Međunarodna mreža Urbanih istraživača protiv zagrebačkog GUP-a

Međunarodna mreža Urbanih istraživača INURA, koja je posjetila Zagreb u sklopu svoje godišnje konferencije, obratila se danas apelom zastupnicima Gradske Skupštine Grada Zagreba. Članovi i članice INURA-e dolaze iz cijelog svijeta gdje rade i predaju na svjetskim sveučilištima u gradovima poput Londona, Berlina, Melbourna, Zuricha, Toronta, Pariza, Atene, New Yorka itd. U Zagrebu su imali prilike saznati detalje Izmjena i dopuna plana Generalnog urbanističkog plana, kao i to da taj plan otvara mogućnost za provedbu projekta tzv. Zagreb Manhattana. Ovim putem apeliraju na demokratski izabrane predstavnike svih građana Grada Zagreba da odbiju takav prijedlog plana, a u otvorenom pismu koje se nalazi u privitku ovog mejla pojašnjavaju i razloge za takav apel, u nadi se da njihovo iskustvo i znanje može pomoći pri odluci zastupnika da odbiju ovaj štetni plan.

Pismo donosimo u cijelosti:

Mi smo skupina međunarodnih sveučilišnih profesora i stručnjaka u području urbanog planiranja i razvoja koja je ove godine posjetila Zagreb u sklopu svoje 29. godišnje konferencije. Posjedujemo stručnost i znanje po pitanju projekata uz obalne pojaseve (tzv. waterfronts) u gradovima poput Londona, Amsterdama, Hamburga, Barcelone, Bostona, New Yorka, Toronta, Vancouvera, Hong Konga, Beograda, Sydneya i Melbourna. Za vrijeme posjeta izrazito nas je zabrinula informacija da bi Zagreb mogao slijediti primjer gradova koji su privatizirali i posljedično uništili svoj obalni pojas kroz projekte tzv. urbane regeneracije slične projektu ‘Zagrebačkog Manhattana’.

Ako Gradska skupština odobri izmjene Generalnog urbanističkog plana koji bi omogućio realizaciju "Zagrebačkog Manhattana", Zagreb će biti izložen velikoj opasnosti. Širom svijeta

vidjeli smo da predaja zemljišta u ruke međunarodnim investitorima, bez jasno postavljenih demokratskih procedura i uvjeta, obično rezultira izgradnjom građevina koje izvlače vrijednost iz grada, a ne doprinose potrebama tog grada. Takvi projekti uvijek se planiraju i grade na način da pogoduju interesima globalne, mobilne elite, a vode malo ili nimalo računa o potrebama lokalnog stanovništva. Programirani su na način da su odvojeni od grada i imaju vrlo usko i isključivo shvaćanje urbanog života i kulture. Također, imaju minimalnu ili nikakvu obvezu da služe javnom interesu i isključivo su orijentirani na stvaranje profita za investitore. Svjedočili smo mnogim takvim slučajevima u drugim svjetskim gradovima gdje je gradska uprava, nakon što bi žrtvovala vrijedno zemljište, imala malu ili nikakvu proračunsku korist jer su investitori skloni iskorištavanju poreznih olakšica i kreativnom računovodstvu.

Ne postoje istraživanja koja dokazuju da su ovakvi projekti u drugim gradovima rezultirali pozitivnom ekonomskom ili društvenom promjenom. Ne moramo se zagledati daleko: samo 400 km niz istu rijeku možemo vidjeti da sličan projekt u Beogradu nije donio ekonomski razvoj gradu, nije privukao kvalitetne poslove i već se pokazao štetnim za zdravlje i životni standard stanovnika.

Pogotovo zabrinjavajućim u slučaju izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba smatramo potpuno nepoštivanje mišljenja građana i mnogih stručnih udruženja koji su izrazili svoje protivljenje kršenju formalnih i demokratskih procedura, poput potrebe da se o izmjenama organizira javna rasprava. Također je alarmantna činjenica da se ‘Zagrebački Manhattan’ dogovara iza zatvorenih vrata bez javnosti dostupnih informacija o detaljima projekta ili potpisanom memorandumu o razumijevanju s investitorom te s ciničnim rokom od samo 18 dana za javni poziv investitorima za iskazivanje interesa u realizaciji projekta na površini od preko milijun kvadratnih metara.

Unatoč tome što se razvoj ovog područja pažljivo planirao preko 60 godina, uključujući i recentnu studiju Arhitektonskog fakulteta o Zagrebačkom velesajmu koju je naručio Grad Zagreb, najvažnije odluke o budućnosti ovog područja sada se donose nevjerojatno ishitreno, pri čemu je jedino sigurno da se radi o prijenosu velike količine javnog vlasništva u privatne ruke.

S druge strane, mnogi bi vam gradovi zavidjeli na onome što imate - jedinstveni pojas javne zelene površine uz riječnu obalu koji prolazi središtem grada. Ovakva vrijedna imovina postajat će sve dragocjenija kako se gradovi budu morali sve više prilagođavati rastućim rizicima koje donose klimatske promjene. Zeleni pojas oko rijeke Save već predstavlja zaštitnu mjeru protiv urbanih toplinskih otoka jer stabla i ostala vegetacija hlade grad i doprinose bioraznolikosti. Također, kao javne zelene površine, ova područja doprinose fizičkom i mentalnom zdravlju svih građana koji ih koriste. Njihova iskoristivost u smislu prostora za rekreaciju, biološke i okolišne vrijednosti može se dodatno unaprijediti, no jedino ako grad zadrži vlasništvo i kontrolu nad njima.

