"Pad aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu trebao bi postupno usporiti u ovoj godini, dok bi u 2015. ulaganja financirana iz Europske unije trebala potaknuti umjereni rast", procijenila je Europska komisija u proljetnim prognozama.
Europska komisija predviđa pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini od 0,6 posto, dok je krajem veljače predviđala blagi rast od 0,5 posto. Skroman oporavak predviđa tek sljedeće godine, kada očekuje rast BDP-a od 0,7 posto. Procjenu pada gospodarskih aktivnosti, šestu godinu zaredom, Komisija temelji na procjenama da će domaća potražnja ostati slaba i tako zasjeniti pozitivni poticaj od rasta izvoza, donosi Hina. Prema procjeni EK, osobna potrošnja u Hrvatskoj trebala bi se ove godine realno smanjiti za 1,3 posto zbog slabosti tržišta rada. U 2015. trebala bi stagnirati, s obzirom na nastavljene pritiske razduživanja i utjecaja fiskalne konsolidacije.
Među pozitivnim faktorima EK izdvaja rast izvoza usluga, s obzirom na postupno jačanje vanjskog okruženja, uključujući i iznimno važno europsko turističko tržište. Ti bi trendovi, uz blagi oporavak izvoza roba, trebali generirati umjereni pozitivni vanjski poticaj gospodarstvu u ovoj godini, ističu u Komisiji.
U 2015. godini neto izvoz mogao bi biti jedini pokretač rasta gospodarstva, djelomice zbog očekivanog labavljenja postojećih trgovinskih restrikcija u odnosu s bivšim partnerima iz CEFTA-e.
Očekivani prigušeni oporavak u 2015. ovisi, pak, o vanjskoj potražnji, a u Komisiji upozoravaju i da očekivani rast ulaganja dobrim dijelom ovisi o povlačenju sredstava iz fondova EU-a, "što možda neće biti praćeno široko baziranim rastom privatnog sektora".
Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) trebala bi se ove godine smanjiti na 0,8 posto, s 2,3 posto koliko je iznosila lani, pod pritiskom prigušene potražnje i slabih gospodarskih izgleda. U 2015. trebala bi se kretati nešto iznad jedan posto, izračunali su u EK.
Prošle godine deficit opće države iznosio je 4,9 posto BDP-a, konstatiraju u Komisiji.
Najnovije procjene EK na tragu su već sniženih očekivanja Međunarodnog monetarnog fonda, Ekonomskog instituta u Zagrebu, kao i Vlade.
Početkom travnja, naime, Međunarodni monetarni fond snizio je svoje procjene za hrvatsko gospodarstvo. U jesen prošle godine očekivao je rast BDP-a od 1,5 posto u 2014. godini, a sada očekuje pad od 0,5 posto, te blagi oporavak u 2015., za 0,4 posto.
Zbog snažnije fiskalne konsolidacije nego što je bilo ranije najavljeno, i Ekonomski institut u Zagrebu korigirao je svoju prognozu, pa sada očekuje pad gospodarstva u ovoj godini za 0,5 posto.
Hrvatska Vlada je, pak, 18. travnja, prilikom donošenja dodatnih mjere financijske konsolidacije, snizila svoju prvotnu procjenu ovogodišnjeg rasta BDP-a od 0,2 posto, te sada očekuje njegovu stagnaciju.
Uz Hrvatsku, Cipar je jedina država za koju EK očekuje nastavak gospodarskog pada, dok je za sve ostale države članice Europske unije blago podigla prognozu rasta gospodarskih aktivnosti. Druga od jedine dvije članice koje ostaju u recesiji i ove godine, Cipar bilježit će pad od 4,8 posto.
EK očekuje da će ove godine gospodarstvo EU-a porasti za 1,6 posto, u odnosu na 1,5 posto koliko su prognozirali u veljači. Za eurozonu je ostavila je prognozu nepromijenjenu na 1,2 posto. U 2015. rast bi trebao ubrzati, u EU na dva posto, a u eurozoni na 1,7 posto.