Manjinsko pravo na (ne)rad

Jedno od najspominjanijih prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj je ono o ostvarivanju prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima. To pravo pripadnicima nacionalnih manjina daje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji jamči zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima, kao i u tijelima uprave u jedinicama samouprave, a pritom se vodi računa o udjelu pojedine manjine u broju stanovnika na lokalnoj, područnoj ili državnoj razini. Unatoč tome, zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima u tim tijelima još je uvijek daleko ispod brojki koje proizlaze iz tog zakona, kao i iz nekih drugih državnih akata.

Jedan od njih je i Plan prijama pripadnika nacionalnih manjina u državnu službu i tijela državne uprave za razdoblje od 2011. do 2014. godine, kojeg je 2011. donijelo Ministarstvo uprave. Prema tom planu udio pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima u tijelima državne uprave trebao bi iznositi 5,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u tim tijelima.

Međutim, podaci o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima u tijelima državne uprave, tijelima uprave u jedinicama samouprave i pravosudnim tijelima pokazuju da se tom omjeru nije ni približilo. Umjesto 5,5 posto, udio pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima o ovim tijelima iznosi mršavih 3,49 posto. Istina, više je to od 3,41 posto, koliko je iznosio njihov udio u 2011., godini donošenja toga plana, no taj "napredak" malo koga može zadovoljiti.

Ako pripadnik nacionalne manjine želi iskoristiti prednost koju mu ustavni zakon omogućuje morao bi se na to pravo pozvati u samoj prijavi za natječaj, a nikakav poseban dokaz za tu svrhu nije potreban. Zakon takvoj osobi jamči prednost u odnosu na ostale kandidate samo ukoliko na provedenom testiranju i intervjuu ostvari jednak ili veći broj bodova u odnosu na ostale kandidate. Ukoliko se pripadnik nacionalne manjine nije pozvao na to pravo u samoj prijavi na natječaj za posao u državnoj službi, naknadna pamet neće mu se uvažiti.

Problem je i u tome što ne postoji evidencija koja bi pokazala koliko se kandidata za posao pozvalo na prednost temeljem pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini.

Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća, smatra da je broj prijava za zapošljavanje na manjinskoj osnovi zanemariv. "Zapravo, ja nisam čuo ni za jedan slučaj da je netko zaposlen upravo po toj osnovi", kaže Milošević

Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća, smatra da je broj takvih prijava zanemariv. "Zapravo, ja nisam čuo ni za jedan slučaj da je netko zaposlen upravo po toj osnovi", kaže Milošević, dodajući da postoje jedino službeni podaci o broju zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina, ali ne i o načinu na koji su dobili posao.

Posljednji takvi podaci objavljeni su u 2015. godini, a oni kažu da je u 2014. godini u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske bilo je zaposleno 50.478 službenika i namještenika, od kojih su njih 1762 ili 3,49 posto bili pripadnici nacionalnih manjina.

Od službenika i namještenika iz redova pripadnika nacionalnih manjina u navedenim je tijelima najviše zaposleno Srba – 1167, koji čine 2,31 posto ukupnog broja zaposlenih, Bošnjaka je bilo 111 i oni su činili 0,22 posto zaposlenih, 88 Talijana (0,17 posto), 87 Mađara (0,17 posto), 84 Čeha (0,16 posto), 49 Slovenaca (0,09 posto), 21 Albanac (0,03 posto) i samo pet Roma (0,01 posto zaposlenih). Pripadnicima ostalih nacionalnih manjina izjasnilo se 150 službenika i namještenika koji čine 0,29 posto ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika.

Ove je podatke Ministarstvo uprave prikupilo na temelju uparivanja podataka iz Registra zaposlenih u javnom sektoru i podataka iz Registra birača.

Za usporedbu, posljednji popis stanovništva, onaj iz 2011. godine, kaže da u Hrvatskoj živi 186.633 Srba (čine 4,36 posto ukupnog stanovništva), 31.479 Bošnjaka (0,73 posto), 17.807 Talijana (0,42 posto), 14.048 Mađara (0,33 posto), 9.641 Čeh (0,22 posto), 10.517 Slovenaca (0,25 posto), 17.513 Albanaca (0,41 posto) i 16.975 Roma (0,44 posto).

Podaci Ministarstva uprave kažu da je 2013. u tijelima državne uprave bilo zaposleno 1853 pripadnika nacionalnih manjina, dakle 91 više nego 2014, što je također daleko od službeno ciljanih 5,5 posto.

Ni brojke iz ranijih godina nisu ništa bolje. U 2012. godini je među 51.864 službenika bilo svega 1752 pripadnika nacionalnih manjina (3,38 posto), a godinu dana ranije od 52.165 zaposlenika bilo je 1783 pripadnika nacionalnih manjina (3,41 posto).

U Ministarstvu unutarnjih poslova je 2014. godine bilo zaposleno ukupno 1042 pripadnika nacionalnih manjina. MUP-ov izvor podataka je, za razliku od metodologije Ministarstva uprave, Jedinstveni registar MUP-a.

Umjesto 5,5 posto, udio pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima o ovim tijelima iznosi mršavih 3,49 posto. Istina, više je to od 3,41 posto, koliko je iznosio njihov udio u 2011., godini donošenja toga plana

U svibnju 2015. je Ministarstvo uprave izradilo analizu stanja zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je pokazala da je u 78 lokalnih jedinica (67 općina i gradova te 11 županija) potrebno osigurati zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u upravnim tijelima. Tu je uključeno i 17 jedinica u kojima pripadnici određene nacionalne manjine čine apsolutnu većinu stanovništva jedinice. Od ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave njih 121 je u 2014. godini osiguravalo zastupljenost, odnosno zapošljava pripadnike nacionalnih manjina u svojim upravnim tijelima. U odnosu na 2013. godinu broj jedinica samouprave koje osiguravaju zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u svojim upravnim tijelima smanjen je za jednu.

