Manipuliranje istinom: što je spaljeno u Arhivu BiH?

Opravdani prosvjedi zbog nefunkcioniranja Bosne i Hercegovine na svim razinama urodili su katastrofalnim posljedicama po arhivsku građu te kulturnu povijest Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije.

Vlast Federacije BiH godinama nakon rata 1990-ih nije bila u stanju izmjestiti građu Arhiva iz zgrade u kojoj se nalaze tijela vlasti, čime je postala glavni krivac za kulturnu katastrofu koja se dogodila tijekom nedavnih demonstracija. Fotografije nagorenih i namočenih dokumenata nedvojbeno ukazuju na to da se dogodila velika šteta ne samo za BiH, nego i za okolne zemlje, među kojima je i Hrvatska.

Jedan od fondova koji je neupotrebljiv je fond Drinske banovine, kojoj su od 1929. do 1931. godine pripadali Vukovar, Vinkovci i Županja. Taj je fond sadržavao neprocjenjive podatke o ustroju vlasti, javnom životu, prosvjetnoj i vjerskoj politici, useljavanjima i migracijama, ustroju i djelovanju pučkih škola na vukovarsko-srijemskom području. Da je tome tako, doznajemo iz Vukovarskog arhiva, koji je bio u pregovorima s Arhivom BiH o objavljivanju građe i organiziranju izložbe arhivskoga gradiva koje se odnosi na područje Vukovarsko-srijemske županije. U priopćenju djelatnika Arhiva, koje je objavila Hina, kaže se da to sada više nije moguće.

U pismu za javnost koje je objavljeno na stranicama Instituta za istoriju Sarajevo, ravnatelj Instituta dr. Husnija Kamberović navodi kako je velikim dijelom uništen Depo 1 u kojem su se čuvali dokumenti dijela fonda Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine, Personalni dosjei Bosanskohercegovačakog sabora, Povjerljiva građa za razdoblje između dva svjetska rata, zatim neki od najvažnijih fondova u Arhivu o Drugom svjetskom ratu. Uništavanje toga gradiva, ako se pokaže točnim ono što dr. Kamberović tvrdi, umnogome će otežati bilo kakvo istraživanje povijesti BiH od 1878. do danas. Budući da znamo kako su brojni dokumenti Vilajetskog arhiva koji su se čuvali u Orijentalnom institutu uništeni 1992. godine, za povjesničare iz BiH ovo je samo nastavak katastrofe.

U bosanskohercegovačkim je medijima potkraj prošlog tjedna nakon paljenja zgrada počela suluda kakofonija. Objavljivanje vijesti da je izgorio velik dio ili čak cijeli Arhiv korišteno je s ciljem da se dobar dio prosvjednika koji nisu skloni nasilju i kojima je stalo do kulturne povijesti BiH otuđi od prosvjedničke mase i ne izađe na ulice. Izgorjelo arhivsko gradivo dočekano je od medija koje kontroliraju vlasti kao izvrstan način ocrnjivanja prosvjeda i prikazivanja prosvjednika kao razularene rulje. Rečenice "Što nije uništio agresor, uništit ćemo sami", "Ovo je preživjelo tursku vladavinu, vladavinu Austro-Ugarske, dvije Jugoslavije i NDH te srpsku blokadu, a uništeno je od strane naših huligana" preplavile su medije i internet.

Nakon toga je došlo do konsolidacije u redovima intelektualaca koji podržavaju prosvjede, pa je redateljica Jasmila Žbanić, neizabrana glasnogovornica pristaša demonstracija, izjavila kako je riječ o čistom spinu jer nije izgorio cijeli Arhiv, a potom se umjetnik Damir Imamović, koji je navodno sudjelovao u gašenju Arhiva, obratio javnosti s fantastičnom procjenom prema kojoj je spašeno 99,9 posto građe. I te su se izjave pokazale kao spin kojem je cilj sudjelovanje što većeg broja ljudi na prosvjedima. Razmjeri uništavanja moći će se procijeniti tek nakon nekoliko mjeseci mirne inventure arhivskih stručnjaka. Direktor Arhiva BiH Šaban Zahirović procjenjuje da je u najvažnijem Depou 1 stradalo 60 posto građe. 

Gladnom čovjeku koji mjesecima nije dobio nikakva sredstva za život priče oko arhivalija navodno nisu važne. Za njega su to tek papiri i zgrade koji su neusporedivi s ljudskim životima, kako je to rekao i reper Adnan Hamidović Frenkie. Time je još nejasnije zašto su se neki podupiratelji prosvjeda toliko potrudili objasniti kako je izgorio neznatan dio arhivskoga gradiva. Arhivi su iskorišteni za pokušaj pregrupiranja vlasti ili pak za učvršćenje pozicije u alternativno-progresivnom intelektualnom svijetu podržavatelja prosvjeda.     

Dr. Husnija Kamberović, pak, iz ovih demonstracija izvlači pouku te kao ravnatelj Instituta za istoriju predlaže da se odmah pokrene akcija za gradnju Arhiva Bosne i Hercegovine, prije nego što se obnove sada zapaljene zgrade Vlade Kantona Sarajevo i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te da se Gradskoj upravi Sarajeva onemogući otimanje zgrade Nacionalne biblioteke kako se ne bi dogodilo da prvi idući gnjev naroda bude usmjeren i prema toj zgradi, a žrtve opet budu biblioteke i kulturno nasljeđe. Građevinski projekti gradnje Arhiva i Nacionalne biblioteke u Sarajevu iz sredine 1980-ih voljom političkih elita nakon 1990-ih gurnuti su u stranu kako bi se gradili trgovački centri i hoteli. Teško je ne složiti se s njegovom tvrdnjom. Nužno je odvojiti prostore u kojima se čuva arhivsko gradivo od onih u kojima se nalaze tijela vlasti, provesti ubrzanu digitalizaciju i tako od slične sudbine spasiti preostalu građu.

 

manipuliranje-istinom-sto-je-spaljeno-u-arhivu-bih-1531-1461.jpg

Građevinski projekti za gradnju Arhiva i Nacionalne biblioteke u Sarajevu poslije rata gurnuti su u stranu kako bi se gradili trgovački centri i hoteli
Građevinski projekti za gradnju Arhiva i Nacionalne biblioteke u Sarajevu poslije rata gurnuti su u stranu kako bi se gradili trgovački centri i hoteli
Foto: 
Arhiv BiH

manipuliranje-istinom-sto-je-spaljeno-u-arhivu-bih-1531-1462.jpg

Jedan od fondova koji je neupotrebljiv je fond Drinske banovine, kojoj su od 1929. do 1931. godine pripadali Vukovar, Vinkovci i Županja: tu su bili neprocjenjivi podaci o ustroju vlasti, javnom životu, prosvjetnoj i vjerskoj politici, useljavanjima i migracijama...
Jedan od fondova koji je neupotrebljiv je fond Drinske banovine, kojoj su od 1929. do 1931. godine pripadali Vukovar, Vinkovci i Županja: tu su bili neprocjenjivi podaci o ustroju vlasti, javnom životu, prosvjetnoj i vjerskoj politici, useljavanjima i migracijama...
Foto: 
Arhiv BiH