Europski parlament traži izradu minimalnog standarda za manjine u EU

Sa 489 glasova 'za', 112 protiv i 73 suzdržana Europski parlament usvojio je na današnjoj sjednici dokument o minimalnim standardima za manjine u Europskoj uniji.

Riječ je o rezoluciji bez zakonske snage kojom europski parlamentarci pozivaju Europsku komisiju da krene u izradu plana za uspostavu zajedničkih minimalnih standarda za zaštitu manjina koji bi uvažavao najbolje prakse u državama članicama EU, a temeljio bi se na načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti, odnosno posebnosti država. U konačnici, plan bi trebao dovesti do zakonodavne direktive EU.

U državama članicama EU živi oko 40 milijuna pripadnika nacionalnih ili jezičnih manjina čiji su položaj i zaštita različito regulirani u različitim državama, bez jedinstvenog rješenja na nivou EU. Oko 10 posto građana EU govori nekim od 60 regionalnih ili manjinskih jezika.

Cilj rezolucije je  - kroz uspostavljanja jedinstvenog osnovnog okvira na nivou EU - zaustavljanje diskriminirajućih  praksa u pojedinim zemljama te očuvanje, zaštita i razvoj manjinskog ali i europskog identiteta i zajedničkih vrijednosti.

Posebno se to odnosi na pravo pripadnika manjina  na slobodu izražavanja, očuvanje i razvoj kulturnog ili jezičnog identiteta, njihovu ravnopravnost i sprječavanje prisilne asimilacije, stoji u usvojenoj rezoluciji.

Govor mržnje rezultat nepoštivanja manjinskih prava

„Slogan Europske unije glasi 'Ujedinjeni u raznolikosti', što znači da je raznolikost i poštivanje manjina jedna od temeljnih vrijednosti EU. Govor mržnje i sukobi mogu se pojaviti kao rezultat nepoštivanja manjinskih prava. Vidjeli smo da je to dovelo do krvoprolića u nedavnoj prošlosti, i na Balkanu i u Ukrajini. Moramo se pobrinuti da osiguramo sigurnost i minimalne zajedničke standarde manjinske zaštite. Manjine imaju pravo očuvati svoju kulturu i identitet, a njihov pristup određenim uslugama u državama članicama EU nije nešto što se samo po sebi razumije i nije ujednačen. Zato želimo adekvatni okvir na europskoj razini za zaštitu manjina“, rekao je izvjestitelj Jozsef Nagy (grupacija europskih pučana), ispred Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, koji je i predložio rezoluciju.

U dokumentu se, među ostalim, poziva na najbolje prakse – poput primjera Italije i Njemačke – te na odredbe Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima kao i na dosadašnje presude Suda Europske unije.

Podsjeća se da je Komisija te standarde već uzela u obzir u kontekstu kopenhaških kriterija tijekom pregovora o pristupanju sa zemljama srednje i istočne Europe - Ciprom, Maltom, Bugarskom, Rumunjskom i Hrvatskom - kao i trenutačnim državama kandidatkinjama (Albanija, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska).

U rezoluciiji se poziva Komisiju i države članice da pokrenu kampanje protiv govora mržnje, uspostave policijske odjele za borbu protiv zločina iz mržnje, a u svoje nastavne planove na svim razinama uključe obvezno obrazovanje o ljudskim pravim, demokratskom građanstvu i političkoj pismenosti kao i učenje o povijesti nacionalnih manjina.

Europski parlament, također, poziva države članice da usvoje izborni sustav i zakone koji olakšavaju zastupljenost nacionalnih i etničkih manjina te da „osiguraju odgovarajuća sredstva za organizacije ili medijske kuće koje zastupaju manjine kako bi se pridonijelo očuvanju kulturnog identiteta manjina i kako bi im se omogućilo da dijele svoja stajališta, jezik i kulturu s većinom“.

Posebna zabrinutost zbog Roma

U pogledu prava na obrazovanje, kao ključnom za socijalizaciju i razvoju manjinskog identiteta, ističe se da svaki pripadnik nacionalne manjine ima pravo na obrazovanje i na manjinskom jeziku te da bi im to države, u skladu sa svojim sredstvima, trebale omogućiti.

Istodobno, u rezoluciji se izražava duboko žaljenje zato što u nekim državama članicama učenici koji pripadaju manjinama nisu uključeni u redovne obrazovne ustanove, već su smješteni u posebne škole uz obrazloženje da ne vladaju dovoljno dobro jezikom na kojem se podučava;

„Obrazovanje na manjinskom jeziku ili pripadnost bilo kojoj manjini ne smije biti izgovor za segregaciju djece na temelju identiteta. Pozivamo države članice da se suzdrže od takve segregacije te da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se tim učenicima omogućilo da nastavu pohađaju u redovnim školama“, stoji u usvojenom dokumentu.

Poseban naglasak stavljen je na prava Roma, i oni su praktički jedina manjina koja se izrijekom spominje u Rezoluciji.

Zastupnici Europskog parlamenta zabrinuti smo zbog velikog broja Roma koji su apatridi, odnosno bez ikakvog državljanstva i tako su prisilno gurnuti na marginu društva bez pristupa socijalnim, zdravstvenim i obrazovnim uslugama.

