Neprofitni mediji su važni! Piši ministrici!

Vijeće Europe prepoznaje vrijednost medija zajednice kao izvora lokalnog sadržaja, kulturne i jezične raznolikosti, medijskog pluralizma, socijalnog uključivanja i interkulturalnog dijaloga. Sve je veće priznavanje njihovog značaja i potrebe za financijskom potporom, što se ističe i u smjernicama Vijeća Europe. Još 2015. godine u Hrvatskoj je osigurano više od četiri milijuna eura iz Europskogsocijalnog fonda za rad neprofitnih medija, međutim ta sredstva, uz razne izgovore, nikad nisu raspodijeljena. Neprofitni mediji su važni. Zna li to ministrica Nina Obuljen Koržinek? Piši joj!

U svojim smjernicama za podupiranje medija zajednice, Vijeće Europe prepoznaje vrijednost medija zajednice kao izvora lokalnog sadržaja, kulturne i jezične raznolikosti, medijskog pluralizma, socijalnog uključivanja i interkulturalnog dijaloga. Podržava predanost medija u zajednici na radu medijske i informacijske pismenosti, kroz razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja i aktivno sudjelovanje u proizvodnji medijskih sadržaja.

Vijeće Europe prepoznaje važnu ulogu medija zajednice u podržavanju temeljnog prava na slobodu izražavanja i informiranja, kako je utvrđeno u članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima. 

Iako su mediji zajednice važan dio demokratskog društva, u mnogim europskim zemljama još uvijek nisu formalno i pravno priznati, kao i što im nije omogućen pristup distribucijskim platformama te nije omogućeno održivo financiranje. U aspektu financiranja obično se oslanjaju na javne izvore, volonterske doprinose, programe usavršavanja i na društveno korisne projekte. No u stvarnosti, zbog nedostatka jasnog prepoznavanja važnosti medija zajednice, i u onim zemljama gdje postoje posebni fondovi za financiranje medija zajednice, postoji rizik da ih se ukine ili preusmjeri za druge medije poput privatnih i profitno orijentiranih. 

Godine 2016. ministar kulture Zlatko Hasanbegović raspustio je Stručno povjerenstvo za neprofitne medije, a HDZ-ova vlada ukinula je program potpore neprofitnim medijima kojim je prethodnih godina upravljalo Ministarstvo kulture, pod nikad dokazanim optužbama za krupne pronevjere i nezakonitosti u postupcima natječaja. Još 2015. godine prethodna je vlada osigurala iz Europskog socijalnog fonda više od četiri milijuna eura za rad neprofitnih medija, međutim ta sredstva, uz razne izgovore, nikad nisu raspodijeljena. Među nakladnicima neprofitnih medija prisutna je sve veća zabrinutost kako se u pozadini otezanja s raspisivanjem natječaja za ESF-ova sredstva krije politička namjera destruiranja i gušenja neprofitne medijske scene u Hrvatskoj.

Dio smjernica u kojima Vijeće Europe razrađuje važnost i značaj uloge medija zajednice, među njima i onoga što se u Hrvatskoj podrazumijeva pod neprofitnim medijima, donosimo u nastavku ovog teksta  te ohrabrujemo čitatelje i čitateljice da kroz kampanju Neprofitni mediji su važni – piši ministrici! šalju ovaj letak (u nastavku) na adresu Nina Obuljen Koržinek,  Ministarstvo kulture RH, Runjaninova 2, 10  000 Zagreb ili  mailom na: kabinet@min-kulture.hr.

Vijeće Europe – smjernice za podupiranje medija zajednice

Vijeće Europe prepoznaje vrijednost medija zajednice kao izvora lokalnog sadržaja, kulturne i jezične raznolikosti, medijskog pluralizma, socijalnog uključivanja i interkulturalnog dijaloga. Podržava predanost medija u zajednici na radu medijske i informacijske pismenosti, kroz razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja i aktivno sudjelovanje u proizvodnji medijskih sadržaja.

