Skoči na glavni sadržaj

Lani ugašeno 17 stranaka, osnovane 22, većina u srpnju

lani-ugaseno-17-stranaka-osnovane-22-vecina-u-srpnju-5111-6118.jpg

Sredinom veljače ove godine u Hrvatskoj je bilo aktivno, odnosno u Registru političkih stranaka upisano 155 stranaka
Foto: HINA

Lanjski srpanj bio je osobito poticajan za političke stranke budući da je 22 stranke, koliko ih je lani osnovano, trećina njih osnovana baš u srpnju, pokazuju podatci Ministarstva uprave, koje to ne navodi ali je izvjesno da su na to utjecali skori parlamentarni izbori, održani 11. rujna, i želja da se okuša izborna sreća.

 Promijenimo Hrvatsku Ivana Lovrinovića, Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku Miriam Kervatin, Demokratski savez Srba Jovice Radmanovića tri su od tih sedam stranaka koje su uspjele doći do nešto šire javnosti.

 O preostale četiri manje se zna, a riječ je o Hrvatskoj seljačkoj stranci Stjepan Radić, Hrvatskoj braniteljskoj pučkoj stranci, Sasvim maloj stranci, te o Krilima slobode Hrvatskoj nacionalističkoj stranci registriranoj u Zagrebu.

 Prva se lani, u veljači, registrirala Stranka hrvatski vidik, u ožujku nije bilo novih registracija, u travnju je zabilježena jedna, a u svibnju čak četiri, pa smo tako dobili još jednu umirovljeničku stranku – Umirovljenike Slavonije i Baranje sa sjedištem u Osijeku te još jednu kajkavsku – Hrvatsku stranku svih kajkavaca sa sjedištem u Zagrebu koju zastupa i vodi Nedjeljko Babić. No, stranka okrenuta kajkavcima nije osobita novost, naime već od ranije postoji Hrvatska kajkavska stranka sa sjedištem u Zaboku koju vodi Stanko Belina. 

U kolovozu je 'rođena' još jedan umirovljenička stranka – Aktivni nezavisni umirovljenici, a sjedište joj je (opet) u Osijeku. SNAGA – Stranka narodnog i građanskog aktivizma, saborskog zastupnika Gorana Aleksića osobito angažiranog na slućajevima kredita u 'švicarcima', jedna je od tri stranke registrirane u listopadu, kad i Hrvatska stranka branitelja i domoljuba te Hrvatska bunjevačka stranka sa sjedištem u Krivom Putu.

Brisano 17 stranaka

 Hrvatska zora Stranka naroda Milana Kujundžića, Novi val Ljube Jurčića, Demokratski centar Vesne Škare Ožbolt, Nacionalni forum liječnika oftalmologa Nikice Gabrića, neke su od 17 stranaka koje su lani prestale djelovati, odnosno koje su brisane iz Registra političkih stranaka, po zahtjevu samih stranaka.

 Hrvatska zora, stranka aktualnog ministra zdravstva, djelovala je od kolovoza 2013., Jurčićev Novi val od svibnja 2014., Gabrićev Forum od ožujka 2014., a Demokratski centar Škare Ožbolt od ožujka 2000. godine.

 Prošle godine ugasila se i Demokratska stranka slavonske ravnice što ju je još 1998. osnovao Slavko Vukšić, nekadašnji saborski zastupnik. Ugasila se i Akcija socijaldemokrata Hrvatske osnovana sada daleko 1990. godine, čiji je predsjednik bio Zlatko Klarić.

Aktivno 155 stranaka

 Neovisno o gašenjima, u Hrvatskoj je sredinom veljače ove godine bilo aktivno, odnosno u Registru političkih stranaka upisano 155 stranaka. Nova godina donijela je i dvije nove stranke - Ujedinjene hrvatske domoljube sa sjedištem u Đakovu i Stranku međugeneracijske solidarnosti Hrvatske (SMSH) sa sjedištem u Zagrebu koja ima i svog zastupnika u Hrvatskom saboru Kažimira Vardu.

Od siječnja 1990., kada je u njega upisana prva stranka – HSLS, u Registar političkih stranaka 'zabilježio' je ukupno 306 političkih stranaka. Brojne od njih u svojim nazivima nose oznaku braniteljska, zelena, seljačka, građanska, umirovljenička... Jedna u nazivu ima riječ nacionalistička – Krila slobode Hrvatska nacionalistička stranka, dvije komunistička - Savez komunista Hrvatske, registriran 2015. te Komunistička partija Hrvatske registrirana 2013., iz Ministarstva uprave tumače kako nema zapreka za korištenje spomenutih riječi u nazivlju.

 Navodimo da prema pozitivnim propisima Republike Hrvatske, nema zapreke za korištenje spomenutih riječi 'nacionalistička/komunistička', u nazivu političkih stranaka te da se jezično značenje tih riječi može promatrati u određenom pozitivnom ili negativnom kontekstu, odgovorilo je Ministarstvo uprave.