Kako se Željka Markić saplela među brojkama?

Gostujući u ponedjeljak u emisiji RTL Dirket, povodom inicijative za održavanje referenduma o izmjeni izbornog zakonodavstva, Željka Markić izrekla je neke rečenice koje u najmanju ruku ne stoje ruku pod ruku s istinom. Zahtjeve „U ime obitelji“ i njihovih pajdaša koji traže potpise građana za raspisivanje referenduma nećemo ovdje pojedinačno obrazlagati, nego ćemo se tek pozabaviti s dijelom koji se tiče izbora zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore.

Dakle, u Sabor se trenutno bira osam zastupnika iz redova pripadnika 22 nacionalne manjine, dok dijaspora bira troje zastupnika. Željka Markić predlaže da se brojka manjinaca smanji na šest zastupnika, što bi, kaže ona, bilo proporcionalno ukupnom smanjenju maksimalnog broja sabornika sa 160 na 120.

Osim toga, predlaže ona, zastupnicima manjina uskratila bi se mogućnost glasanja o povjerenju vladi i izglasavanju proračuna. Zašto? Evo odmah odgovora: „Zastupnici nacionalnih manjina ne mogu odlučivati o vladi i proračunu jer u naravi imaju osam zagarantiranih mjesta ispred manjina čiji je smisao da zastupaju interese te 22 manjine. Oni nemaju legitimitet kakav imaju drugi, jer ulaze u Sabor s višestruko manjim brojem glasova. Prema tome, nema logike u tome. Kakve veze zastupanje manjina ima s time da netko odlučuje tko će formirati vladu i tko će biti ministar“, pita se Željka Markić.

Na pitanje voditelja Zorana Šprajca o dijaspori u istom tonu je nastavila: „Zastupnici dijaspore, za razliku od zastupnika manjina, nisu u takvom položaju. Oni imaju tri zastupnika i tri bi im ostala. Zastupnici manjina, njih troje iz srpske, dijele 20 tisuća glasova. Ostaju tri iz dijaspore, smanjeno im je već dogovorom HDZ-a i SDP-a. S njima imamo drugi problem i o tome ćemo u budućnosti morati razgovarati, jer njih troje predstavlja jako mnogostruko više birača nego što to čine opći zastupnici u Saboru. O tome ćemo trebati razgovarati. Otvoreni smo za sve poštene varijante“, zaključila je o ovoj temi.

Što kažu brojke? Na posljednjim parlamentarnim izborima osam predstavnika nacionalnih manjina moglo je birati 211.267 glasača. To je pravo iskoristilo njih 37.957, ili nešto manje 18 posto. Za 11. izbornu jedinicu, u kojoj glasaju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj,  registriralo se i glasalo 21.223 od ukupno 59.418 birača, koliko ih bilježi Ministarstvo uprave. Prema tome, broj manjinskih glasača četiri puta je veći od onih iz dijaspore, a glasalo ih je gotovo dvostruko više. Tome valja pridodati brojku od 82.656 pripadnika nacionalnih manjina koji su glasali za opće liste, a ne za manjinske, što je u skladu s pravima koje imaju, s obzirom da nema tzv. pozitivne diskriminacije koja bi omogućila da glasaju i na općim i na manjinskim listama.

Ali, prigovorila bi vjerojatno Željka Markić, veći je i broj zastupnika. Istina, manjinaca ima osam, a dijaspore tri. U nastupu na RTL-u posebno je izdvojila srpsku manjinu, jer da oni „dijele 20 tisuća glasova“.

Pogledajmo što kažu brojke: na parlamentarnim izborima za srpsku nacionalnu manjinu glasalo je 19.561 Srpkinja i Srba koji su izabrali tri zastupnika. Najviše glasova, njih 16.166 dobio je Milorad Pupovac, slijede Mile Horvat sa 12.175 i Boris Milošević 11.479 glasova, svi su iz SDSS-a. Neka vas ne buni činjenica da je broj glasova u zbroju viši od broja izišlih na izbore. Srbi, naime, glasaju za troje kandidata, koliko ih se i bira u Sabor.

Kako smo rekli, na izbore u XI. izbornoj jedinici, onoj za dijasporu, izašlo je 21.223 glasača koji su preko izbornih lista izabrali trojicu zastupnika. Najviše glasova dobio je HDZ - 13.117, odnosno (62,7 posto) pa su s njihove liste u Sabor ušla dvojica zastupnika – Božo Ljubić (3.041 preferencijalan glas) i Željko Raguž (1.609 glasova) te Željko Glasnović sa svoje Neovisne liste koja je dobila 5.211 glas (24,9 posto), uz 4.282 preferencijalna glasa za Glasnovića.

Dakle, da sumiramo: 19.561 glasač iz redova srpske nacionalne manjine izabralo je troje zastupnika te nacionalne manjine, a 21.223 glasača iz dijaspore izabralo je također troje zastupnika!? Slažete se da nema baš neke velike razlike, s obzirom da 1662 glasa nisu baš „jako mnogostruko više birača“ u odnosu manjina-dijaspora, što bi valjda trebao biti dovoljan razlog da se, na primjer, Srbima broj zastupnika smanji s tri na dva, a dijaspori valjda poveća jer „njih troje predstavljaju jako mnogostruko više birača“, pa o tome „trebamo razgovarati“.

Za kraj, kratak podsjetnik koliko je zapravo Željka Markić, zajedno sa svojim pokretom, politički teška. Kada je s velikim ambicijama 2015. izašla na izbore nije uhvatila niti pola od potrebnih pet posto glasova da bi prešla prag. Rezultat se kretao od 0,59 posto u V. izbornoj jedinici do 2,41 posto u I. Pametnom dosta.

kako-se-zeljka-markic-saplela-medu-brojkama-6642-8737.jpg

Pripadnici srpske nacionalne manjine, njih 19.561, izabralo je troje svojih zastupnika. Troje zastupnika dijaspore izabrala su i 21.223 glasača iz dijaspore, što je, kako tvrdi Željka Markić, „jako mnogostruko više birača“ u odnosu manjina-dijaspora
Pripadnici srpske nacionalne manjine, njih 19.561, izabralo je troje svojih zastupnika. Troje zastupnika dijaspore izabrala su i 21.223 glasača iz dijaspore, što je, kako tvrdi Željka Markić, „jako mnogostruko više birača“ u odnosu manjina-dijaspora
Foto: 
Hrt.hr