U noći na nedjelju Sjedinjene Države i pet drugih svjetskih sila postigle su dogovor s Iranom kojim će se privremeno zamrznuti iranski nuklearni program i postaviti temelji za puni dogovor.
Svrha ovog šestomjesečnog sporazuma je da međunarodnim pregovaračima da vremena kako bi postigli sveobuhvatni ugovor kojim će se ograničiti iranski nuklerani program i osigurati da se on razvija samo u mirnodopske svrhe, izvjestio je The New York Times.
Iran se obvezao da uran koji je obogaćen na 20 posto neće koristiti u vojne svrhe, da neće instalirati nikakve nove centrifuge ili napraviti nova postrojenja za obogaćivanje urana. Sporazum ne prijeći Iranu obogaćivanje do 5 posto, niti traži da razmontira postojeće centrifuge.
U zamjenu, SAD pristaje osloboditi 7 milijardi dolara, od kojih se 4.2 milijarde odnose na zaradu od nafte koja je zbog sankcija zamrznuta u stranim bankama.
Kritičari sporazuma navode kako je ovim dogovorom američki predsjednik Barack Obama pristao Iranu olakšati sankcije u zamjenu za zadržavanje postojećeg stanja. Američki predsjednik brani se kako se sankcije mogu ponovo vratiti ako Iran neće poštivati ovaj akcijski plan, odnosno ako se ne postigne konačni sporazum.
Taj sporazum Iranu nudi točno ono što je želio: znatno ublažavanje sankcija i zadržavanje velikog dijela njegova nuklearnog programa, priopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
U priopćenju se naglašava da sporazum omogućava Iranu da nastavi, među ostalim, s obogaćivanjem uranija i zadrži centrifuge. Sporazum nije doveo do zatvaranja centrale u Araku, reaktora s teškom vodom smještenog na sjeveru Irana. Ministar gospodarstva Naftali Bennett ustvrdio je da Izrael nije vezan sporazumom iz Ženeve te da se ima pravo braniti.