Od 78 jedinica samouprave koje su dužne osigurati zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u svojim upravnim tijelima, to se ne čini u 21 jedinici. Prema podacima iz evidencije Ministarstva uprave u 2014. u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ukupno je zaposleno 13.809 službenika i namještenika, od čega 526 ili 3,81 posto pripadnika jedne od 22 nacionalnih manjina, 83 ili 0,60 posto neopredijeljenih (neizjašnjenih) odnosno nepoznate narodnosne pripadnosti te 4 ili 0,029 posto službenika i namještenika koji su se izjasnili kao muslimani. Usporedbe radi, u odnosu na 2013. godinu ukupan broj službenika i namještenika povećan je za 626, dok je broj službenika i namještenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina manji za 37.

Od 526 zaposlena službenika i namještenika iz redova pripadnika nacionalnih manjina najviše je Srba (292), zatim Talijana (74), Bošnjaka (36), Mađara (25), Slovenaca (22), Čeha (21), Crnogoraca (13), Makedonaca (10), Slovaka (8), Nijemaca i Roma po 6, Albanaca (4), Rusina (3), dok ih je najmanje, po jedan, iz reda pripadnika austrijske, bugarske, poljske, rumunjske, ruske i židovske nacionalne manjine.

Ovakvim brojkama predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj teško mogu biti zadovoljni. Posljednjih godina nerijetko su kritizirali činjenicu da se zakonske odredbe ne provode, da država ne čini dovoljno te da je jamčenje prava tek deklarativno dok se u stvarnosti provođenje zakonskih odredbi sabotira.

 "Teško je o tome govoriti jer evidencija jednostavno ne postoji. Takvih je prijava bilo jer sam i sam dobivao pritužbe onih koji unatoč tome nisu dobili posao, no koliko ih je, zapravo se ne zna", kaže Nedžad Hodžić, koji je u prošlom sazivu Sabora bio zastupnik bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine

Ni Nedžad Hodžić, predsjednik Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske, ne zna koliko se pripadnika nacionalnih manjina u prijavi za posao pozvalo na prednost koju im jamči ustavni zakon, te također ne vjeruje da je riječ o značajnijem broju. "Teško je o tome govoriti jer evidencija jednostavno ne postoji. Takvih je prijava bilo jer sam i sam dobivao pritužbe onih koji unatoč tome nisu dobili posao, no koliko ih je, zapravo se ne zna", kaže Hodžić koji je u prošlom sazivu Sabora bio zastupnik bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine.

Razočaran je što je udio pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima još uvijek daleko od ciljanih 5,5 posto, no ne skriva da dio krivnje snose i sami pripadnici nacionalnih manjina koji prilikom prijave za posao ne koriste prednost koju im zakon daje.

"Više je razloga za to. Dijelom je u pitanju slaba informiranost ljudi koji zapravo za takvu mogućnost i ne znaju. A ima tu i manjka upornosti da inzistiraju na toj svojoj prednosti. Kad je zapošljavanje u pitanju stvari se uvijek događaju u rukavicama i pronalaze se izlike da se ne zaposle pripadnici manjina. Mi smo se u prošlom sazivu Sabora zaista borili za ostvarivanje toga prava i nerijetko smo ukazivali da cijela situacija kreće prema desnom političkom spektru. U javnosti te naše inicijative nisu naišle na neki odjek, a sad vidimo kamo čitavo društvo ide", kaže Hodžić.

"To su samo pokazatelji da ukupna situacija za pripadnike nacionalnih manjina nije dobra, a problem zapošljavanja je samo jedan dio toga", kaže Hodžić, koji je inzistirao da Sabor također vodi brigu o zastupljenosti pripadnika manjina među zaposlenicima. "Dok nisam došao u Sabor tamo nije bilo niti jedne Bošnjakinje, a sada tamo rade dvije kao tajnice u dva kluba. Bila je to dugotrajna borba i velika upornost, ali na kraju smo ipak uspjeli", kaže Hodžić.

Iako to danas ne izgleda dostižno, Hodžić ipak vjeruje da će se u budućnosti poštivati prednost pri zapošljavanju te da će se dostići deklarirane kvote. "Očekujem da će hrvatsko društvo prije ili kasnije izrasti u zrelo građansko društvo kakvo sanjamo. Ali je vrijeme da ljude počnemo vrednovati prema sposobnostima", poručuje Hodžić.

 

Tekst je nastao u okviru nezavisne novinarske teme "Nacionalnost-stvar izbora ili prisila?", koju financijski podupire Ministarstvo kulture. Članak ne izražava stavove i mišljenje Ministarstva. 

manjinsko-pravo-na-nerad-4123-4973.jpg

Od službenika i namještenika iz redova pripadnika nacionalnih manjina u navedenim je tijelima najviše zaposleno Srba – 1.167, koji čine 2,31 posto ukupnog broja zaposlenih, Bošnjaka je bilo 111 i oni su činili 0,22 posto zaposlenih, 88 Talijana (0,17 posto),
Od službenika i namještenika iz redova pripadnika nacionalnih manjina u navedenim je tijelima najviše zaposleno Srba – 1.167, koji čine 2,31 posto ukupnog broja zaposlenih, Bošnjaka je bilo 111 i oni su činili 0,22 posto zaposlenih, 88 Talijana (0,17 posto),

Vijesti

OD STUPA LJEPOTE DO STUPA SRAMA

Glavni tužitelj podnio ostavku

TAKO MU BOG POMOGAO

Imamo predsjednika!