Vijeće Europe prepoznaje važnu ulogu medija zajednice u podržavanju temeljnog prava na slobodu izražavanja i informiranja, kako je utvrđeno u članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima. Mediji zajednice obuhvaćaju oblike emitiranja i / ili multimedijske projekte i dijele neke od sljedećih obilježja: neovisnost od vlade, poslovnih tvrtki, vjerskih institucija i političkih stranaka; neprofitna orijentacija; dobrovoljno sudjelovanje građana u osmišljavanju i upravljanju programima; aktivnosti usmjerene na društvenu dobit i korist u zajednici; vlasništvo i odgovornost prema lokalnim zajednicama i / ili zajednicama od interesa kojima služe; predanost inkluzivnim i interkulturalnim praksama.

Mediji zajednice su obično organizacije civilnog društva registrirane kao pravne osobe koje nude i potiču sudjelovanje na različitim razinama svojih struktura. Također ih se naziva "trećim medijskim sektorom". Mediji zajednice imaju jasan identitet, i razlikuju se od nacionalnih javnih medija i privatnih komercijalnih medija. Kao alternativni i komplementarni kanali medijske proizvodnje i distribucije, mediji zajednice podupiru aktivno građanstvo i političko sudjelovanje za sve. Oni služe različitim zajednicama i uključuju tisuće ljudi, volontera u višejezičnoj medijskoj produkciji, u obuci i u upravljanju – sa ženama, marginaliziranim skupinama, umjetnicima, studentima novinarstva, građanima, neki s migrantima ili izbjeglicama, mladim i starim ljudima.

Posljednjih desetljeća europska su društva postala su raznovrsnija i višejezična, ali i sve više podijeljena i isprepletena nejednakošću. Prijelaz na digitalni komunikacijski ekosustav favorizirao je fragmentirane i nejednake mogućnosti putem kojih ljudi mogu konzumirati medije na komercijalnim online platformama. Mediji zajednice su protuteža ovim fenomenima. Na tim inkluzivnim stranicama za dijalog, pitanja kao što su usamljenost i strah od siromaštva, polarizacija i dezinformiranje, mogu biti adresirana.

Iako su mediji zajednice važan dio demokratskog društva, u mnogim europskim zemljama još uvijek nisu formalno i pravno priznati, kao i što im nije omogućen pristup distribucijskim platformama te nije omogućeno održivo financiranje. U aspektu financiranja obično se oslanjaju na javne izvore, volonterske doprinose, programe usavršavanja i na društveno korisne projekte. No u stvarnosti, zbog nedostatka jasnog prepoznavanja važnosti medija zajednice, i u onim zemljama gdje postoje posebni fondovi za financiranje medija zajednice, postoji rizik da ih se ukine ili preusmjeri za druge medije poput privatnih i profitno orijentiranih.

Pristup adekvatnim distribucijskim tehnologijama također je izazov za medije zajednice, koji obično imaju manji doseg te ovise o pristupačnim cijenama u smislu autorskih prava, plaćanja zemaljskih ili digitalnih frekvencija. U većini europskih zemalja mediji zajednice se u nabavi opreme oslanjaju na donacije te je rad većinom volonterski. Također, usluge audio i video emitiranja koje pružaju mediji zajednice su često podcijenjene i nedovoljno plaćene te su rijetko zastupljene na digitalnim platformama.

U kontekstu u kojem su sloboda izražavanja i pristup informacijama sve više ugroženi koncentracijom vlasništva medija i širenjem dezinformacija, mediji zajednice, bilo da je riječ o online, radijskim ili televizijskim, pokazatelj su medijskog pluralizma. Kroz kreativnost, raspravu i učenje doprinose društvenom razvitku i održivoj ekonomiji.

Standardi Vijeća Europe koji se odnose na medije zajednice razvili su se tijekom godina, uz sve veće priznavanje njihovog značaja i potrebe za financijskom potporom. U Preporuci o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima (2018.) Odbor ministara Vijeća Europe  poziva države članice da podrže osnivanje i rad manjinskih, regionalnih, lokalnih i neprofitnih medija zajednice, te da osiguraju financijske mehanizme za njihov razvoj.

neprofitni-mediji-su-vazni-pisi-ministrici-7083-9611.jpg

Dragi čitatelji i čitateljice, uključite se u kampanju "Neprofitni mediji su važni – piši ministrici!". Pošaljite joj naš letak na e-mail kabinet@min-kulture.hr
Dragi čitatelji i čitateljice, uključite se u kampanju "Neprofitni mediji su važni – piši ministrici!". Pošaljite joj naš letak na e-mail kabinet@min-kulture.hr
Foto: 
FaH