenje proračuna, u srijedu je usvojio rezoluciju u kojoj izražava žaljenje zbog činjenice da prijedlog Komisije izravno vodi do smanjenja razina poljoprivredne i kohezijske politike, posebno se protiveći svim radikalnim rezovima koji će negativno utjecati na samu prirodu i ciljeve tih politika. 

Parlament Komisiju poziva da financiranje ta dva sektora održi barem na razini proračuna za razdoblje 2014.-2020. godine. 

U rezoluciji se poziva da se utrostruči proračun za Erasmus+ (EK je planirala udvostručenje), da se udvostruče posebna financijska sredstva za mala i srednja poduzeća i za borbu protiv nezaposlenosti mladih, te da se trenutačni proračun za istraživanje i inovacije poveća za najmanje 50 posto kako bi dosegao iznos od 120 milijardi eura. 

Parlament pruža podršku EK-u u uspostavi mehanizma kojim se na države članice koje ne poštuju vrijednosti sadržane u članku 2. Lisabonskog ugovora mogu primjenjivati financijske posljedice. 

Europarlamentarci traže i da VFO iznosi 1,3 posto BDP-a država članica, umjesto 1,1 koliko predlaže Komisija ili 1 posto koliko je iznosio dosad. Povjerenik Komisije Gunther Oettinger u utorak je u raspravi u Parlamentu rekao da postotak od 1,3 posto nema šanse proći u Europskom vijeću u kojem sjede premijeri država neskloni uvećanju izdvajanja za EU. 

Hrvatski eurozastupnici

„Činjenica je da će se oko donošenja proračuna osjetiti trenje institucija EU-a. S jedne strane su EK i EP koji žele puno više novca, a s druge Vijeće koje okuplja one koji trebaju dati zeleno svjetlo, no koji trenutno ne pokazuju volju da se proračun podiže”, rekao je za Hinu zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (S&D). 

Picula ističe kako će proračun odraziti ne samo financijske kapacitete nego i političke odnose unutar Unije te da se dubina promjena koja se sad već osjeća u funkcioniranju saveza pronaći odraza u proračunskim stavkama.

Jedan od razloga promjena u proračunu je odlazak Velike Britanije, druge najveće ekonomije u Europi koja je u proračun godišnje davala 15 milijardi eura.

Osim smanjenja velikih  stavki poput kohezije i poljoprivrede, EK će to postići i porezom na korporacijske transakcije, ali i porezom na plastiku koja se ne da reciklirati, objašnjava Picula koji je skeptičan oko plana da će se proračun donijeti prije europskih izbora iduće godine. 

„Zapravo mislim da se u postupku donošenja i dogovaranja novog VFO-a zrcali bitka oko opstojnosti budućeg europskog projekta”, zaključio je. 

Zastupnica Marijana Petir (EPP) naglasila je kako zajednička poljoprivredna politika treba biti osnažena ili ostati na istoj razini. 

„Bez tih ulaganja se neće postići generacijska obnova, a bez nje i određene stimulacije za mlade poljoprivrednike teško da će ostati na selu gdje su životni uvjeti teži i gdje ne postoji potrebna infrastruktura”, upozorava Petir. 

„Ako želimo postići samodostatnost u proizvodnji hrane onda je važno da imamo svoju proizvodnju, a ako to želimo moramo nešto i uložiti”, rekla je zastupnica, dodavši kako se pred poljoprivrednike stalno stavljaju novi zahtjevi koji iziskuju ulaganja, poput usklađivanja s održivim razvojem ili dobrobiti životinja, no kako to nikad ne prati povećanje sredstava. 

Zastupnik Jozo Radoš (ALDE) ističe kako će se i velike i manje države vrlo vjerojatno protiviti promjenama u sadašnjem načinu prikupljanja i trošenja sredstava iz proračuna EU zbog čega bi Hrvatska, kada se radi o pristupu Unijinim razvojnim fondovima, mogla ostati u postojećim okvirima.

„Korištenje sredstava iz EU fondova bit će zahtjevnije. Pri tome će sudjelovanje država članica, kao i regija i općina, u sufinanciranju razvojnih projekata biti veće“, upozorava Radoš.

Komisija, naime, predlaže povećanje nacionalnog udjela u sufinanciranju programa. Tako se za najsiromašnije regije, koje su ispod 75 posto europskog prosjeka, predlaže da se projekti financiraju u omjeru 70 posto iz europskog proračuna i 30 posto iz nacionalnog proračuna što znači da bi se udio nacionalnih sredstava povećao sa sadašnjih 15 na 30 posto.

„To znači da će razvojni programi trebati biti bolje pripremljeni u čemu se Hrvatska, do sada, nije baš iskazala. To pred nas postavlja nove izazove“, istaknuo je Radoš.

„Komisija predlaže jednostavnija pravila za pristup europskim fondovima i neposrednije sudjelovanje jedinica lokalne i regionalne samouprave za što sam se zauzimao od početka mandata u EP-u“, dodao je zastupnik GLAS-a.

Komisijin prijedlog višegodišnjeg proračuna, smatra Radoš, u više je aspekata „vrlo revolucionaran“. 

„Zbog toga je teško za očekivati da će Vijeće EU, dakle zemlje članice, prihvatiti Komisijin prijedlog višegodišnjeg proračuna“, zaključuje zastupnik liberala.

Europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) ocjenjuje da je Hrvatska u prijedlogu proračuna "prošla solidno" no smatra da bez decentralizacije državne administracije, Hrvatska neće moći potrošiti novac koji joj stoji na raspolaganju u fondovima EU-a. 

“Kada govorimo o proračunskim stavkama za poljoprivredu i kohezijsku politiku, koja je za našu zemlju i njezine građane najinteresantnija, Hrvatska je prošla sasvim solidno”, ocijenio je Jakovčić, prenio je ured zastupnika.

“Kao ozbiljan problem vidim, na prvom mjestu, sposobnost naše Vlade da apsorbira sredstva koja će nam biti na raspolaganju kroz kohezijsku politiku. U Hrvatskoj još nije stvorena čvrsta administrativna struktura za korištenje EU fondova. Drugi problem, o kojem nitko ne želi govoriti, a na koji već upozoravam petnaestak godina, jest super centralizacija Hrvatske. Takva supercentalizirana država neće nam omogućiti da iskoristimo sredstva koja će nam biti na raspolaganju”,  upozorava zastupnik IDS-a.

Hrvatska bi u sklopu kohezijske politike u razdoblju 2021.-2027. trebala imati na raspolaganju 8,767 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2018. godine, a u tekućim cijenama, u kojima se u obzir uzima inflacija, 9,888 milijardi eura.

U sadašnjem višegodišnjem financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje 8,6 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2014. godine. Ako se uzme u obzir inflacija, Hrvatska u ovom višegodišnjem financijskom okviru 2014.-2020. ima 9,3 milijarde eura. To znači da je u realnim iznosima Hrvaska dobila manje oko 500 milijuna eura ili 5,5 posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.

europski-parlament-protiv-prijedloga-proracuna-ek-6713-8878.jpg

Europski parlament, kao tijelo koje može blokirati donošenje proračuna, usvojio je rezoluciju u kojoj izražava žaljenje zbog činjenice da prijedlog Komisije izravno vodi do smanjenja razina poljoprivredne i kohezijske politike
Europski parlament, kao tijelo koje može blokirati donošenje proračuna, usvojio je rezoluciju u kojoj izražava žaljenje zbog činjenice da prijedlog Komisije izravno vodi do smanjenja razina poljoprivredne i kohezijske politike
Foto: 
EPA

Vijesti