"Mediji zajednice su oni mediji koje neki građani rade za građane – neki su profesionalci, neki su studenti, neki su radili kao novinari, a neki se po prvi put susreću s poslom u medijima", kaže Judith Purkarthofer, predsjednica Foruma medija zajednice Europe Foto: Hnd.hr
Ministarstvo kulture uskoro bi trebalo raspisati natječaj za dodjelu više od 30 milijuna kuna Europskog socijalnog fonda „medijima zajednice“. Kako je jedini preostali domaći fond za sufinanciranje medijskih programa, onaj Agencije za elektroničke medije, iscrpljen za ovu i iduću godinu, novcu namijenjenom „medijima zajednice“ podjednako se nadaju svi vlasnici medija u Hrvatskoj. No, što su „mediji zajednice“ i ima li ih uopće u Hrvatskoj? S obzirom na to da su mediji zajednice relativno nepoznat pojam u hrvatskom kontekstu, pobliže o samom konceptu i praksi medija zajednice razgovarali smo s Judith Purkarthofer, predsjednicom Foruma medija zajednice Europe (Community Media Forum Europe).
Kako biste prosječnom građaninu objasnili što su mediji zajednice?
Mediji zajednice su oni mediji koje neki građani rade za građane – neki su profesionalci, neki su studenti, neki su radili kao novinari, a neki se po prvi put susreću s poslom u medijima. Svima su važni zajednički ciljevi: biti uključen u život zajednice i raditi u korist društvene raznolikosti, ne raditi zbog profita, ostati neovisan o političkim strankama i institucijama te omogućiti da mnogi ljudi sudjeluju u medijima i o njima ponešto nauče. U tisućama medija zajednice – radiostanica i TV postaja – u čitavoj Europi čuju se mnogi jezici, vide mnogi stilovi i raspravljaju mnoge teme, a sve to pridonosi raznolikosti medijskog prostora.
Kako biste novinaru objasnili što su mediji zajednice?
Mediji zajednice, bili elektronički ili tiskani, u većoj ili manjoj mjeri imaju neke iste karakteristike: neovisni su o vlastima, komercijalnim ili vjerskim institucijama i političkim strankama, po svojoj prirodi su neprofitni, temelje se na dobrovoljnom sudjelovanju članova civilnog društva u koncipiranju i provedbi programa, na aktivnostima čiji je cilj društveni boljitak, vlasništvo su određene zajednice kojoj pripadaju ili čije interese zastupaju i kojoj su odgovorni, opredijeljeni su za praksu uključenosti i interkulturalnosti. O njima se govori kao o „trećem medijskom sektoru“ jer je jasna razlika između njih i nacionalnih javnih te privatnih komercijalnih medija.
Neprofitne medije mogu imati i vjerske organizacije, udruženja ili političke stranke – no ono što njih razlikuje od medija zajednice je kontrola sadržaja koju kod potonjih provode volonteri. Organizacijska struktura može biti različita u različitim kontekstima, no prvotni je cilj osigurati odgovornost volontera i suradnju koja znatno premašuje javljanja putem strogo reguliranih telefonskog poziva ili pozvanog sugovornika. Medij zajednice funkcionira neovisno o komercijalnim interesima - oglasi uvijek utječu na sadržaj i sredstva suradnje te komercijalni mediji, fokusirajući se na interes sponzora, moraju slijediti tu logiku i favorizirati interes većine. Mediji zajednice nude program i sadržaj koji nije potaknut većinom, već radi u korist drugačijeg i pluralističkog okruženja ili krajolika.
Koja je uloga medija zajednice u medijskom eko-sustavu neke zemlje?
Budući da su ciljevi javnih i komercijalnih medija dobro poznati, funkcioniranje i javna korist od medija zajednice su u središtu zanimanja mnogih suvremenih publikacija. Omogućavanje građanima da razmjenjuju pitanja i da govore u svoje ime potaknulo je društvenu participaciju i koheziju. Ljudi koji proizvode te medije su, učeći kako mediji funkcioniraju, razvili medijsku pismenost i vještine kritičkog sagledavanja, što je posebno važno za prepoznavanje i postupanje s takozvanim lažnim vijestima.
CMFE je osnovan 2004. Kako su se fokus i aktivnosti te organizacije razvijale tijekom godina?
CMFE (The Community Media Forum Europe) je osnovan da bi se u europskim raspravama više čulo o medijima zajednice; članovi Foruma su (nacionalna) udruženja, sudionici medijskih projekata, istraživači i praktičari koji se na mnogo načina bave medijima zajednice. Želimo povećati broj ljudi koji razumiju da mediji zajednice pridonose Europi različitih glasova te da se svatko može oglasiti i pronaći forum na kojem će ga se čuti. S nevladinom organizacijom AMARC Europe, koja se posebno bavi radijem zajednice, uzmogli smo potaknuti izvještaje i bili prisutni na mnogim europskim forumima na kojima lokalne TV i radiostanice ne bi mogle sudjelovati.