„Pozivamo države članice da stanu na kraj apatridnosti i da svima osiguraju uživanje temeljnih ljudskih prava“, naglašavaju parlamentarci.

U raspravi na plenarnoj sjednici u ponedjeljak navečer, koja je prethodila današnjem glasanju, nije manjkalo dinamike. Zastupnici su, neovisno o pripadnosti političkoj grupaciji, uglavnom upozoravali na položaj pripadnika svojeg matičnog naroda u susjednim državama, poput grčke manjine u Albaniji ili poljske u Njemačkoj. Tek su rijetki bili kritični i prema situaciji u vlastitoj državi, kao što je to bio estonski zastupnik Indrek Tarand (grupacija zelenih) koji je priznao da ruskoj manjini u njegovoj državi „nije lako“.

Tomašić: Nerazumne politike pozitivne diskriminacije

Od hrvatskih parlamentaraca za riječ se javila samo Ruža Tomašić. Istaknula je da podržava donošenje minimalnih standarda za zaštitu manjina te da su „kvalitetno integrirane manjine veliko bogatstvo društva“, ali i na svoj poznati način upozorila na opasnost 'naprednih manjinskih politika'.

„Najveći izazov je pronaći dobru mjeru za priznavanje manjinske posebnosti, jer tanka je granica između nje i segregacije. Identitetska politika kakvu vidimo u brojnim zapadnim državama jako podsjeća na rasizam. Dugo se na Zapadu nisu brojala krvna zrnca u mjeri u kojoj se danas broje, što je posljedica često nerazumnih politika pozitivne diskriminacije. Bojim se da nas sve te navodne 'napredne politike' vraćaju unatrag. Manjinsku posebnost trebamo priznati i njegovati, ali ne u mjeri u kojoj to onemogućava kvalitetnu integraciju manjina i funkcioniranje društva“, ustvrdila je Tomašić u Strasbourgu. Na kraju je bila suzdržana pri glasanju.

Svi ostali zastupnici i zastupnice iz Hrvatske - Jakovčić, Radoš, Zovko, Šuica, Tolić, Maletić, Petir, Borzan i Pucula - podržali su dokument, a samo je Davor Škrlec bio protiv.

Da je usvajanje današnje rezolucije tek prvi korak ka boljoj zaštiti manjina u državama članicama EU, pokazuje i zaključni istup predstavnice Europske komisije. Njezino izlaganje jasno je pokazalo da je još dug put do jedinstvene temeljne politike prema manjinama i usvajanja zakonske direktive koja bi to regulirala.

Naime, na kraju rasprave, Corina Cretu, u ime Europske komisije je ustvrdila kako Komisija smatra da su manjinska prava „iznimno važna tema“ te da je raznolikost kultura, vjera, jezika i porijekla jedna od glavnih prednosti EU.

Podsjetila je da je bilo kakva diskriminacija nacionalnih manjina zabranjena člankom 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, ali i da EU i Europska komisija nemaju sveobuhvatnih ovlasti za donošenje odluka vezano za manjinska prava, nego je to isključiva odgovornost država članica.

„Komisija pokušava, a nastavit će to činiti i u budućem financijskom okviru, da temeljna ljudska prava budu poštovana, da se primjenjuje europska pravna stečevina i europsko pravo. Tamo gdje nemamo mogućnost donositi zakonske akte, nastojat ćemo koristiti tzv. meko pravo i preporuke“, zaključila je Cretu.

Podrška za „Minority SafePack“

Europski parlament u rezoluciji pozdravlja uspjeh sveeuropske građanske inicijative „Minority SafePack“ koja je proljetos prikupila 1.128.385 potpisa građana za bolji položaj nacionalnih manjina u EU. Parlamentarci pozivaju na usvajanje svih devet zakonodavnih mjera koje se tiču očuvanja nacionalnih i jezičnih manjina, njihove kulturne i jezične raznolikosti.

„Minority SafePack“ inicirao je FUEN  (Federal Union of European Nationalities) u svim državama EU, a Hrvatska je jedna od 11 država u koja je uspjela prikupiti, pa čak i prebaciti, potrebnu kvotu potpisa.

Norma za Hrvatsku bila je nešto više od 8.000 potpisa, a prikupljeno je više od 16.000 validnih potpisa. Podršku hrvatskoj akciji dao je Savjet za nacionalne manjine, a akciju su provodile manjinske udruge, poput Srpskog narodnog vijeća, ali i druge nevladine inicijative, poput Udruge mladih V.U.K. (Varaždinski underground klub).

europski-parlament-trazi-izradu-minimalnog-standarda-za-manjine-u-eu-6979-9480.jpg

„Obrazovanje na manjinskom jeziku ili pripadnost bilo kojoj manjini ne smije biti izgovor za segregaciju djece na temelju identiteta. Pozivamo države da se suzdrže od takve segregacije te da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se tim učenicima omogućilo da nastavu pohađaju u redovnim školama“, stoji u usvojenom dokumentu
„Obrazovanje na manjinskom jeziku ili pripadnost bilo kojoj manjini ne smije biti izgovor za segregaciju djece na temelju identiteta. Pozivamo države da se suzdrže od takve segregacije te da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se tim učenicima omogućilo da nastavu pohađaju u redovnim školama“, stoji u usvojenom dokumentu
Foto: 
Fred Marvaux/Europski parlament