Istovremeno, impresionirani smo bogatstvom institucija i civilnog društva koje se razvilo u Zagrebu i koje je zaista neobično i distinktivno obilježje grada, te sukladno tome apeliramo na zastupnike Gradske skupštine da uzmu u obzir postojeću građansku participaciju i prigovore koje su građani iznijeli - naročito više od 14 000 potpisa koji su dosad prikupljeni protiv uništavanja sportsko-rekreacijske zone i realizacije ovog projekta.

Ovim pismom mi, istraživači, stručnjaci i profesori sa sveučilišta u Londonu, Torontu, Amsterdamu, Berlinu, Parizu, Ateni, Zurichu, Melbourneu i mnogim drugim gradovima, apeliramo na zastupnike da odbace predložene izmjene Generalnog urbanističkog plana kojima se omogućuje realizacija projekta ‘Zagrebačkog Manhattana’. Ukoliko dozvolite da se to dogodi, vi ćete kao demokratski izabrani predstavnici svih građana Zagreba izgubiti mogućnost da planirate i razvijate svoj grad. Time ćete grad predati u ruke globalnim investitorima koji ne odgovaraju nikakvom institutu demokracije.

Apeliramo da dopustite građanima, a time i sebi, raspravu o tome na koji način ovaj javni prostor može i dalje služiti cijelom gradu, i da to napravite prije nego se obvežete bilo kakvim investitorima.

nedjelja, 7. srpnja 2019., Zagreb

INURA Hardturmstr. 261, CH-8005 Zürich, Switzerland,

contact@inura.org

 

Potpisani:

 

Prof. Dr. Ute Lehrer, York University, Toronto, Canada

Dr. Kate Shaw, University of Melbourne, Australia

Mark Saunders, Spectacle, London, UK

Dr. Marvi Maggio, INURA Florence, Italia

Prof. Dr. Giovanni Allegretti, University of Coimbra, Portugal

Katerina Polychroniadi, Ecole d’Architecture Paris – La Villette, Paris, France

Dr. Ileana Apostol, NetHood, Zurich, Switzerland

Dr. Panayotis Antoniadis, NetHood Zurich, Switzerland

Dr. Philipp Klaus, ETH Zürich, Switzerland

Tom Becker, University of Luxembourg, Luxemburg

Dr. Gruia Badescu, University of Konstanz & ATU Bucharest, Rumania

Dr. Cristina Mattiucci, University of Trento, Italy

DI Bettina Koehler, University of Vienna, Austria

Prof. Dr. Christian Schmid, ETH Zurich, Switzerland

Vedran Horvat, IPE Zagreb, Croatia

Dr. Manuel Lutz, University of Applied Sciences Potsdam, Germany, Germany

Andreas Wirz, dipl. Architekt ETH, Wohnbaugenossenschaften Schweiz, Regionalverband Zurich, Switzerland

Hon Prof Michael Edwards, Bartlett School of Planning, UCL, London, UK

Dr. Tino Buchholz, INURA Amsterdam, Netherlands

Kike España, Universidad de Sevilla, Spain

Marco Clausen, Common Grounds e.V., Berlin, Germany

Dr. Iva Čukić, Institute for Urban Politics, Belgrade

Jovana Timotijević, Institute for Urban Politics & Faculty of Political Sciences, Belgrade

Alexander Kaltenborn, Kotti-Coop e.V., Berlin, Germany

Dr. Ulrike Hamann, Humboldt University, Berlin, Germany

Prof. Dr. Marit Rosol, Canada Research Chair in Global Urban Studies, University of Calgary, Canada

Prof. Dr. Stijn Oosterlynck, University of Antwerp, Belgium

Arie Van Wijngaarden, Amsterdam, Netherlands

Prof. Dr. Roger Keil, York University, Toronto, Canada

Prof. Miguel A. Martinez, Uppsala University, Uppsala, Sweden

Dr. Anke Schwarz, Technische Universität Dresden, Dresden, Germany

Associate Prof. Dr. Iacoppo Zetti, Dipartimento di Architettura, University of Florenze, Italy

Dr. Lorenzo Tripodi, EU Urban Policy expert,Tesserae, Berlin, Germany

Dubravka Sekulic, IZK Institute for Contemporary Art, Graz Technical University, Austria

Daniel Blumer, Architect, Wohnbaugenossenschaften Bern, Switzerland

Ksenija Radovanović, Institute for Urban Politics, Belgrade

Thalia Ioannidou, Athens, Greece

Mathias Heyden, Architect, Berlin, Germany

Prof. Dr. Kosta Mathey, HafenCity University, Hamburg, Germany

Orhan Esen, Bundesverband für Wohnen und Stadtentwicklung, Berlin, Germany

Louanne Tranchell, Hammersmith Community Trust, London, UK

Jana Perkovic, University of Melbourne, Australia

Dr. Laura Colini, EU Urban Policy expert,Tesserae, Berlin, Germany, researcher IRS, Leibniz Institute, Berlin, Germany

Bernd Riess, Vienna, Austria