Neprestano radimo na osiguranju statusa medija zajednice u svim europskim zemljama, na razvoju zakonodavnih okvira i potpori mnogim inicijativama. Kolegij naših stručnjaka brine o znanju i ekspertizi raznolikih tema kao što su obrazovanje odraslih, pravna pitanja, raznovrsnost jezika, medijska produkcija i recepcija. A broj pitanja i tema i dalje raste.
Koji se model financiranja medija zajednice pokazao najpovoljnijim?
Modele financiranja treba shvatiti u njihovom političkom, društvenom i zakonskom okruženju: mi navijamo za modele koji prepoznaju društvenu i javnu vrijednost medija zajednice i osiguravaju financiranje iz javnih i privatnih izvora. Održivost se često može postići putem različitih izvora, uključujući i potporu dobivenu od državnih ili gradskih vlasti, članarina i sredstava iz raznih projekata. Obrazovni aspekt medija zajednice trebala bi prepoznati (i nagraditi) tijela javne uprave kao i obrazovne institucije; na primjer, osobe koje imaju manju mogućnost pristupa medijima trebale bi biti vrednovane u skladu s njihovim doprinosom inkluzivnijem društvu.
Europska komisija ulaže u medije zajednice financirajući različite programe. Možete li navesti primjer projekta koji je bio dobar (primjer dobre prakse)i/ili projekata koji nisu bili tako uspješni kad govorimo o medijima zajednice u Europskoj uniji?
Kao dodatak financiranju iz nacionalnih i lokalnih izvora, koje sam već napomenula, inicijative medija zajednice potpomažu i institucije EU te Vijeće Europe, najčešće tako da financiraju europske projekte (primjeri uključuju projekt Erasmus+, Europski socijalni fond i mnoge druge). Sudjelujući u tim projektima, partneri iz raznih europskih zemalja se slažu oko zajedničkog cilja: privući građane Europe da sudjeluju u medijskoj produkciji, omogućiti učenje marginaliziranim grupama, raditi u korist raznolikosti novinarstva i medijskog krajolika.
CMFE je sudjelovao u projektu koji je potaknulo Vijeće Europe – zvao se MEDIANE. Pozivao je medijske profesionalce Europe da međusobno razmjenjuju tekstove koji uključuju različitosti i nediskriminiranje i da takvom praksom obogate i svoje medije. U razmjenu su bili uključeni i mediji zajednice te su joj pridonijeli u vidu znanja i iskustva na planu inkluzivnosti i raznolike medijske produkcije. Na temelju rezultata projekta MEDIANE i odgovora sudionika napravljen je Media Index on Diversity Inclusiveness (MEDIANE BOX), alat kojim se podržava inkluzivnost i koji je dostupan svima, medijskim izdavačima i profesionalcima, i koji će im pomoći da povećaju raznolikost u svom svakodnevnom poslu u medijima. Takvi projekti čine vidljivijim važan posao medija zajednice koji se svakodnevno odvija u čitavoj Europi i jačaju veze među medijskim entuzijastima. A ta funkcija približavanja dijelova Europe – nešto je što nam hitno treba u današnjoj političkoj klimi.
Kako demokratske sredine potiču vrstu kulture u kojoj cvatu mediji zajednice?
Mnoge europske zemlje prepoznaju važnost pluraliteta mišljenja i medijskog pluralizma, koji su vrlo važni kad se govori o dobrom okviru za medije zajednice. Aktivno potičući građane da iskazuju svoje mišljenje u medijima zajednice može pomoći državi kod pregovora o društveno važnim temama. Neovisnost medija i razuman zakonski okvir, i za zaposlenike medija zajednice i za njihove izvore, približava ljude i potiče razvoj mišljenja.
Imate li savjet ili poruku za kraj?
Kad razmišljamo o medijima zajednice, brinu nas, naravno, zakonska pitanja, tehnički detalji i razvoj dobrih praksi – ali ako ima nešto što treba imati na umu, to su mnoge priče suradnika koji slušanje i gledanje TV i radija zajednice čine tako korisnim. Njihov su entuzijazam i energija zarazni; mnogi su nam govorili o tome kako su i druge privoljeli da im se pridruže. Dakle, potražite najbliži medij zajednice, upoznajte se s raznim ljudima koji svoje vrijeme troše na to da se zbliže s drugima, sudjelujte u raspravama ili pridonesite svojim odabirom muzike. Postanite dio toga bilo u svojoj zemlji ili, ako tu mediji zajednice još nisu poznati, posjetite susjede i poradite na tome da se i kod vaše kuće ti mediji prepoznaju.
Podsjećamo i na rezoluciju Europskog parlamenta o medijima zajednice iz 2008. godine te na Deklaraciju Vijeća Europe o ulozi medija zajednice u promicanju društvene kohezije i interkulturalnog dijaloga, usvojenu 2009. – temeljne dokumente koji su oblikovali razumijevanje medija zajednice na europskoj razini.
Intervju je objavljen na stranici Hrvatskog novinarskog društva Hnd.hr