Uoči sutrašnjeg izvjesnog imenovanja za ministra kulture u Saboru, Berislav Šipuš pred Odborom za obrazovanje, znanost i kulturu iznio je svoje planove za kulturni resor koje namjerava u idućih nekoliko mjeseci, koliko je preostalo do izbora.
U vezi projekta Studija plesa, s kojim je krenula prethodna Vlada, Šipuš je kazao kako je taj projekt naslijedio, a s obzirom na to da u obitelji ima veze s plesom, bilo mu je na srcu, ali i obveza, da se to nastavi.
"Nova zgrada trebala bi se izgraditi u okviru Studentskog centra u Zagrebu, ali, na žalost, do pokretanja svih postupaka oko izgradnje te zgrade nije došlo. Studij plesa jest pokrenut na Akademiji dramskih umjetnosti, a nadam se da će se jednog dana izgraditi i ta dvorana jer bez nje je nemoguće raditi. Mislim da SC treba vratiti kući, to treba biti kulturni centar SC-a i studenata", smatra Šipuš.
Osvrnuo se i na medijsku strategiju koja je planirana još za prvi godinu mandata ove Vlade: "Ne mislim opravdavati Ministarstvo i moju prethodnicu što medijske strategije još nema. Pojavio se jedan dokument u tipu znanstvenog rada, takve težine da je izgubio svoj smisao, a ove godine su se pokrenule tri rasprave o strategiji, a 5. lipnja bi se od svega trebao napraviti sažetak." Na upit o otkazima na HRT-u, kazao je kako je "njegovo ministarstvo već izrazilo žaljenje zbog otkaza na HRT-u, jer je to ekstremno i nije dobro".
Ustvrdio je i kako je proračun za kulturu prošle je godine bio na svojoj najnižoj poziciji ikada, a ove se godine malo popravio, pa bi se trebalo realizirati niz važnih projekata. Naveo je otvaranje Muzeja vučedolske kulture i Arheološko nalazište Vučedol, Prirodoslovni muzej s ornitološkom zbirkom u Metkoviću, Muzej Sinjske alke, Muzejski postav Oluja 1995. u okviru Kninskog muzeja te Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju.
Što se Zakona o muzejima, koji bi se uskoro trebao naći u drugom čitanju tiče, Šipuš je prokomentirao kako je taj zakon doživio raznolike interpretacije, čak i vrlo neugodne napade, dodavši kako je njegova želja otvoriti mogućnost muzejima da postanu mjesto jačeg doživljaja i druženja.
Na pitanje što kani učiniti za rock kulturu mladih, posebno s obzirom na kritike Udruge Promo koja je Šipušu zamjerila da se novac ne dijeli i toj skupini, budući ministar kazao je kako je svjestan da će uvijek biti nezadovoljnih jer sve završava s novcem te da bi bio sretan kada bi nezadovoljstva bilo sve manje. "Udruga Promo ne predstavlja sve glazbenike jer u Hrvatskom društvu skladatelja kraj mene sjede moje kolege rokeri Mrle i Hus. Ministarstvo kulture mora misliti i na rock kulturu, ali i na ostale glazbene izričaje – elektronsku glazbu, techno, etno", kaže Šipuš, detektirajući kako je ključna poteškoća Nacionalna strategija, a on je spreman da u nju uđu i termini rock ili alternativna kultura, pa da se financijski pomogne i InMusic festival ili Terraneo.
"Tražili smo listu klubova u Hrvatskoj, na žalost, '80-ih godina ih je bilo puno više nego danas", pojašnjava. "Nedaleko od Hrvatske postoji i kategorizacija klubova, pa i kriteriji temeljem kojih se financiraju klubovi, ali želimo program, da u tim klubovima bude prisutnost hrvatskog, da su unutra mladi kreativci, i ne samo na području glazbe, nego i ostalih kulturnih djelatnosti. Tako bi mladi mogli kružiti Hrvatskom i predstavljati svoj rad", objašnjava Šipuš.
Kritiku odluke kojom se zaslužnim građanima plaćaju doprinosi, iako su neki od njih bogatiji od 60 posto radnika i za gaže dobivaju više od 10 tisuća eura, Šipuš je dočekao objašnjenjem kako "to radi Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika i preko 30 milijuna kuna izdvaja se za potrebe njihovih članova". Tu su prisutne dvije čudne situacije, napominje, prva je što unutar članstva postoje oni kojima je to potrebno, koji nemaju prihod, primjerice likovni umjetnici koji moraju napuštati svoje radne prostore, ateljee, jer ih ne mogu plaćati. S druge strane, neki estradni umjetnici imaju tolike prihode da bi mogli plaćati i sebi i ostalima. To se već pokušavalo srediti, ali nije uspjelo zbog svađa između raznih udruga, rekao je, dodavši kako se svake godine radi analiza temeljem koje svaki umjetnik mora prijaviti svoj prihod i ako prelazi određenu svotu, on izlazi iz tog sustava.
"Svjestan sam da ta zajednica ima dvostruko članstvo, jako bogate i praktički strašne socijalne slučajeve. Pitanje je treba li to biti pomoć umjetnicima u gladovanju ili onima kojima taj novac ne treba. Sklon sam reviziji i mijenjaju okvira da se to plaća samo za one koji to sami ne mogu platiti, umjetnici su malo posebniji", zaključio je Šipuš.