Kako Hrvatska (ne)izvršava presude Suda u Strasbourgu

Predstavnici Odjela za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava prošlog tjedna su se sastali u Zagrebu s predstavnicima hrvatskih vlasti kako bi ispitali u kojoj mjeri Hrvatska ispunjava obaveze temeljem presuda u Strasbourgu. Raspravljeno je nekoliko desetaka donesenih, a ne izvršenih presuda, od kojih neke Hrvatska nije provela dulje od pet godina.

Odjel za izvršenje presuda savjetuje i pomaže Odboru ministara Vijeća Europe u procesu nadzora nad provedbom presuda Suda. Istodobno pruža i potporu državama članicama Vijeća Europe kako bi što prije i učinkovitije izvršile izrečene presude.

Hrvatska, poput svih 47 država članica, obavezna je izvršavati presude Suda u Strasbourgu.

U slučaju tužbi građana koji su dobili spor protiv države, to znači obaveza isplate novčanog dijela presude oštećenom građaninu kojem je država prekršila ljudska prava. Nerijetko u tim slučajevima država ima obavezu provesti i neke druge mjere, poput obnove sudskog postupka ili ukidanje neosnovane osuđujuće presude pred domaćim sudovima. Ponekad države imaju obavezu donositi i određene zakone kojima bi spriječile daljnja kršenja ljudskih prava u sličnim slučajevima.

Prema šturom priopćenju izaslanstva iz Strasbourga i informacijama iz Ureda zastupnice RH pred Europskim sudom za ljudska prava, tijekom prošlotjednog posjeta razgovaralo se o izvršenju presuda o neučinkovitim istragama u predmetima koji se odnose na ratne zločine, zlostavljanje policije, predmete obiteljskog nasilja i slučajeve koji se tiču vlasničko-pravnih pitanja.

Delegacija Strasbourga susrela se s predstavnicima ministarstva pravosuđa, unutarnjih poslova te graditeljstva i prostornog uređenja, kao i Ustavnog i Vrhovnog suda, Državnog odvjetništva i Ureda zastupnice RH pred Europskim sudom za ljudska prava.

Od Zakona o najmu stanova do istraga ratnih zločina

Zanimalo nas je o kojim se konkretno slučajevima razgovaralo.

Štefica Stažnik, zastupnica RH, odgovorila nam je da su djelatnici Odjela za izvršenje presuda informirani o izmjenama Zakona o najmu stanova iz srpnja ove godine vezano za problematiku vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci, a što je bila obaveza Hrvatske temeljem poznate presude Statileo protiv Hrvatske i sličnih predmeta.

O slučaju Statileo Odbor ministara trebao bi raspravljati na svojem slijedećem zasjedanju u prosincu.

Delegacija je upoznata i sa stanjem domaćeg zakonodavstva u vezi učinkovitosti istraga, zaštite žrtava kaznenih djela, prava žrtava na progon počinitelja kaznenih djela, sankcioniranju upotrebe sile u policijskom postupanju te o individualnim mjerama poduzetim u toj grupi predmeta koju čini veći broj presuda poput Gregačević, Lisica, Lučić i Sandra Janković.

Prema riječima Štefice Stažnik, raspravljane su i mjere koje su poduzete i koje se planiraju u predmetima vezanim za istrage ratnih zločina kao i prisilnih nestanaka za slučajeve Skendžić-Krznarić i Jularić te srodnih predmeta.

Iako je predmet Skendžić-Krznarić - koji se tiče nedostatka adekvatne, efikasne i neovisne istrage ratnih zločina - još uvijek otvoren, u posljednjoj odluci o nadzoru Strasbourga iz 2017. stoji, među ostalim, da su hrvatske vlasti „uložile znatne napore u tekuće istrage radi usklađivanja sa standardima Konvencije, osobito prebacivanjem istraga na druga pravosudna tijela kako bi se osigurala njihova neovisnost“. Pozdravljeno je i proširenje nadležnosti Ustavnog suda na slučajeve koji se tiču ​​neučinkovitih istraga za ratne zločine te pristup članova obitelji i javni nadzor istraga, što sve jača neovisnost istraga.

Odštete na vrijeme, druge mjere kasne

Mnogi navedeni slučajevi presuđeni su u Strasbourgu još prije pet i više godina, iz čega se može zaključiti da Hrvatska baš i nije agilna u ispunjavanju izrečenih presuda.

Od kada je stupila na snagu Europska konvencija o ljudskim pravima u Hrvatskoj, odnosno od kada je 1997. priznata nadležnost suda u Strasbourgu, ukupno je 465 presuda protiv Hrvatske upućeno u postupak nadzora, od čega je 363 postupaka okončano konačnim rješenjem. To znači da su u postupku nadzora još 102 presude.

Prema izvještajima Odbora ministara Vijeća Europe, Hrvatska građanima redovito isplaćuje presuđene novčane odštete, ali je znatno sporija u izvršavanju dijela koji se tiče eventualnih ponavljanja sudskih postupaka pred domaćim sudovima i donošenja novih zakona.

Neslužbeno doznajemo da je nadzor nad presudama ranijih godina u pravilu bio samo pisanim putem, a da su odnedavno uvedene i posjete Ureda za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava državama članicama. Idući radni sastanak s hrvatskim vlastima dogovoren je i za iduću godinu.

kako-hrvatska-neizvrsava-presude-suda-u-strasbourgu-6987-9494.jpg

Prema izvještajima Odbora ministara VE, Hrvatska građanima redovito isplaćuje presuđene novčane odštete, ali je znatno sporija u izvršavanju dijela koji se tiče eventualnih ponavljanja sudskih postupaka pred domaćim sudovima i donošenja novih zakona
Prema izvještajima Odbora ministara VE, Hrvatska građanima redovito isplaćuje presuđene novčane odštete, ali je znatno sporija u izvršavanju dijela koji se tiče eventualnih ponavljanja sudskih postupaka pred domaćim sudovima i donošenja novih zakona
Foto: 
Council of Europe