Imamo predsjednicu!

Najveće grupacije u Europskom parlamentu su nakon dužeg otezanja uspjeli podijeliti utjecajne pozicije u vrhu Europske unije. Dogovorili su se da će Europskom parlamentu za predsjednicu Europske komisije predložiti Ursulu von der Leyen, aktualnu njemačku ministricu obrane i članicu CDU-a, odnosno Europske pučke stranke u Europskom parlamentu.

Von der Leyen je preodređena za ovakve pozicije, budući da je odrasla u bogatoj i moćnoj obitelji. Njezin otac Enrst Albrecht bio je premijer savezne države Donja Saska od 1976. do 1990. godine, a prije toga generalni direktor u Komisiji. Suprug joj je plemićkog porijekla čija se obitelj bavila trgovinom tekstilom. Naravno, može je se uvijek vidjeti na summitu bogataša u Davosu jer je i članica upravnog odbora Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).Članica je i tajnovite Bilderberg skupine, grupe međunarodno utjecajnih osoba na području poduzetništva, medija i politike koju je osnovao David Rockefeller.

Ova ginekologinja u politiku, odnosno CDU, ušla je 1990. godine, a u njemačke vlade uvela ju je aktualna kancelarka Angela Merkel 2005. godine. Minitstrica obrane je od 2013. godine.

Njezin ministarski mandat obilježen je skandalima oko javne nabave u ministarstvu obrane, desnog ekstremizma u njemačkoj vojsci (Bundeswehr), kritike velikih razlika u vojnoj spremnosti i pada dvaju njemačkih mlažnjaka Eurofighter prošloga tjedna, pri čemu je jedan pilot poginuo.

Sljedeće bitno mjesto preuzima belgijski tehnički premijer Charles Michel, čelnik liberalnog Reformističkog pokreta koji većinom okuplja frankofone Valonce, koji će postati predsjednik Europskog vijeća, ako ga potvrdi Europski parlament. Njegova je stranka članica kluba zastupnika "Obnovimo Europu" koji je nastao spajanjem liberalnog ALDE-a i Macronove stranke LREM.

Michel je postao najmlađi belgijski premijer u povijesti, kada je 2014. s 38 godina preuzeo funkciju, kao drugi frankofoni liberal. Studirao je pravo u Bruxellesu i Amsterdamu te je radio kao odvjetnik. Pokrajinski vijećnik je postao već s 18 godina, a

Poziciju visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a preuzima trenutni španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell koji se odrekao zastupničkog mandata u Europskom parlamentu kako bi mogao biti predložen za funkciju. Sedamdesetdvogodišni Borrell je član Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), a zamijenit će Federicu Mogherini, dosadašnju šeficu europske vanjske politike i također članicu Socijalista i demokrata (S&D).

Borrell je bio predsjednik Europskog parlamenta od 2004. do 2007., a po struci je inženjer aeronautike. Uz to ima magisterij sa Stanforda iz operacijskih istraživanja, magisterij ekonomije energetskog sektora s pariškog, Francuskog instituta za naftu i doktorat ekonomije s madridskog sveučilišta Complutense. 

Mjesto šefice Europske središnje banke (ECB) dodijeljeno je šefici MMF-a od 2011., Christine Lagarde. Lagarde je prije pozicije u MMF-u bila prva ministrica financija Francuske. Zagovornica je ženskih kvota u poslovnom svijetu te se može očekivati da će to primijeniti i u Europskoj središnjoj banci. Lagarde će zamijeniti Talijana Marija Draghija 1. studenog.

Periferija EU opet je izvisila, budući da su sve najmoćnije pozicije pripale kandidatima iz zapadne Europe. Ipak, postoji i utješna nagrada: europski čelnici su Europskom parlamentu sugerirali da u prve dvije i pol godine za svoga predsjednika izabere bugarskog socijaldemokrata Sergeja Staniševa, a u drugom dijelu mandata Nijemca Manfreda Webera koji nije uspio kao kandidat za mjesto predsjednika Europske komisije.